Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

vrijeme: 23.09.2016. u 19 sati

mjesto: Caffe Bar LP, Račkoga 11, Zagreb

Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

Tomislav Hajek je rođeni Gradišćanin gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

Već u gimnaziji pakazao je interes za fotografiju, s fotoaparatom Bairetta napravio je prve snimke, te razvio prvi film.

Nakon mature odlazi u Dubrovnik gdje ostaje puni deset godina. Odmah se učlanjuje u foto klub Marin Getaldić, uči osnove fotografije i savladava tehnike laboratorijskog procesa.

Postaje fotoreporter Lausa, lista omladine Dubrovnika, snima za časopis za kulturu Dubrovnik, Dubrovački vjesnik, službeni fotograf Dubrovačkog muzeja i hotela Palace, te je svjetlom iscrtao mnogobrojne predstave Dubrobovačkih ljetnih igara.

Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

Osim poslova koje su mu donosile dodatni prihod, izlagao je i na mnogobrojnim klupskim izložbama, te svoje fotografije izlaže na salonima bivše države.

Po dolasku u Zagreb postaje član foto kluba Zagreb, te također izlaže na klupskim izložbama i raznim salonima. 2002.godine na Salonu fotografije u Osijeku, fotografiju Iluzija osvojila prvu nagradu – zlatnu plaketu, a u Klubu je proglašena „najfotografijom godine“, na još uvijek tradicionalnoj izložbi.

Hajek

Prije dvije godine autor također izlaže na zajedničkoj izložbi u Vinkovcima pod nazivom „Četiri erotske priče“ zajedno s profesionalnim fotografima Stankom Abadžićem i Željkom Koprolčecom, te sva tri fotografa jedan model obrađuju fotografski, a četvrti autor, Darko Medvešek, glavni slikar HNK u Zagrebu, isti model iscrtava slikarski.

Kako je Hajeku pripadnost klubu iznimno bitna, prije nekoliko godina povezuje se s članovima gradišćanskog kluba F4 i postaje njegovim članom. S tim činom obnavlja prijateljstva iz mladosti, te uspostavlja nova, prvo virtualna, a zatim i istinska prijateljstva. Uvijek prihvaća kritike svojih fotografija, ali se ne libi opservirati i fotografije ostalih članova.

Ova Hajekova samostalna izložba održat će se u Caffe baru "LP", a organizator je udruga 'Fijaker'

Slike sa izložbe

  • img_20160923_193756
  • img_20160923_192717
  • img_20160923_192647
  • img_20160923_193603
  • img_20160923_193522
  • img_20160923_192123
  • img_20160923_192405
  • img_20160923_192248
  • img_20160923_192336
  • img_20160923_192603
  • img_20160923_192326
  • img_20160923_191948
  • img_20160923_191905
  • img_20160923_190803
  • img_20160923_191300
  • img_20160923_190838
  • img_20160923_190754
  • img_20160923_191859
  • img_20160923_191158
  • img_20160923_191153
  • img_20160923_190541
  • img_20160923_182501
  • img_20160923_182508
  • img_20160923_183812
  • img_20160923_182408
  • img_20160923_183750
  • img_20160923_190506
  • img_20160923_183740
  • img_20160923_182535
  • img_20160923_182518
  • img_20160923_182017
  • img_20160923_181950
  • img_20160923_182006
  • img_20160923_182037
  • img_20160923_181953
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izložba kipara Dragoslava Dragičevića

Izložba povodom Međunarodnog dana mira Dragoslav Dragičević Strah(i)MIR

vrijeme: 21.09.2016. - 21.10.2016.

mjesto: Klanjec; Galerija Antuna Augustinčića, Trg Antuna Mihanovića 10

Izložba povodom Međunarodnog dana mira DRAGOSLAV DRAGIČEVIĆ

Povodom Međunarodnog dana mira, u ponedjeljak 21. rujna 2016. u 11.30 sati u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu otvara se izložba mladog akademskog kipara Dragoslava Dragičevića.

zložbu realiziramo u okviru dugoročnog programa Uz Mir za mir, povodom Međunarodnog dana mira 21. rujna, a u sklopu kojega predstavljamo kiparske radove koji se referiraju na temu mira. Time na primjeren način pridonosimo širenju mirotvornog duha i omogućavamo komparaciju različitih likovnih govora.

Dragoslav Dragičević rođen je 15. lipnja 1988. godine u Supetru na Braču. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a srednju Školu likovnih umjetnosti u Splitu, gdje je maturirao 2007. godine (smjer kiparski dizajner). Na Umjetničkoj akademiji u Splitu završio preddiplomski studij kiparstva 2010. godine u klasi prof. Matka Mijića te diplomirao 2013. godine u klasi red. prof. Kažimira Hraste. Od 2013. godine radi kao vanjski stručni suradnik na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te od 2015. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika i Foto kluba Split. Priredio je pet samostalnih izložaba (Bol, 2010., Split, 2011. i 2012., Dubrovnik, 2015. i Klanjec, 2016.) i sudjelovao na dvadesetak skupnih izložaba u Hrvatskoj i Njemačkoj, od čega je nekolicina fotografskih. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj rad, uključujući Rektorovu nagradu za posebna postignuća za akademsku godinu 2011./2012. Živi i radi u Supetru i Splitu.

Dragoslav Dragičević svoje skulpture nabija značenjem. Višeslojno se koristeći simbolikom, gotovo ih pretvara u znak. Zato ih nema potrebu imenovati, pa ih najčešće ostavlja bez naziva.

Bez naziva iz 2010., dvanaest lica nižu se kao glave na šibenskoj katedrali. Iako Dalmatinac, Dragoslav nije Juraj, a ovo nije petnaesto stoljeće. Njegova lica nisu životni realistični portreti, nego vlastite mrtve maske. Sposobne, pogodne, podobne tek da na čelo prime amblem, pečat, žig. Crno na bijelom. Simbolika straha.

Bez naziva iz 2012., Dragoslavov je autoportret, za ovu prigodu izuzet iz većeg ansambla. Njegova polirana površina ujedno je sposobna, pogodna, podobna i da odrazi i da upije, i da primi i da odbije, i da prihvati i da ne pristane. Ona je membrana između čovjeka i svijeta. Ovojnica života. I ne da se etiketirati. Simbolika mira.

Spajajući te dvije Dragičevićeve skulpture bez naziva u jedinstven iskaz, ne odolijevamo ga imenovati, kao izraz svog razumijevanja i tumačenja. Jer, nomen omen est – Strah(i)MIR*.

*Strahimir je narodno muško ime nastalo spajanjem riječi strah i riječi mir u prenesenom značenju da bude oštar, energičan zaštitnik mira.

(autor izložbe i postava Božidar Pejković, u popratnom katalogu)

Izložba je ostvarena uz potporu Krapinsko-zagorske županije, a može se razgledati do 21. listopada 2016. godine, u radno vrijeme Galerije, u stalnom postavu koje je i postavljena.

Izvor: http://www.gaa.mhz.hr/

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izložba Tanje Deman

 

vrijeme:  15.09.– 15.10.2016

mjesto: Galerija Contra Frankopanskoj 22 (u dvorištu) Zagreb

U četvrtak 15. rujna u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Contra u Frankopanskoj 22 (u dvorištu) otvara se izložba jedne od najpoznatijih međunarodno priznatih hrvatskih umjetnica mlađe generacije Tanje Deman.

Tanja deman

© Tanja Deman, Arena, 2013

Tanja Deman predstavit će se radovima iz dvije vrlo zamijećene serije fotokolaža - Kolektivni narativi (2013.) i Hramovi kulture (2014.). Nakon istraživanja medija kompleksnih svjetlosnih instalacija Tanja Deman se usmjerila na fotografiju, fotokolaž i video, te se u navedenim ciklusima posvetila istraživanju odnosa između urbanih sredina, javnih ustanova i prirode.

Tanja Deman

© Tanja Deman, Garden of Delight, 2014

Serija fotokolaža Kolektivni narativi (2013.) bavi se istraživanjem različitih vrsta gledateljstva i arhitektonskih objekata. Autoricu posebno privlači ritualni moment prilikom kojeg se velika grupa ljudi okuplja i dijeli zajedničko iskustvo. Pomno osmišljen i konstruiran arhitektonski ambijent stadiona i arena ispunjen je bujnom organskom prirodom, geološkim strukturama i krševitim pejzažima čime je stvoren imaginaran prostor specifične atmosfere. Vizualne metafore mjesta i situacija svjedoče o novim odnosima u urbanom prostoru prilikom kojih se čovjek pojavljuje kao promatrač.

Serija fotokolaža Hramovi kulture (2014.) tematizira različite javne institucije koje prikupljaju, čuvaju i prezentiraju znanje, kulturu i umjetnost. Muzeje, knjižnice, kazališta, umjetničke paviljone i galerije umjetnica dekontekstualizira te stvara inačice njihovog identiteta s određenim ironijskim predznakom. Ubacivanjem prirodnog elementa u prostore namijenjene i rezervirane za ljudsku aktivnost, Tanja Deman stvara pomaknute hibridne svjetove u kojima se stapaju dva različita konteksta; prostor institucije koji podrazumijeva urbano nasljeđe te kontemplaciju prirode koja zauzima sve manje prostora u urbanim ambijentima.

U oba ciklusa vizualna umjetnica Tanja Deman percepcijom baziranom na razmišljanju kroz prostor i sociologiju prostora ukazuje na urbanizaciju društva istovremeno omekšavajući granice prostora te stvarajući svojevrsno utočište.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.