Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović
Muzej grada Kaštela i Muzej grada Splita predstavljaju izložbu
Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović
27.7. – 15.8. 2021.
Autorica izložbe: muzejska savjetnica Nela Žižić
Kustosica izložbe: muzejska savjetnica Mirela Vujević Duvnjak
Izložba prikazuje presjek stvaralaštva splitskog slikara venecijanskoga formativnog iskustva Emanuela Vidovića po kustoskoj koncepciji Nele Žižić. Gostovala je u Varaždinu, Sisku, Samoboru, Mostaru i Klanjcu.
Emanuel Vidović bio je središnja ličnost kulturnog života u Splitu na početku 20. stoljeća i nositelj modernih umjetničkih tendencija. Ovo je njegovo prvo gostovanje u Muzeju grada Kaštela, a realizirano je sredstvima Ministarstva kulture i Grada Kaštela. Kaštelanska publika vidjet će 29 Vidovićevih slika nastalih u razdoblju, između 1897. i 1953. godine. Slike su to nastale u tehnici ulja na platnu, drvu ili papiru, akvarela, pastela i u kombiniranoj tehnici ulja i gvaša. Izložena su djela različitih motiva koje je on duboko doživljavajući otkrivao i crpio iz atmosfera i ugođaja krajolika i interijera, po čemu je najprepoznatljiviji. Izložba obuhvaća rane slike venecijanske lagune, Chioggie; vedute i motive Splita, Vranjica, Solina, Trogira, Čiova; slikovite interijere splitskih i trogirskih crkava, splitske katedrale; vlastite intimne interijere, poput ateljea, blagovaonice ili sobe; mrtve prirode. …
Izložbu prati katalog opsega 24 stranice.
...Emanuel Vidović bio je desetljećima žrtva nepravedne minorizacije i marginalizacije utjecajnog dijela hrvatske umjetničke kritike. Tek je povjesničar umjetnosti Igor Zidić monografskim izložbama koje je priredio 1971., 1982. i 1987. godine ukazao na činjenicu da je Vidović jedan od začetnika hrvatske moderne, a isto tako i aktivni učesnik procesa modernizacije hrvatskog slikarstva sve do pedesetih godina prošloga stoljeća.
Vidović nije nikada boravio u Münchenu i Parizu, ali je zato, za vrijeme boravka u likovnim centrima Italije, Veneciji i Milanu, primio najsvježije poticaje suvremenog talijanskog slikarstva koje nije toliko zaostajalo za francuskim ili njemačkim koliko se to, iako nepravedno, mislilo. Revno je pratio rad kasnih romantičara, verista, macchiaiola i postimpresionista, te razumijevajući, ali ne kopirajući ikoga, stvarao temelje na kojima će izgraditi svoj osebujni i autentični umjetnički izraz.
Počeci Vidovićeva likovnog formiranja vežu se za Veneciju kamo odlazi studirati. Vrlo brzo uviđa da od konzervativnih profesora s Accademie di Belle arti ne može mnogo naučiti pa izabire teži put, samostalno učenje. Tražimo li korijene njegova ranog pejzažnog slikarstva, možemo ih naći u slikarstvu talijanskih macchiaiola, mletačkih vedutista od klasika Guardija i Canaletta do njegovih suvremenika Ettorea Tita, Giacoma Favretta i Pietra Fragiacoma. Boravkom u Milanu (1892.-1895.) dolazi u izravan dodir i sa slikarstvom talijanskih divizionista, osebujnom inačicom francuskog postimpresionizma, koje se nije iscrpljivalo isključivo u rješavanju problema slikarske tehnike, nego je, u skladu s duhovnim strujanjima druge polovice 19. stoljeća, unosilo subjektivne sadržaje u slikarstvo koristeći elemente likovnog jezika za prenošenje nelikovnog, mentalnih projekcija. Posredstvom slikara kao što su Giovanni Segantini, Gaetano Previati, Angelo Morbelli, Giuseppe Nomellini i Giuseppe Pelizza da Volpedo upoznaje novu tehniku slikanja točkicama, ali je vrlo brzo prilagođava u sredstvo slikanja vlastitih vizija.
Na mladog će Vidovića presudno utjecati i splitska kulturna sredina. Kao član Književno-umjetničkog kluba (od 1900.) koji je okupljao vrhunske hrvatske intelektualce, književnike, slikare, kipare, arhitekte i glazbenike, Vidović je ostao u dodiru sa suvremenim umjetničkim strujama koje su sada stizale i u Split, uglavnom iz secesijskog Beča. Ne treba zaboraviti ni to da Vidović sve do 1912. godine redovito odlazi u Italiju i posjećuje venecijanska bijenala te iz prve ruke dobiva informacije o suvremenoj europskoj likovnoj sceni. Znamo da su ga na bijenalima posebno oduševljavala Whistlerova nokturna i općenito sutonsko slikarstvo s kraja 19. stoljeća.
Od početka se na Vidovićevim djelima primjećuje borba između realističkog, verističkog i simbolističkog, vizionarskog načina prikazivanja stvarnosti. Prve su Vidovićeve slike studije na drvu ili kartonu naslikane u pleneru tehnikom slobodnih mrlja u čistim svijetlim ili sivilom prigušenim tamnim bojama, a bliske su slikama talijanskih macchiaiola. Usporedno s realističko-impresionističkim uljima, Vidović slika i atelijerske slike srednjeg ili velikog formata, stilizirane sutonske krajolike u kojima samuju ljudske figure, utopljene u romantičarsko-simbolističko ozračje... (iz predgovora Nele Žižić)
Pri posjetu Muzeju obavezno je pridržavanje epidemioloških mjera koje je propisao HZJZ i odluka koje je donio Stožer civilne zaštite RH.
Izložba se može posjetiti:
▪ Ponedjeljak - subota: 9:00 - 20:00
▪ Nedjelja: 9:00 - 13:00 ▪ praznicima zatvoreno ▪
Ulaz je slobodan!
Kontakt: Mirela Vujević Duvnjak 021 260 - 246
