Ivana Bajcer - Podvlačim crtu - završna verzija
vrijeme: 26. siječnja 2018. u 19 sati
mjesto: Galerija Green Room, Trg Dragutina Domjanića 6, Zabok
Borba sa samim sobom najteža je borba u čovjekovom životu. Prvenstveno jer ne postoji poticaj ili inicijativa druge strane, već je pojedinac primoran izazvati sam sebe što podrazumijeva otvaranje Pandorine kutije i suočavanje s avetima prošlosti koje je godinama potirao pod tepih u nadi da će nestati sami od sebe.
Ivana Bajcer u ciklusu "Podvlačim crtu" otkriva vlastite probleme, nesigurnosti i strahove istovremeno problematizirajući univerzalne teme s kojima se svatko od nas može poistovjetiti. Čin suočavanja s prošlošću iskaz je hrabrosti, odlučnosti i sazrijevanja koje dovodi do osvještavanja, oslobođenja, razvoja i rasta. Tako likovna djela unutar kojih umjetnica problematizira vlastite nesigurnosti, nelagode i bojazni postaju ključni faktor u procesu samoizlječenja. Proživljavajući sve negativnosti iz prošlosti s jednim vremenskim odmakom Ivana Bajcer u radovima ilustrira emocionalne doživljaje svih relevantnih događaja koji su u njoj odmalena izazivali nelagodu, tjeskobu i odbojnost. Umjesto lijepe i vrlo često kontrolirane fizičke vanjštine autorica ukazuje na ono što bukti unutar nas, ono što je krnje, bespomoćno i očajno. Figura čovjeka sa zakržljalim stopalima i rukama izvijenim u formu kandži simbol je koncentracije kaosa unutar nas samih. Akromatske boje i tamni prigušeni tonovi vjerno oslikavaju dominantne emocije, atmosferu i karakter unutarnje borbe. Jedina izražena boja je jarko crvena koja istovremeno simbolizira emocije, pulsirajuću energiju, ali i krv, odnosno ranjivost duše i posljedice snažne borbe. Kroz cikluse autoportreta i radove Slijepo vjerovanje, Nasljeđe, Čovjek pijavica, Nemoć, Skok, Oslobođenje i Uzlet pratimo autoričino suočavanje s prošlošću, te borbu protiv svega onog nametnutog i duboko usađenog.
U nizu autoportreta oval glave s naznačenim ušima ili očima u fokus stavlja zbivanja unutar umjetničinog uma. Lice se tek povremeno nazire, dok kružne forme centripetalnog kretanja s mnoštvom mrlja, točaka, linija i apstraktnih formi predstavljaju zgusnuti kodirani sadržaj ljudskog uma. Lica u nastajanju i nestajanju s očima koje su poluzatvorene, sitne, izobličene, umorne i s naglašenim podočnjacima ilustriraju težak teret koji se godinama gomilao. Što vrijeme više odmiče, teže se suočiti s nakupljenim problemima.
Zbog nemogućnosti zaborava svega negativnog Ivana Bajcer ponovno proživljava ključne strahove i probleme bilježeći sve faze procesa na papir u namjeri da se s njima suoči, podvuče crtu i stane na kraj svim opterećujućim faktorima koji su upravljali njezinom dušom i krojili njezinu budućnost. Rad "Slijepo vjerovanje" tumači vrijeme rađanja iluzija kada vjerujemo svemu što su nam rekli, a ovisno o iskustvu, strahovi i nesigurnosti postaju sve veća sjena koja se nadvija nad nama. Dok odrastamo gledajući prema naprijed ona raste i buja u našoj podsvijesti. U crtežu "Nasljeđe" tri figure povezane sponom koja spaja glave predstavljaju kolektivnu memoriju i arhetipe, odnosno duboko usađeni i obvezujući faktor od kojeg ne možemo pobjeći. Crnilo papira u djelu "Čovjek pijavica" ističe odnos bijele figure s pulsirajućim crvenim akcentima koju obavija i zatomljuje, te guši i umrtvljuje pijavica. Ona izranja iz mraka i isisava sav život i svjetlost iz bijele siluete koja je personifikacija same umjetnice, dok crveni akcenti predstavljaju znakove života, energije i borbe. Vječnu ljudsku borbu punu uspona i padova interpretira rad "Nemoć". Prikaz je to trenutka kada pritisak postane prevelik, te pojedinac nemoćan pada na koljena dok se otrov koncentriran unutar njega razlijeva u znak pobjede. Transformacija počinje kada odlučimo ne odustati. "Skok" je jedini rad u kojem figura nije u zemljanim ili hladnim akromatskim tonovima, već duboka crvena boja aludira nalet adrenalina i emocija koje nas preplave kada donesemo ključnu odluku u životu. Obično su to odluke do kojih smo došli kada nam je bilo najteže, kada smo dotaknuli dno i presudili hoćemo li potonuti i prepustiti se očaju ili prelomiti i izboriti se za sebe. Krajnje minimalistički oblikovana daska u kontrastu je s voluminoznim tijelom u slobodnom padu koje skokom u nepoznato okreće novu stranicu u životu. Nakon hrabrosti da se skoči slijedi proces oslobođenja interpretiran preobrazbom i izbacivanjem svih negativnosti nakon osvještavanja. Distanciranje i izoliranje, te oslobađanje izmučenog tijela i uma otvara prostor za rast i razvoj u radu "Oslobođenje". Nakon oslobođenja i samoizlječenja djelo "Uzlet" vizualizira napredak. Tri figure više nisu jednolično umno povezane kao u radu "Nasljeđe", već ih povezuju različiti oblici odnosa, niti i prepreka, a nelagoda i nepravda proživljena kroz proces karakterizira transformaciju koja se paralelno odvija u autorici, u likovnom djelu, te u konačnici i u samom promatraču.
Otkrivanjem svoje najdublje intime Ivana Bajcer analizira opće ljudske vrijednosti, mane i postupke. Pred izloženim likovnim djelima u kojima je ogolila vlastitu ličnost promatrač ne ostaje imun, već likovna interpretacija osobne borbe umjetnice ima za cilj potaknuti vlastiti poriv za introspekcijom.
Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.
BIOGRAFIJA UMJETNICE:
Ivana Bajcer rođena je u Zaboku 1993. godine. Završila je Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku 2012. godine na grafičkom odjelu kod profesorice Carmen Bačure Potočić. Trenutno je na diplomskom studiju grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom profesorice Tanje Dabo. Izlagala je na brojnim radionicama (MAPWorkshop Budimpešta, 2016. godine, 22. međunarodna likovna kolonija LindArt Lendava, grafička radionica “Artionica“ Klovićevi dvori, Zagreb 2016.). i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Imaginarni svjetovi Lauba 2018., 7. Hrvatski trijenale grafike, Zagreb 2016., Grafična pomlad, Ljubljana, 2015). Od 2017. godine članica je HDLU-a u Zagrebu i HULU-a u Splitu. Dobitnica je stipendije Erste banke u sklopu Erste fragmenta 13 za 2017. godinu. Za svoj rad više je puta nagrađivana (Rektorova nagrada za rad Opera ‘Agrippina’ G. F. Händela zajednički projekt studenata Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog Narodnog kazališta u Zagrebu, 2016., Posebna pohvala za uspješan rad u ak. god. 2013/2014., 2014/2015. i 2016/2017.).