Skupna izložba slika i skulptura "Koloristički intimizam"

vrijeme: 11. siječnja 2022. s početkom u 19 sati

mjesto: galerija MORH-a “Zvonimir”, Bauerova 33, Zagreb

Koloristički intimizam

Povodom devetog  rođendana Ludvig dizajna i ove godine  organizirana je izložba članova i prijatelja okupljenih oko portala,  zaljubljenika u stvaralaštvo.  Na izložbi sudjeluju akademski slikari, slikari amateri i umjetnici sa skulpturama. Posebno se zahvaljujem umjetnicima Dušku Šiblu, Petru Hranuelliu, Davoru Medvešeku, Libi Peršinović, Nedeljku Tintoru i drugima koji su sa svojim radovima i potporom, dali svoj stvaralački doprinos ovom događaju bitnom za kulturna događanja u Zagrebu  i za promociju portala.

Na izložbi možete pogledati slike i skulpture iz  raznih kategorija: pejsaže, vedute, mrtvu prirodu, animalizam, figure i apstrakcije.

S pejsažom svoje radove izlažu Alenka Tominac, Ljiljana Jovanović, Marija Hečimović, Nela Stamenović, Nina Seibert, Svetislav Meandžija, Zvjezdana Žužić, Đurđica Pirkić. Svaki umjetnik na svoj način radi kombinaciju boja ili kolorizma. Slike prijatne za oko u rasponu od komplementarnog kontrasta do usitnjenosti detalja vidimo u radovima Marije Tokić, Bobe Zerec, Libe Peršinović, Jadranke Šarić, Jasenke Smrekar.

S vedutom, podvrstom pejsaža, predstavlja nam se Ana Sušec sa sivo ljubičastim tonalitetom s diskretno crvenim akcentima.

Ljiljana Tršan predstavlja nam se sa svojim arhitektonskim crtežom i vrlo nježnim koloritom.

Kod Vesne Zvonarević vidimo komplementarni crveno-zeleni, ali i žuto-ljubičasti kontrast koji je ugodan i nježan.

Prikaze uznemirenog mora vidimo u slici Dušice Božić, s morskim detaljem pučine gledamo sliku Davorke Radočaj s morskim plovilima i vrlo ekspresivnim prikazom Ivne Grgić, a također  je prisutan realizam slike čamca Romana Žarića,  Valentine Dujele i kubističkog  pristupa temi mora Višnje Peter.

Klasičan postav košare s ubranim  gljivama uz akcente crvenih i toplih boja Nade Katanec, Svjetlane Djedović - crvene jabuke  te Vesne Grgičin s ugodnim rasporedom toplih i hladnih boja.

Kod Zorana Hercigonje vidimo sređenu isprepletenost žute i ljubičaste kao crvene i zelene kao jaki kontrast svijetlih i tamnih boja.

U animalistici ističe se Ankica Bubić gdje je prisutna suprotstavljenost kolorita.  Vitalitet goveda i konja vidimo u slikama Barbare Špiljak i napose Larise Kralj čiji konj vratnim mišićima demonstrira svoju konjsku snagu, a tu je i zvijer iz porodice mačaka koju je naslikala Veseljka Kos.

Metafizičku fotomontažu Danice Kuštrak možemo vidjeti u figurama, kao i lirski pristup Damira Medvešeka, portreta Gordane Marijačić i Željka Ježeka, žanrovskog prikaza Kate Jerković i napokon snažna gestualna ekspresija Duška Šibla.

U apstrakcijama uživamo u u slici Ružice Skoko, Andree Stanić u jesenskom ugođaju, prividno horizontalnoj slici Josipa Rubesa i vertikalno simetrične  kompozicije slike Julijane Aradi, također imamo pasažno  postavljene  vertikale kod Verice Kovač  i Snježane Mayer. U slici Vere Antolić  vidimo nježnu vitalnost uspravnih spiroheta.

U slici Snježane Šabalj vidimo naglašen  kubizam koji  se vidi u svakom pokretu kista na platnu.

"Ne slika se bojama nego osjećajima."

Jean-Baptist Chardin

Nedeljko Tintor prof.

Autori skulptura:
Mirjana Marenić, Petar Hranuelli, Željko ježek, Vlatka Bauer

• 
• 
• 
• 
• 

Autori slika

Alenka Tominac, Ana Narandžić, Ana Sušec, Andrea Stanic, Anita Kunić, Ankica Bubic, Barbara Špiljak Presečki, Bosiljka Dajić
Božica Zerec, Damir Medvesek, Danica Kustrak, Davorka Radocaj, Dijana Kadić, Dubravko Đurđek, Dušica Božić, Duško Šibl, Đurđica Pirkić, Gordana Marijic, Irena Sara Mraz, Ivna Grgić, Jadranka Šarić, Janka Pokupec, Jasenka Smrekar, Josip Rubes, Julijana Aradi, Kata Jerković, Larisa Kralj, Liba Peršinović, Ljiljana Jovanović, Ljiljana Tršan, Marija Hečimović, Marija Tokić, Marijana Vuković, Mirjana Marenić, Nada Katanec, Nela Stamenović, Nina Seibert Pavišić, Nedeljko Tintor, Roman Zaric, Ruzica Skoko, Snježana Mayer, Snježana Šebalj, Svetislav Meandžija, Svjetlana Djedović, Valentina Dujela, Vera Antolić, Verica Kovač, Veseljka Kos, Vesna Grgičin, Vesna Zvonarevic, Visnja Peter, Zoran Hercigonja, Zvjezdana Žužić, Željko Ježek,

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

Amaterizam je u teoriji i kritici likovnih umjetnosti sklizak teren. No, treba razlikovati amaterizam (što uglavnom podrazumijeva neakademski školovane umjetnike) odsuk diletanata i dilentatizma, što podazumijeva netalentirane a likovno voljne nevježe, neznalice, raznorazna mazala i kipotvorčiće.
Treba dugogodišnji trening gledanja, učenja i promatranja da bi ih se naučilo jasno razlučivati i razlikovati. Međutim, među amaterima koji se dugo bave likovnim umjetničkim radom ima, otvoreno i slobodno to mogu reći, izvrsnih slika i skulptura, boljih od mase onoga što slikaju i kipare, neki ili čak mnogi, akademski, dakle visokoobrazovani likovnjaci.

Pa, najveći i najznačajniji moderni slikari 19. i 20. stoljeća nisu bili akademski obrazovani: van Gogh, Gauguin, carinik Rousseau (sam nadimak govori što je bio pi struci), Picasso i Dalí glavom i bradom, koji su izbačeni barcelonske akademije na prvoj godini; potom Paul Cézanne, prvi moderni veliki slikar, koji je svojom metodom preobrazio lice slukarstva i moderniteta. Moglo bi se nabrajati još, ali imena ovih velikana povijesti umjetnosti bit će dovoljna za moju poantu. Ovdje donosim fotografije slika koje su dobre, vrlo dobre i odlične, u kompoziciji, kolorizmu, preciznosti oka i ruke,a realistične, impresionističke ili apstraktne, svejedno, djelujuće starinski i pasé, ali im se ne može poreći kvaliteta, znanje, umjetnička volja i htijenje bolji i veći nego u mnogih akademskih umjetnika.

Ta jedan Vladimir Vrljić Ankin nema diplomu akademije, učio je privatno kod Vilima Svečnjaka, a jedan je od najboljih hrvatskih živućih slikara, a kojem sam napisao i monografiju uz mnoge kataloške predgovore, koliko ga cijenim. Tu mogu navesti i odlične slikare Krešimira Nikšića (koji je u međuvremenu dobio diplomu ljubljanske akademije) i arhitekta Ivana Đina Vitića, među ostalima. Kipari slažu svoje tvorbe i forme na razne naučene načine. Svi su ili samouki ili su završili razne tečajeve i/ili radionice.

Važni je da su dobri, vrli dobri, a mnogi u odlični umjetnici. Umjetnost je u oku promatrača, u percepciji i ideji.
Dr. sc. Enes Quien, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar