Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?
 

Otvorenje u četvrtak, 12.03. u 19.00
Mala galerija, Narodni trg 1
trajanje izložbe:12. 03. – 28. 03. 2020.
radno vrijeme galerije: svakim danom od od 10 – 13 i 16 - 20 sati
Nedjeljom i blagdanima zatvoreno

IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

 
 U suradnji sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Istre

Autori: Tomislav Brajnović, Milan Marin, Denis Sardoz, Karlo Paliska, Fulvio Juričić, Gorana Teržak, Dražen Turković, Silvana Konjevoda, Nataša Bezić, Iva Džaja, Ljiljana Vlačić, Roberta Vilić, Davor Kliman,
Skupna izložba nagrađenih članova HDLU-a.

21. 12. 2019. godine u Galeriji HDLUI u Puli otvorena je skupna izložba – tematski projekt pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta? Na izložbi je bilo predstavljeno 27 autora/ica iz nekoliko hrvatskih HDLU-a, koje je odabrao umjetnički savjet HDLUI po objavljenom Natječaju. Po završetku izložbe isti je umjetnički savjet bodovao izložene radove kako bi se dodijelile novčane nagrade i priznanja za kvalitetu i sudjelovanje. Autorica inicijalnog teksta pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta?, te koncepta i likovnog postava bila je Iva Gašparić, dopredsjednica HDLU Istre.
Izložba koja će se otvoriti 12. 3. 2020. u 19,00 sati u Maloj galeriji u Poreču rezultat je suradnje Grada Poreča, POU Poreča i HDLU Istre, a na njoj će svoje radove izložiti 13 autora/ica nagrađenih na izložbi održanoj u Puli koji u ovom sastavu konkuriraju za Grand Prix Grada Poreča u iznosu od 3000 kn. Žiri u sastavu: Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy i Sebastijan Vojvoda bodovat će radove 13 autora, te će se na otvorenju izložbe dodijeliti Grand Prix autoru/ici koji/koja dobije najveći broj glasova.



"Pitam se, je li umjetnost mrtva? Ima li umjetnosti nakon interneta?
Jer ako je sve ovo što sad vidimo na dlanu postojalo oduvijek i svugdje, a bilo nedostupno mnogima, je li nam upravo nedostatak viđenog dao kreativnu moć, znatiželju i volju da radimo i stvaramo dalje? Što nam vi u umjetnosti nudite i zašto nam to nudite? Reagirate li na svijet oko sebe ili želite izraziti estetiku za koju mislite da vam je bliska? Je li umjetnost vama mrtva?
 
27 autora predstavljenih na ovoj izložbi odgovorilo je na moje pitanje. Ono što nam žele pokazati jest da umjetnost NJIMA nije mrtva, da umjetnost s njima, u njima, i za njih postoji. A ako postoji za njih, mora postojati i za publiku. Ono što se uz tvrdnju da umjetnost nije mrtva u radovima pojavljuje jest prkos, humor, promišljanje, ali i nedoumica i strah. Sve validni osjećaji ljudi koji imaju potrebu stvarati ‘svemu u inat’. I iako nas zapljuskuju informacijama koje je ponekad teško procesuirati i koje katkad zamaraju, kreativna je moć dar života, a život prestaje kada čovjek nema više potrebu za stvaranjem."

Iva Gašparić



KONCEPCIJA PROGRAMA / KUSTOSICA IZLOŽBE:

Iva Gašparić
 
TEHNIČKI POSTAV:
Sebastijan Vojvoda, Senad Temimović
 
STRUČNI ŽIRI:
Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy, Sebastijan Vojvoda
 
Program je realiziran uz potporu Grada Pule – Pola, Upravnog odjela za kulturu Istarske Županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana, Turističke zajednice Grada Pule, Grada Poreča, Turističke zajednice Grada Poreča i Pučkog otvorenog učilišta Poreč.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samostalna izložba "Skice iz Edena" akademske slikarice Edit Glavurtić


U okviru bogatog programa koji je Dom kulture Nova Gradiška pripremio povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, u petak 13. ožujka 2020. s početkom u 19 sati otvara se samostalna izložba "Skice iz Edena" akademske slikarice Edit Glavurtić. Umjetnica će se predstaviti izborom od 30-ak slika različitih formata izvedenih u tehnici ulja na platnu koji su nastali u posljednje dvije godine. Umjetnica je predano radila na ovom ciklusu od 2018. godine, a zadnji radovi nastali su u posljednjih nekoliko mjeseci te će premijerno biti predstavljeni javnosti upravo u Domu kulture Nova Gradiška. Na otvorenju će govoriti: umjetnica Edit Glavurtić, povjesničarka umjetnosti i kustosica izložbe Sonja Švec Španjol, te ravnateljica Doma kulture Nova Gradiška Danijela Juranović.

Samostalna izložba

Skice iz Edena

… jer što je život ako nije doživljen u svojoj punini i bogatstvu? Povratak prirodi nameće se kao jedan od prioriteta u 21. stoljeću, posebice nakon što se pojedinac, zanesen tehnološkim i znanstvenim napretkom, prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek. Odnos čovjeka i prirode jedan je od najkompleksnijih odnosa koji se kontinuirano mijenjao kroz povijest, a do ključnog urušavanja nepobitne spone došlo je u aktualnom stoljeću. Pojedinci koji su osvijestili otuđenje od vlastitih korijena iznova uče kako zastati na trenutak i dopustiti prirodi da ih očara, inspirira i podsjeti tko smo i zašto smo. Da bi se čovjek ponovno povezao s prirodom mora biti otvoren prema svim stvarnostima i ljepotama koje priroda pruža vodeći računa kako njezino bogatstvo počiva na neiscrpnom vrelu čudnovatih pojava. Povratak prirodi predstavlja povratak samome sebi, a to, između ostalog, prepoznajemo u opusu akademske slikarice Edit Glavurtić koja je unutarnju radost življenja pretočila u radost likovnog stvaralaštva.

Dva međusobno različita cvijeta suštinski su motivi iz prirode preuzeti kao podloga za gradnju jedne posve intrigantne likovne priče. Božur kao jedan od najraskošnijih cvjetova s velikim okruglastim pupoljcima prepunih latica nanizanih u slojevima u potpunoj je suprotnosti s perunikom, neobičnim i elegantnim cvijetom suptilnih boja kojeg krase izdužene latice jasno naznačenih bridova. No, cvijet je tek polazište za gradnju likovne priče koja vrlo brzo nadilazi pojam polazišnog motiva i započinje vlastiti život – život proizašao iz pomne studije likovne forme. Božur je cvijet čija prirodna konstrukcija otvara nebrojene mogućnosti, u kojem se latice doslovce rađaju jedna iz druge gradeći pritom bogatstvo razvedenih formi koje djeluju krajnje meko i paperjasto. Kako sama umjetnica kaže, slikajući latice cvijeta koji je izdvojen i višestruko uvećan naglasak stavlja na dvije nematerijalne dimenzije: tišinu i svjetlost pri čemu se forma, zavisno od udaljenosti s koje se promatra, rastvara apstraktno što se u potpunosti uklapa u filozofiju "oslobađanja približavanjem". Meditativni proces gradnje kompozicije likovnim elementima poput linije, boje i volumena oslobađa krucijalan duhovni aspekt koji autorica utkiva u svaki rad. Moguće ga je osjetiti kroz bogatstvo formi i sadržaja unutar kojeg se postepeno otkriva punina života, pulsirajući titraj prirode i neprikosnoveni stvaralački nerv umjetnice. Forme se rađaju jedna iz druge i transformiraju tonovima različitih svjetlosnih vrijednosti unutar jedne dominantne boje, najčešće ružičaste. Posebno su intrigantne kompozicije sorte božura Maximov festival gdje ogromne snježnobijele površine latica akcentuiraju crvene mrlje na samim vrhovima te one bliže središtu pupoljka. Za razliku od ružičastih, krajnje tonski oblikovanih, božura ritam razvedenih formi bijelih pupoljaka determiniraju suptilni uplivi boje crvenog vina koji sporadično akcentuiraju pojedine rubove latica ostvarujući dojmljivu cjelinu koja počiva na kontrastu mekoće volumena i oštrine crvenog obrisa. U svim izvedenicama i interpretacijama božura, neopisiva ljepota punoće formi naprosto mami da ih dotaknete, te potiče iluziju opojnog mirisa. Te težnje ne javljaju se zato što su forme oblikovane realistično, već zato što je Edit Glavurtić u likovnu formu vješto utkala svu ljubav, radost, poštovanje spram prirode i ponajviše vlastito nepatvoreno osjećanje prirode koju ne preslikava već ju čini živom u svojoj primarnoj vokaciji – slikarstvu.

Za razliku od bogatstva i razvedenosti formi božura interpretiranih u različitim fazama zrelosti od zatvorenih pupoljaka do rascvalosti, cvijet perunika nudi posve drugačije mogućnosti u interpretaciji likovne forme. Krajnje elegantan cvijet izduljenog vretenastog oblika s fragilnim laticama oštrih bridova lišen je suvišnih detalja i prenatrpanosti. Nit poveznicu sa studijom božura pronalazimo u razvoju kompozicija različitih kretanja i usmjerenja pri čemu otvorenost kompozicije daje naznaku da niz možda nije dovršen već se potencijalno nastavlja u novoj interpretaciji na drugoj slici. No, božuri vrlo često ispunjavaju cijelu površinu slike dok je kod interpretacije perunike prostor čistine odnosno bjeline platna podjednako važan kao i prostor koji na slici zauzima motiv cvijeta. Nevjerojatna tankoćutnost velikih površina latica dočarana je bogatim rasponom tonova unutar jedne boje te količinom zastupljene svjetlosti, ali i suptilno naznačenom namreškanom teksturom površine. Zahvaljujući minuciozno izvedenim likovnim elementima možemo osjetiti lakoću, fragilnost i nevjerojatnu pojavnost cvijeta koji vlastitim unutarnjim gibanjem stvara kompoziciju najsuptilnijeg plesa prirode pri čemu svaka latica dosljedno igra svoju ulogu u službi utjelovljenja nadrealno očaravajuće kompozicije.

U svojim studijama likovnih formi Edit Glavurtić vješto koristi uljenu slikarsku tehniku koja se nametnula sama po sebi kao tehnika koja najviše odgovara karakteru umjetničinog osjećanja materije prilikom realizacije likovne ideje. Autorica potencira glavnu karakteristiku ulja odnosno njegovog nevjerojatnog raspona boje od najdublje sjene do najvišeg svjetla što ponajbolje vidimo na svjetlosnim akcentima latica cvijeća na kojima svjetlost titra u punini svoje blistavosti. Suverenim vladanjem likovnim elementima i unutarnjim osjećanjem materije, ali i interpretiranog sadržaja, Edit Glavurtić postiže likovnu zvučnost slikarstva koje je nastalo iz najdublje unutarnje stvarnosti – stvarnosti koja nikoga ne ostavlja imunim iz jednostavnog razloga – jer je iskrena.

                                                                       Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

O umjetnici:

Edit Glavurtić rođena je 1965. u Splitu, a u Zagrebu živi od 1970. godine. Pohađala je Školu primijenjene umjetnosti, Odjel zidnih slikarskih tehnika. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za slikarstvo, diplomirala je 1988. godine u klasi prof. Đure Sedera. Dvije godine zaposlena je u Zagreb filmu, na odjelu scenografije kao asistent scenografa, i oslikava pozadine za crtanu seriju „Mali leteći medvjedići“. Odlazi u Beč 1990. godine, gdje se bavi likovnim radom i 1995. godine na „Schule fur Angewandte Kunst“ dobiva titulu magistra umjetnosti. Od 2003. godine ponovo živi u Zagrebu i radi kao samostalna likovna umjetnica. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Napustio nas je veliki umjetnik - Josip Klarica

Josip Klarica

Veliki umjetnik, fotograf, moj dragi prijatelj napustio nas je danas i ostavio iza sebe veliku prazninu u svijetu fotografije, umjetnosti, kinomatografije..

Rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU) na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira.
Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu

Josip Klarica

Josip Klarica

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.