Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

Četrnaesta Noć muzeja održana je u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini u 230 muzeja i galerija, obrazovnih ustanova, arhiva i knjižnica. Ovogodišnja tema bila je Muzeji - inovacije i digitalna budućnost .

Akademska slikarica Nada Žiljak nastupila je u Galeriji u Svetom Ivanu Zelini sa inovacijom Infrared slikarstvom. Nada Žiljak stvara u vrlo složenoj tehnici tako da gledatelj može vidjeti istodobno dvije slike . Jednu bez kamere i drugu na istom platnu uz pomoć posebne kamere. Danas se u svijetu tom tehnikom služe samo Nada Žiljak i restauratorica dr Diana Nazor

Nada Žiljak istražuje odnose bojila i njihove mogućnosti manipulacije stvaranja novog, do sad nepoznatog, neistraženog i nikad prije stvorenog IR slikarstva. Stvoriti tako nešto , krenuti u istraživanja bojila i njihovih odaziva na vidljivo i nevidljivo svjetlo, ući u to uzbudljivo polje nevidljivog i podrediti ga sebi i svom stvaralaštvu, dati mu smisao i estetiku, to je temeljna misija Nade Žiljak.

I u najnovijem Infrared slikarstvu Nada Žiljak je istražila mogućnost raznih tehnika u akvarelu, keramici, na papiru i na platnu . Nada Žiljak trajno vodi svoje gledateljstvo na put mašte, na intelektualni užitak gledanja i doživljaja kolorizma i razigranih motiva, te IR slikarstvom nadograđuje tu svoju trajnu nakanu; da ugodi oku, te da potakne intelektualnu znatiželju za skrivenim sadržajima svojih (dvo)slika.

Izložba Infrared slika Nade Žiljak može se pogledati do 10. ožujka a radno vrijeme Galerije u Svetom Ivanu Zelini je radnim danom od 17 do 20 sati a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati.

Izložba Leonarda Budimlića Majnarića "eL zVITOpereno"

vrijeme: 8. veljače 2019. u 19 sati
mjesto: Galerija Idealni grad (Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad).

Linija na površini papira, platna ili realizirana u prostoru kao gradivno sredstvo skulpture, svojim oblikom, kretanjem i karakterom ocrtava temperament i duhovno stanje umjetnika. Leonardo Budimlić Majnarić uzima liniju kao osnovno izražajno sredstvo neovisno o mediju u kojem stvara. Često je riječ o brzom crtežu, tzv. krokiju, pri čijoj izradi autor pažnju posvećuje ključnim elementima koji definiraju izabrani motiv. Skicirajući vlastiti doživljaj svijeta u kojem živimo Leonardo taloži neposredne crtačke, slikarske i kiparske bilješke koje kontinuirano iskustveno nadopunjuje ukazujući pritom na multidimenzionalnost života.

Ostajući vjeran svom prepoznatljivom rukopisu Leonardo Budimlić Majnarić realizira prostornu instalaciju u formi linijskog crteža "iscrtanog" kontinuitetom upotrijebljene crvene žice. Koristeći bijele zidove izložbenog prostora galerije umjetnik gradi priču počevši od arhetipskih motiva teme postanka preko svakodnevnih životnih situacija do prikaza otuđenog pojedinca izgubljenog u bespućima kapitalističkog svijeta u kojem danas živimo. Dinamika crteža ostvarena je prepoznatljivom nemirnom linijom karakterističnom za Leonardove kroki crteže na papiru i tabletu, dok odabir crvene boje aludira na pulsirajuću snagu, krvotok života čiji je ritam definiran usponima i padovima, neočekivanim događajima, te interakcijom i odnosima s pojedincima koji su dio našeg života. Linijski crtež crvenom žicom uvjetovan je prostornim zadatostima galerije. Položaj prozora određuje svojevrsne pauze u gradnji priče iako se kontinuitet crteža ne prekida. Područje između prozora poslužilo je za realizaciju intimnijih tema s manjim brojem aktera, dok duži kontinuirani zidovi postaju mjesto razrade kompleksnijih tema s više različitih karaktera i događaja.

Leonardo Budimlić Majnarić crvenom linijom gradi obrise i definira prepoznatljive forme dominantno figurativnih motiva od kojih je većina u pokretu i interakciji. Brojnošću likova prikazanih u različitim posturama, te izmjenom točke gledišta, odnosno dizanjem i spuštanjem glavnog toka crteža stječe se dojam elektrokardiograma na kojem pratimo frekvenciju ljudskog srca što upotpunjuje crvena boja – boja koja ujedinjuje ljubav i strast, ali i potiče nasilje i rat, boja koja simbolizira središnju vatru čovjeka i zemlje. Osim arhetipske crvene boje najdublje povezane s principom života, u Leonardovom radu pronalazimo mnoštvo simbolike utkane u priču o čovjeku. Riječ "VITO" iz naslova izložbe "eL zVITOpereno" namjerno je istaknuta velikim slovima i referira se na tok života koji umjetnik gradi u svom kontinuiranom crtežu objedinjujući nasumične elemente poput crtanog filma La Linea s glavnim likom zarobljenim u okviru linije te crtanog filma Baltazar u kojem profesor svojom beskrajnom stvaralačkom maštom uči djecu vrijednostima života. Umjetnik razvija priču od začetaka čovječanstva i prvih oslika lovaca na mamute koje kontrastira s današnjom divljom izgradnjom i zagušenošću cestama, rotorima i automobilima, pa sve do arhetipske figure slikara i ženskog modela koji drže okvir slike i uokviravaju aktere aktualne izložbe, njihovu promociju umjetnosti i definiciju statusa umjetnika danas. Valja istaknuti kako su u dinamiku gradnje iskustvene i filozofske priče umjetnika uključena tri simbolička kontrapunkta: interpretacija Božje prisutnosti i prisutnosti Majke Prirode ujedinjenih u liniji života, te mobil interaktivnog karaktera koji nakon razgleda izložbe ukazuje posjetitelju na mogućnost izbora u životu. Izbor uvijek postoji iako opcije koje se nude nisu uvijek lake, već podrazumijevaju preuzimanje odgovornosti i posljedica. Pozicionirani iznad mobila i za Leonardove kroki crteže već prepoznatljivi elementi Sunca i UFO-a predstavljaju oblikovni potpis na kraju crteža odnosno izložbe.

Iako naizgled skicuozan, jedinstveni crtež Leonarda Budimlića Majnarića priča je o povijesti čovječanstva. Diversifikacija Leonardovog crteža odraz je diversifikacije života koji je nepredvidljiv, pun uspona i padova, nelogičnosti i apsurda, a opet neprocjenjiv i jedinstven. Leonardo je neponovljivost života utjelovio u autentičnom prostornom crtežu osmišljenom i realiziranom u direktnoj komunikaciji s prostorom u kojem je nastao. Rad koji živi samo dok traje izložba istovremeno je fragilan i dubok koliko i ljudski život. Djelo Leonarda Budimlića Majnarića utjelovljuje spontanost, slobodu, karakter i autentičnost njezina autora, te poziva promatrača da promisli o niti koja spaja ljudske živote u jedinstveni zajednički svijet.

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.