Akrilik - slikarska tehnika

Akrilne boje vrsta su brzosušećih boja koje se sastoje od pigmenta pomiješanog s akrilatima (esterima poliakrilne i metakrilne kiseline) kao vezivnim sredstvom.
Gotove akrilne boje obično su pakirane u plastičnim tubama kao tempere. Posjeduje obilježja raznih slikarskih tehnika: tempere - postojanost, vodenih boja - lazurnost akvarela, punoća i pastelnost gvaša te uljanih boja - dubinska svjetlost boje i sjaj. Boje su topljive u vodi i relativno se brzo suše, a nakon sušenja su vodootporne. Mogu se koristiti u debelim ili tankim slojevima, omogućujući umjetniku da kombinira tehnike slikanja ulja i akvarela. Jedna od glavnih prednosti akrilne boje je održavanje originalne boje čak i nakon sušenja.
Tehnika je popularna među suvremenim umjetnicima prvenstveno zbog svojih svojstava.

Iako su u početku akrilne boje vrijedile i kao zamjena za uljane boje u slikarstvu, zbog svojih izuzetnih osobina, među kojima se izdvajaju brzina sušenja, trajnost i otpornost na vodu, nalaze i široku primjenu u mnogim drugim djelatnostima.
Akrilna boja datira iz prve polovice 20. stoljeća, a razvijena je paralelno u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama. Godine 1934. njemačka kemijska kompanija BASF pantentira boje na bazi akrilne smole. Između 1946. i 1949. Leonard Bocour i Sam Golden, američki umjetnici, izumili su akrilne boje temeljene na mineralnoj bazi pod nazivom "Magna boje". Akrilni proizvodi bili su komercijalno dostupni u 1950-ima.
Prije 19. stoljeća umjetnici su miješali vlastite boje, što im je omogućilo da postignu željenu boju i debljinu.

Slikari mogu mijenjati izgled, tvrdoću, fleksibilnost, teksturu i druge osobine slikarske površine pomoću akrilnih boja. Umjetnici koji koriste akvarel i uljane boje na raspolaganju imaju razne površine, ali raspon akrilnih medija je mnogo veći. Akrilne boje imaju sposobnost vezanja na mnoge različite površine, mogu se koristiti na papiru, platnu i nizu ostalih materijala.
Boje se mogu nanositi u tankim slojevima, a dodavanjem vode boja se ispire i dobija se efekt koji nalikuju akvarelima i drugim vodenim medijima. Za razliku od akvarela, jednom osušena razrijeđena akrilna boja ne može se mijenjati ponovnim dodavanjem vode.

Također, mogu se koristiti za izradu debelih slojeva i ponekad se koriste za stvaranje reljefnih slika. Za razliku od uljanih boja, čvrsti slojevi akrilne boje ne pucaju.
Akrilne boje imaju velike mogućnosti upotrebe, posebno su pogodne za dobivanje tekstura. Akrilne boje koje sadrže lazurnije pigmente razrijeđene vodom ili akrilik medijem koriste se za akvarelno slikanje. Pokrivne akrilne boje, dodavanjem bijele boje koriste se za gvaš. Slikanjem u slojevima, korištenjem imprimatura, podslikavanja i lazura mogu se postići efekti, kao u klasičnoj temperi. Akrilnim lakom postižu se sjajne lazure karakteristične za ulje. Upotrebom medija za usporavanje sušenja može se slikati mokro u mokro. Akrilik medijem za postizanje sjaja, gel medijem i pastom za modeliranje mogu se dobiti zanimljivi efekti.
Kao fiksativ može se koristiti mat medij razrijeđen vodom u omjeru 1:3.
Akrilno vezivo koristi se za fiksiranje različitih materijala na podlogu u tehnici kolaža. Grublja i finija platna, konopci, vlakna, drvo moraju se namočiti u akrilnoj emulziji, polože se na svježe prepariranu podlogu i slika se različitim medijima i akrilnom bojom.

Miješane tehnike (mixed media); kod miješanih tehnika treba se pridržavati pravila da se samo na suhi sloj boje pripremljene jednom vrstom veziva nanosi boja pripremljena drugim vezivom. Logičnije je za podslikavanje koristiti akrilne boje koje se brzo suše, a nastaviti drugim tehnikama (ulje na akrilik, akvarel na akrilik). Može se kombinirati akrilik i pastel. Crtež se nanosi pastelom, fiksira mat akrilik medijem, nastavlja crtati u mokro, a kasnije na suho.
Gesso je smjesa bijele boje koja se koristi kao baza za akrilno slikarstvo. Akrilni gesso pomalo se razlikuje od tradicionalnog gessa jer u sebi ima lateks. Također, možete koristiti gesso kako biste napravili teksturu ispod boje koju ćete nanijeti.

Kada se gesso stavi u posudu za boju izgleda kao bijela boja za slikanje. Akrilni gesso prodire u platno i postaje jaka osnova za slikanje, jer stvara površinu koja je izuzetna za slikanje. Može se nanijeti u čistom obliku, ili razblažen, ovisno kakva vam podloga treba, odnosno kakav učinak želite da dobijete i koju tehniku želite primijeniti.
Postoji i gesso koji je poluupijajući. On je manje vidljiv kada se nanese, ali, ipak, štiti platno od pucanja zbog velike količine vode. Čist gesso izgleda kao bijela boja kada je mokar, ali kada se osuši ne primjećuje se i potpuno je čist. Iako se ne vidi, on čini odličnu podlogu za slikanje, odnosno, boja se zadržava na platnu jako dobro.

Ludvig dizajn

Anera Krznarić

Rođena u Zagrebu 1963. godine, Anera Krznarić istinski je multitalentirana umjetnica koja svojim djelima osvaja srca publike. Iako je po struci doktorica temeljnih i pretkliničkih veterinarskih znanosti, njezina strast prema likovnoj umjetnosti jednako je snažna.

Unatoč tome što je njezina karijera započela u veterinarskom području, Anera se oduvijek osjećala privučenom likovnom umjetnošću. Odlučna u istraživanju tog svijeta, upisala je slikarski tečaj koji je vodio akademski slikar Nedjeljko Tintor, gdje je pronašla svoj izričaj i usavršila svoje vještine.

Ono što čini Anerin umjetnički izraz posebno zanimljivim je njezina sposobnost da koristi različite tehnike i medije. Od crteža do ulja na platnu, svaka njezina slika nosi pečat trenutne emocije i unutarnjeg doživljaja. Njezino slikarstvo nije samo vješto izvedeno, već je i emotivno duboko i iskreno.

Kroz svoje djelo, Anera prenosi svoju osobnu viziju svijeta, istražujući različite teme i motive koji je nadahnjuju. Njezine slike odražavaju širok spektar emocija, od radosti do tuge, od spokoja do dinamičnosti, stvarajući tako bogato iskustvo za promatrača.

Iako se njezin put u likovnoj umjetnosti može smatrati neočekivanim, Anera Krznarić dokazuje da je umjetnost univerzalni jezik koji nadilazi granice i struke. Njezina predanost i strast prema umjetnosti čine je istinskim umjetnikom čije će djelo zasigurno nastaviti osvajati pažnju i divljenje publike u godinama koje dolaze.

Ani Kalajžić

Ani Kalajžić, rođenoj u Splitu 1956. godine, umjetnost je postala neodvojiv dio života prije dvadesetak godina, kada je počela istraživati svoj kreativni poziv kroz slikarstvo. Unatoč tome što je amaterska slikarica, njezina strast prema umjetnosti ne može se osporiti, a njezina djela nose pečat istinskog ljubitelja umjetnosti.

Svoj umjetnički put Ani je započela kao članica udruge Emanuel Vidović, gdje je imala priliku sudjelovati u nekoliko zajedničkih izložbi. Kroz tu suradnju, Ani je imala priliku dijeliti svoje radove s publikom te razvijati svoj umjetnički izričaj u inspirativnom okruženju umjetničke zajednice.

Jedna od posebnosti Aninog stvaralaštva je raznolikost likovnih tehnika koje koristi. Bez obzira radi li se o ulju, akrilu, pastelu ili akvarelu, Ani pronalazi svoj izražajni jezik u svakoj tehnici. Njezina umjetnost nije ograničena na određeni medij - ona crta i stvara sve što smatra lijepim, što ju dodatno povezuje s njom kao umjetnicom.

Motivi njezinih djela nisu definirani granicama, već se rađaju iz njezine ljubavi prema onome što vidi i osjeća. Svaki rad Ani je jedinstveno putovanje u ljepotu i emociju, preneseno na platno ili papir s pažnjom i strašću.

Iako Ani možda nije profesionalna umjetnica, njezina predanost umjetnosti i njena sposobnost da izrazi ljepotu koju vidi u svijetu oko sebe čine je pravom umjetnicom. Njezino srce i duša odražavaju se u svakom potezu kista ili olovke, ostavljajući trag njene ljubavi prema umjetnosti na svijetu oko nje.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Barbara Špiljak Presečki

Rođena 4. kolovoza 1977. u idiličnom Ptuju, Barbara Špiljak Presečki od najranijih dana osjećala je zov umjetnosti. Iako je svoje obrazovanje započela u Krapini, završivši Osnovnu školu, Osnovnu glazbenu školu i Opću gimnaziju, prava strast njene duše ležala je u slikarstvu. Nakon završetka Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2002. godine, Barbara je pronašla svoj put u Istri.

Iako je slikarstvom počela eksperimentirati još od osnovne škole, ozbiljnije korake u tom smjeru započinje 2000. godine, aktivno se posvećujući samorazvoju. Unatoč tome što nije pohađala formalne tečajeve ili radionice, Barbara je svojim talentom i predanošću postigla značajne rezultate.

Godine 2013. postaje članicom likovne udruge Uliks u Puli, gdje je imala prvu samostalnu izložbu slika te sudjelovala na nekoliko skupnih izložbi. Nastavljajući svoj put, 2016. godine pridružuje se likovnoj udruzi LUP u Poreču, gdje je također sudjelovala na nekoliko skupnih izložbi.

Njezin talent prepoznat je i izvan udruženja umjetnika. Na skupnoj izložbi "Naiva u Istri" 2016. godine, Barbara je osvojila petu nagradu za svoj rad "Zalazak", izrađen suhom pastelom. Tijekom godina, sudjelovala je na raznim događanjima, uključujući extempore u Grožnjanu i Vižinadi, dodatno proširujući svoj umjetnički opus i stvarajući impresivnu zbirku radova.

Njezin umjetnički put nije samo putovanje kroz boje i platna, već i putovanje prema samopouzdanju i inspiraciji. Njezina predanost umjetnosti svjedoči o snazi kreativnosti koja može procvjetati bez obzira na formalno obrazovanje ili stručnu poduku, otvarajući vrata beskrajnim mogućnostima izražavanja.

Kontakt:
Barbara Špiljak Presečki
Tel: 0997996499
Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Darinka Šteger

Darinka Šteger, rođena 1963. godine u Krapini, svoje trenutne umjetničke strasti njeguje u plodnoj ravnici Slavonije. Kao amaterska slikarica, Darinka je svoj hobi razvila u bogat i izražajan način kreativnog izražavanja kroz različite medije i tehnike.

Njena sklonost prema akrilnim bojama očituje se u radovima koji prikazuju motive iz prirode. Priroda, kao vječna inspiracija, pruža Darinki neiscrpan izvor ljepote i čarolije, što se reflektira na njenim platnima kroz vibrantne boje i dinamične kompozicije. Akril, sa svojom fleksibilnošću i živahnošću, omogućava joj da na najbolji način izrazi svoj doživljaj svijeta oko sebe.

Uz rad na platnu, Darinka se bavi i oslikavanjem staklenih predmeta i drvenih kutija. Ova raznolika umjetnička praksa pokazuje njenu svestranost i želju da ljepotu unese u svakodnevne predmete, dajući im novu dimenziju i funkcionalnu umjetničku vrijednost. Svaki oslikani predmet postaje unikatno djelo, spoj umjetnosti i praktičnosti, te nosi pečat njenog osobnog stila.

Posebno su zanimljivi njeni portreti, koje crta olovkom. Ova tehnika, sa svojim suptilnim nijansama i preciznošću, omogućava joj da prikaže duboke emocije i karaktere svojih subjekata. Portreti Darinke Šteger nisu samo vjerni prikazi vanjštine, već i introspektivni pogledi u unutarnji svijet osobe koju crta.

Život u Slavoniji pružio je Darinki Šteger bogatstvo motiva i inspiraciju, ali i mir i prostor za kreativno izražavanje. Njeni radovi odišu autentičnošću i ljubavlju prema prirodi, te su svjedočanstvo njene posvećenosti i strasti prema umjetnosti. Iako nije formalno obrazovana u području slikarstva, Darinka svojim radovima pokazuje da prava umjetnost dolazi iz srca i duše, te da inspiracija i talent mogu pronaći put do izraza kroz svakodnevno stvaranje.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Denis Brajčić

http://instagram.com/brajcic_denis/

Dubravko Đurđek

S 55 godina posvećenog stvaralaštva, slikar Dubravko Đurđek ostavlja neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti. Kroz svoju bogatu karijeru, Đurđek je održao nevjerojatnih 25 samostalnih izložbi širom Hrvatske i diljem svijeta, osvajajući srca ljubitelja umjetnosti svojim izvanrednim djelima.

Jedan od najistaknutijih trenutaka u karijeri ovog talentiranog slikara bio je kada je Vlada Republike Hrvatske odabrala jedno od njegovih remek-djela kao poklon uoči otvaranja Olimpijskih igara u Grčkoj. Taj gest ne samo da svjedoči o kvaliteti Đurđekovog rada, već i o njegovom značaju kao umjetnika od nacionalnog i međunarodnog ugleda.

Dubravko pronalazi inspiraciju u raznolikim motivima, od prepoznatljivih vizura Zagreba do idiličnih pejzaža maslinika, morskih valova i cvijeća. Njegova tehnička vještina dolazi do izražaja posebice u tehnici ulja na platnu, gdje svaki potez četkice odražava duboku emotivnu povezanost s temom koju prikazuje.

Kroz svoj umjetnički izričaj, Đurđek donosi svježinu i živost u svijet umjetnosti, stvarajući djela koja osvajaju svojom autentičnošću i estetskom privlačnošću. Njegova sposobnost da prenese ljepotu i raznolikost svijeta oko nas na platno čini ga istinskim majstorom svog zanata.

Njegova strast prema slikarstvu i neprekidna potraga za novim izazovima osiguravaju da će Dubravko Đurđek i dalje biti značajno ime u svijetu likovne umjetnosti, inspirirajući i oduševljavajući publiku diljem svijeta svojim jedinstvenim vizijama i talentom.

O slikaru Dubravku Đurđeku i ostalome...

U tridesetak godina druženja s Đurom i velikim dijelom njegova opusa, osjećao sam se kao na rođendanskom veselju koje će trajati beskonačno. Kao mladi autor naš se protagonist pojavljivao s radovima koji su anticipirali poznija dostignuća, tada prikazana tek u naznakama.

Po vlastitom priznanju, a vidio sam tek djelić, počeo je s intarzijama kojima je postupno dodavao elemente koji su toliko važni u njegovom današnjem slikarstvu: mijenjao je boje furnira, obrezivao u slobodnom stilu, te dobivao efekte koji su dokazivali njegovo trajno kretanje prema slobodnijem i neukrotivom osobnom stavu prema likovnoj plohi. Na vrijeme je spoznao ograničenost tog, u biti zanatskog medija i istodobno je slobodniji udah pronašao u akvarelističkoj tehnici iz koje sam primjetio prijenos tema u kasnije slikarske zahvate.

Valjalo bi pošteno reći da se radilo samo o primjeni kompozicije, dok će avantura s nanosima boje slijediti tek puno kasnije. Na prvoj izložbi koju smo zajedno ostvarili, negdje pred rat, naš se autor predstavio s tridesetak slika, uglavnom lirskog osjećaja od ubavih krajolika do stidljivih narova i jabuka na plohama ispranim kišom. Suma izložbe bila je za slikara super pozitvna jer je posljednju sliku prodao na dan zatvaranja izložbe. U okolju je u međuvremenu poraslo zanimanje za njegove slike i tim predstavljanjem bio je postao „in“, te je mogao pustiti ruci i oku na volju. To oslobođenje nije išlo naprasno, već sliku po sliku, kao kad šetač ide za svojim mislima korak po korak, no to je već naznaka Dubravka Đurđeka koji nam je vremenski i „odokativno“ bliži.

Prva velika i odista svečana izložba slika našeg autora, tada na prvom vrhuncu „potražnosti“ održana u „INA“ novoj zgradi i predstavila je Dubravka Đurđeka u najboljem svjetlu, slobodnog razmahanog i usmjerenog. Pojavio se s ozbiljnim formatima i svim, njemu interesantnim temama. Kad smo već kod tema, s vremenom se neke vraćaju, a neke su potonule na dulje vrijeme, nadajmo se povratku. I ovaj puta interes pokazan za slike bio je u skladu s prikazanim. Marine, jedra, šumske rijeke bile su prepoznati kao rad ozbiljnog autora s obilatom naklonošću financijske naravi.

Tom se prilikom Dubravko Đurđek nasmiješio na moju opasku o „građanskom slikarstvu“, koja je samo određivala put koji su slike same, svojom temom i tehnikom odabrale. No to je bilo istina, iz koje se je /ovo je u području vjerojatnosti/ razvila današnja koloristička vehementnost. U bezbrojnim premazima, pažljivo nadzirući likovne efekte, a puštajući svoj neobuzdani likovni ego Dubravko je Đurđek napokon pustio svoju vehemenciju. Razlog je tome i u životnoj dobi, gdje se iskustvo, naobrazba /u likovnom smislu/ i okolnosti sklapaju u amalgam koji njegovom slikarstvu čine čvrst i pouzdan oslonac. Danas više nema velikih izložbi, bogatih sponzora, a autori izvan koterija ili pak samostalci tavore sa svojom likovnom omamom, radujući sve bolja i samosvojnija djela.

Do trenutka u kojem će se opet moći izlagati u okvirima normalne investicije, ovakav multimedijalni pristup zainteresiranima za tradicionalno slikarstvo predstavlja prozor u svijet, dokazujući kako je slikarstvo osjetljiva biljčica koje u naše okoliše prodire kao najopakiji korov.

Zagreb, prosinac 2012.

 Radoslav Bišćan                                                                                         

Ivan Grozdanovski

Autodidakt, rođen 08.12.1978 god. u Vršcu.

Prvu samostalnu izložbu sam imao 1997 god.u Šidu, a zatim sam redovan učesnik na raznim lokalnim izložbama u Srbiji i inostranstvu, kako domaćeg tako i međunarodnog karaktera na kojima sam više puta nagrađivan,zadnja pohvala je od galerije Lazar Vozarević iz Sr.Mitrovice a zadnje izlaganje u (Palati Galia, Gravedona (Komo jezero))
U Italiji Samostalno izlagao u galeriji Bogić- Beograd i u Mariboru, u prostorijama vinoteke "Vinag 1847" -Slovenija.
American Art Awards (2014), 2. mesto u kategoriji akta
4. Međunarodno bijenale akvarela u Srbiji / Beograd / 2016.

Član sam likovnog udruženja „Sava Šumanović“ u Šidu,"Široka Staza" u Beogradu, Udruženje ljubitelja umetnosti Brčko Distrikt (BiH) Udruženje ULDU Talia (Brčko BiH) LIKUM (Brčko Distrikt BiH). Moja dela se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama širom sveta (Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Rumunija, Holandija, Švajcarska, Italija, Mađarska, Belgija, Francuska, Japan, Grčka, Nemačka, Engleska, Rusija, Kanada, SAD, Australija.

Od motiva su najviše zastupljeni : pejsaži, mrtva priroda, naučna fantastika,prolaznici (šetači),aktovi itd.

Koristim razne slikarske tehnike a najviše su zastupljeni: Akvareli, Pasteli, Akrilik i Ulje.

Živim i stvaram u Šidu.
Adresa: Naselje Istok B-2/12 ¬p.b. 22240 Šid , Srbija.
Tel:022-711388 mob:064-538-99-56
e-mail : Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ivo Rakuljić

Ivo Rakuljić, rođen 4. studenog 1958. u Splitu, istaknuti je umjetnik koji svojom predanošću slikarstvu i skulpturi doprinosi bogatstvu umjetničke scene, posebice dalmatinske. Njegov umjetnički put i razvoj reflektiraju se u brojnim samostalnim i skupnim izložbama, sudjelovanjima na likovnim kolonijama i aktivnostima unutar Poljičke Likovne udruge Krug-Dugi Rat, čiji je član. Svoju inspiraciju Rakuljić pronalazi u mediteranskom okruženju, što je očigledno u motivima koji dominiraju njegovim opusom: morske scene, pejzaži, sakralni motivi te portreti.

Njegova tehnika slikanja oslanja se na upotrebu akvarela i pastela, što mu omogućava da istakne prozračnost i suptilnost motiva kojima se bavi. Akvarel, kao tehnika koja zahtijeva brze i precizne poteze, omogućava Rakuljiću da uhvati efemernost svjetlosti i boja mediteranskog krajolika, dok pastel daje mogućnost detaljnijeg izražavanja teksture i tonalnih prijelaza. Kroz ovu kombinaciju tehnika, umjetnik uspijeva dočarati različite aspekte svog mediteranskog zavičaja, od mirnih morskih prizora do užurbanih portova i vedrih pejzaža.

Njegovo slikarstvo karakterizira delikatnost poteza i harmonija boja. Rakuljić koristi paletu koja evocira prirodne tonove – plave i zelene nijanse koje podsjećaju na more i vegetaciju, uz povremene tople tonove sunca i kamena. Posebnu pažnju pridaje igri svjetla i sjene, čime stvara dubinu i atmosferu u svojim radovima. Slikajući more, on često prikazuje njegove različite promjene, od mirnog i reflektivnog do nemirnog i uzburkanog, što dodatno naglašava vitalnost i dinamiku prirode.

Motivi koje Rakuljić odabire također su duboko povezani s njegovim identitetom i kulturnim korijenima. Marine, ribarske brodice i pejzaži s dalmatinskih obala često služe kao simboli života vezanog uz more, koje je bitan element dalmatinske svakodnevice. Takvi prizori ne prikazuju samo estetiku i ljepotu, već nose i suptilnu priču o težini, radu i vezi čovjeka s morem, koje je često i izvor inspiracije i životne borbe. U njegovim slikama more nije samo pozadina, već aktivan sudionik kompozicije, što gledatelju daje osjećaj uronjenosti u prizor.

Uz pejzaže, Ivo interes za sakralne teme donosi posebnu dimenziju njegovom stvaralaštvu. Sakralni motivi u njegovim radovima odišu smirenošću i duhovnošću, pri čemu koristi pastelne tonove i nježne prijelaze kako bi dočarao intimnu atmosferu. Ta sklonost prema sakralnom može se protumačiti kao refleksija njegove osobne povezanosti s tradicijom i duhovnim naslijeđem svoga kraja. Kroz portrete, umjetnik istražuje ljudske emocije i identitet, naglašavajući izraz lica i detalje koji odražavaju duboke unutarnje priče svojih subjekata.

Posebna kvaliteta Ivinog slikarstva je način na koji on spaja subjektivno viđenje stvarnosti s impresivnim tehničkim umijećem. Njegovi prizori rijetko su hladni ili distancirani; oni su puni života i nose pečat osobne perspektive. Umjetnik pažljivo odabire trenutke koje želi zabilježiti, bilo da je riječ o zalasku sunca nad morem, ljetnoj oluji koja uzburkava valove, ili jednostavnim prizorima dalmatinskih kuća i ulica. Ta pažnja prema detalju i odabiru trenutka daje njegovim slikama osjećaj prisnosti i autentičnosti.

U svom radu s pastelima, Rakuljić istražuje mogućnosti ove tehnike kako bi dočarao bogate teksture i suptilne gradacije boja. Pastel omogućava umjetniku da naglasi detalje poput svjetlucanja mora ili grube površine kamena. Kombinacija pastela i akvarela u njegovim radovima daje osjećaj prozračnosti i lakoće, pri čemu svjetlost igra ključnu ulogu. Svjetlost se u Ivinim slikama pojavljuje kao simbol života, prolaznosti i ljepote, koja osvjetljava pejzaže i daje im gotovo eteričan izgled.

Ivo Rakuljić radovi često odražavaju specifičnu vrstu lirizma, zbog čega se njegovo slikarstvo može povezati s impresionizmom, ali sa snažnom osobnom notom. Kao i impresionisti, on teži uhvatiti trenutne dojmove i atmosferu, ali zadržava i vlastiti, prepoznatljivi stil koji se temelji na suptilnim detaljima i preciznosti. Kroz svoje slike, on priča priče o životu, ljudima i krajolicima svog zavičaja, istovremeno zadržavajući poetski pristup koji privlači gledatelje da se duže zadrže i istraže svaki detalj.

Njegovo sudjelovanje u brojnim izložbama i likovnim kolonijama pokazuje koliko je Rakuljić posvećen zajednici i dijeljenju svoje umjetnosti s drugima. Umjetnost za njega nije samo osobno izražavanje, već i način povezivanja s drugima kroz zajedničke kulturne i estetske vrijednosti. Kao član Poljičke Likovne udruge Krug-Dugi Rat, doprinosi promociji lokalne umjetničke scene i potiče dijalog između umjetnika i šire javnosti.

Rakuljićevo slikarstvo često evocira osjećaj nostalgije i smirenosti. Njegovi motivi – bilo da prikazuju svakodnevni život, ribare na obali ili stara dalmatinska sela – djeluju kao most između prošlosti i sadašnjosti. Gledajući njegove slike, promatrač se može naći u razmišljanju o jednostavnim, a opet dubokim trenucima, koje umjetnik uspijeva prenijeti s iznimnom osjetljivošću. Ta osjetljivost prožima njegove radove, dajući im posebnu notu autentičnosti i emotivnog angažmana.

Kao slikar koji se oslanja na klasične tehnike, ali ih reinterpretira kroz osobnu prizmu, Rakuljić ostaje vjeran tradicionalnim motivima, dok se istovremeno trudi osvježiti pristup i perspektivu. Njegov rad služi kao podsjetnik na vrijednost promišljanja i uživanja u detaljima, a njegove slike često pozivaju promatrača da se zaustavi i promatra ljepotu svakodnevice. To je posebno važno u današnjem brzom vremenu, kada umjetnost može poslužiti kao oaza mira i refleksije.

Umjetnički opus Ive Rakuljića bogat je motivima i temama koje reflektiraju njegovu vezu s Dalmacijom i njezinim kulturnim i prirodnim bogatstvima. Kroz pejzaže i marine, portrete i sakralne motive, on priča priču o ljudima i mjestima koja ga okružuju, dok njegovo majstorstvo u tehnikama akvarela i pastela omogućava da svaki rad zrači posebnom atmosferom i životnom energijom.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Jadranka Šarić

Jadranka Šarić, rođena 14. kolovoza 1974. godine u Velikom Trojstvu, svoju je umjetničku sklonost oblikovala od ranih dana, kada je crtanje olovkom bilo njezin omiljeni način izražavanja. Iako ju je životni put odveo u smjeru agronomije, gdje je završila studij ratarstva u Križevcima, ljubav prema prirodi, koja je definirala njezin profesionalni izbor, uvijek je ostala duboko povezana s njezinom umjetničkom stranom.

Jadrankina povezanost s prirodom, biljkama i krajolikom osjetno je prisutna u njezinim radovima. Nakon što je godinama zanemarivala strast prema slikanju kako bi se posvetila obitelji, ponovno se vratila umjetnosti kada su joj djeca postala dovoljno samostalna. Ta je obnova kreativnosti donijela novi zamah u njezino stvaralaštvo, koje sada intenzivno razvija kroz rad s uljanim bojama i špahtlom, a posebnu pažnju privlače i radovi rađeni enkaustikom.

Motivi koji dominiraju Jadrankinim djelima često su pejzaži i portreti, kroz koje odražava ljubav prema prirodnom svijetu koji je okružuje. Njezini pejzaži su intimni prikazi prirode, puni života i dinamike, dok portreti nose emotivnu dubinu i povezanost s osobama koje prikazuje. Tehnička raznovrsnost koju koristi, od klasičnih ulja na platnu do specifične tehnike enkaustike, omogućava joj izražavanje širokog spektra emocija i tekstura, stvarajući bogate i slojevite kompozicije.

Iako je umjetnički put Jadranke Šarić povremeno bio prekinut obiteljskim obvezama, njezin povratak slikarstvu donosi zrelost i produbljenu perspektivu, koja se osjeća u svakom potezu kista. Njezini radovi, koji su već zabilježeni kroz nekoliko skupnih izložbi, svjedoče o umjetnici koja svoju ljubav prema prirodi i životu pretače u slikarska djela koja dišu autentičnošću i strastvenom posvećenošću.

Kontakt:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
https://www.facebook.com/jadranka.saric.3

Katarina Rast-Sinčić

Rođena u Rijeci 1974. godine, Katarina Rast-Sinčić nosi u sebi živahnu kreativnost i nepresušnu strast prema umjetnosti. Iako je završila osnovnu i srednju ugostiteljsku školu, njen istinski poziv leži u svijetu stvaranja i izražavanja. Danas s ponosom živi u Gospiću, gdje je posvećena majčinstvu, uzdižući se kroz svoje uloge majke dvoje prekrasnih djece.

Još od djetinjstva, Katarina je istraživala različite hobije, od decoupagea, graviranja stakla i drva, pirografije na drvu, do oslikavanja i uređivanja kutija, boca i raznih predmeta. Njezina kreativnost ne poznaje granice, te voli eksperimentirati s različitim tehnikama i materijalima kako bi izrazila svoju umjetničku viziju.

Slikarstvom se aktivno bavi posljednjih nekoliko godina, pri čemu je samouka, upijajući znanje i inspiraciju iz svijeta oko sebe. Njezina velika ljubav prema slikanju i kreativnom stvaranju pokreće je da istražuje nove načine izražavanja i dublje ulazi u svoj umjetnički proces.

Članica udruge Likovnih umjetnika Lika, Katarina je sudjelovala na nekoliko skupnih izložbi, gdje je svojim radovima dodatno obogatila umjetničku scenu lokalne zajednice. Njezine slike odražavaju raznolikost i bogatstvo njenog kreativnog duha, prenoseći gledateljima osjećaj ljepote, harmonije i inspiracije. Kroz svoje umjetničko putovanje, Katarina nastavlja oduševljavati svojom inventivnošću i dubokim osjećajem za estetiku, ostavljajući trag svoje kreativne strasti u svijetu umjetnosti.

Kontakt:
Mob: 099 570 6645
Facebook: Katarina Sincic Rast

Klaudijo Nikolic

Zovem se Klaudijo Nikolic zivim u Čepelovcu selo 5km udaljeno od Đurđevca koprivničko križevačka županija.

Želim vam se predstaviti s svojim radovima od drva brijesta.

Izrađujem ručno unikatne umivaonike i kade iz jednog komada trupca brijesta.

Moj tel br 091-501-2175

email:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Lidija Humski​

Lidija Humski je umjetnica koja svojom kreativnošću i izraženim talentom uspijeva povezati razne medije i tehnike u jedinstven likovni izričaj. Diplomirana pravnica, kroz godine je uvidjela da je umjetnost neizostavan dio njenog života. Danas je to njezina glavna preokupacija, kroz koju pronalazi smiraj, zadovoljstvo i prostor za osobno izražavanje. Njeni radovi su bogati apstraktnim kompozicijama, ističući slobodu mašte i istraživanja.

Lidijini radovi pokazuju sklonost ka apstrakciji, gdje dominira slobodna interpretacija oblika i boja. Apstrakcija omogućava umjetnici da se izrazi na način koji nadilazi realnost, prepuštajući promatraču prostor za vlastite interpretacije. U njenim radovima možemo primijetiti utjecaj velikih majstora apstraktnog slikarstva, no Lidija to čini na svoj specifičan način, stvarajući djela koja zrače energijom i dinamikom. Kombinira ulje i akrilne boje, čime postiže bogatstvo tekstura i slojeva, stvarajući dubinu i pokret na platnu.

Osim apstraktnih djela, Lidija stvara neobične kompozicije s likovima i detaljima. Njeni nježni likovi, često s „cvjetnim“ kosama, prožeti su suptilnim detaljima i posebnom pažnjom prema sitnicama. Kroz ove slike ona balansira između apstrakcije i figuracije, donoseći djela koja su ujedno lirska i estetski privlačna.

Posebno zanimljiv aspekt njenog stvaralaštva su slike koje obogaćuje kompozicijama od metalnih oblika, osobito aluminija, koje sama oblikuje i reže. Ovaj tehnički zahtjevan rad dodaje njezinim slikama treću dimenziju, unoseći taktilni element koji djela čini unikatnim.

Pored slikarstva, Lidija se bavi i raznim oblicima kreativnog izražavanja, uključujući oslikavanje namještaja, torbi, obuće i novčanika, te izradu nakita od bakra. Njen rad karakterizira raznovrsnost, a svaki projekt pristupa s jednakom pažnjom i strašću. Radovi Lidije Humski stilski se mogu usporediti s elementima modernog eklekticizma, gdje se stapaju različiti stilovi, motivi i tehnike, stvarajući cjelinu koja plijeni pažnju i zrači originalnošću.

Kontakt maill: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Facebook: facebook.com/lidija.humski

Meliha Nalbantić- Slikanje na svili

Umjetnost je uvijek bila njen pouzdan pratitelj, počevši od djetinjstva. Njena prisutnost ispunjavala ju je, odmarala i opuštala. Za nju, umjetnost nije samo slika na platnu ili figura na skulpturi - ona je divan drug, iskreni prijatelj i pouzdan pomagač. Ona je odmor za dušu i terapija za tijelo i dušu, uvijek tu da pruži utjehu i nadahnuće.

Iako je apsolventica na Ekonomskom fakultetu, slikanje na svili postalo je njena strast i posvećenost posljednjih godina. To je postalo snažan poticaj i motivacija, pružajući joj izvor sreće, zadovoljstva i povećavajući njeno samopoštovanje. Slikanje na svili postalo je njen način izražavanja, gdje pronalazi svoj mir i istinski užitak.

Njeni radovi obuhvaćaju oslikavanje marama na svili, stvaranje slika i čak poneke kravate. Svaki rad nosi sa sobom puno strpljenja, emocija i truda. Svaki potez četkicom ili čarolijom boja na svili reflektira ljubav i entuzijazam koji ulaže u svoj rad. Bez te strasti, njeni radovi ne bi imali isti život i dubinu.

Do sada je imala priliku izlagati svoje radove u Hanikahu u Sarajevu, a rad pod nazivom "STARA KUĆA" čak je ušao u najuži izbor na međunarodnom takmičenju održanom u ožujku i travnju 2013. godine. To priznanje dodatno je motivira i inspirira da nastavi svoj umjetnički put, tkajući nove priče i emocije na svili.

Ulja na platnu

Slikanje na svili

Siniša Vojnović

Rođen u Osijeku 1966. godine, Siniša Vojnović je samouki slikar koji je pronašao svoje pozivanje u umjetnosti relativno kasno, 2003. godine. Unatoč kasnom početku, njegova strast prema slikarstvu brzo je procvjetala, otvarajući put raznolikom i inspirativnom stvaralaštvu.

Tijekom godina, Siniša je postao prepoznatljivo ime u umjetničkoj zajednici, sudjelujući na mnogim skupnim izložbama te jednoj samostalnoj izložbi. Njegova predanost umjetnosti vidljiva je u svakom djelu koje stvara, odražavajući kontinuirani razvoj i istraživanje u svijetu likovnih umjetnosti.

Kao dugogodišnji član Društva likovnih umjetnika amatera LIKAR Osijek, Siniša je imao priliku surađivati s drugim umjetnicima, dijeliti ideje i inspiraciju te neprestano učiti i rasti kao umjetnik.

Jedna od posebnosti Sinišinog stvaralaštva je raznolikost u likovnim tehnikama koje koristi. Iako se okušao u svim tehnikama, od crteža do ulja na platnu, njegovi radovi u akvarelu posebno su zapaženi. S akvarelom kao svojim medijem, Siniša uspijeva uhvatiti svjetlost i boje na način koji oslikava njegovu jedinstvenu estetiku i osjećaj za detalje.

Kroz svoje radove, Siniša istražuje teme, motive i emocije, prenoseći svoje unutarnje svjetove na platno. Svaka slika predstavlja putovanje kroz njegovu maštu i kreativni proces, pružajući gledatelju uvid u njegovu osobnu viziju svijeta.

Izazovi i nagrade umjetničkog putovanja oblikovali su Sinišinu umjetnost i doprinijeli njezinoj autentičnosti i dubini. Njegova predanost umjetnosti i želja za istraživanjem neprestano ga motiviraju da raste i razvija se kao umjetnik, ostavljajući trajan pečat na hrvatskoj likovnoj sceni.

Kontakt: 091 541 8051

Skupna izložba slika "Igra boja"

vrijeme: 22.05. u 19. sati – 05.06. 2019
mjesto: Slovenski dom, Masarykova 13, Zagreb

Autori:

Anita Kunić, Mia Behtan, Danica Kuštrak, Zvjezdana Žužić, Merima Popara, Andrea Stanic, Maja Raleva-Miladinovski, Veseljka Kos, Emina Jaić, Vera Antolić, Doroteja Meštrović, Verica Kovač, Branka Zobenica, Liba Peršinović Levi, Zoran Hercigonja, Darko Kovačević, Vlatka Bauer, Ana Prenc Gabriš, Kamelija Salopek, Jasmina Dujmić, Nives Pavišić, Snježana Mayer, Barbara Špiljak Presečki, Đurđica Pirkić, Snježana Bilandžić, Snježana Šebalj, Katarina Knezović, Janica Šterc, Irena Sara Mraz, Tončica Mazić, Ljubica Prica-Tomaš, Bosiljka Dajić

Osjećajno i razumno (emocionalno i intelektualno)

Jedan od brojnih pristupa doživljavanja i tumačenja umjetnosti jest i taj dualitet koji je prisutan kako u likovnim, tako i u glazbenim i ostalim vrstama izražavanja ljudskog duha...
Zadamo li djetetu intelektualni zahtjev: vuci (crtaj) polagano što ravniju i dužu crtu; dijete u dobi od 3-5 godina se trudi... Neka ga netko drugi zovne, otvori i zalupi vratima ili se što drugo bučno dogodi, ta dječja linija automatski gubi svoj pravocrtni kontinuitet.
- Poput seizmografa...
- Brije li se odrastao muškarac britvom, u takvoj situaciji obavezno se poreže
- Nemir, uzbuđenost, uznemirenost, slična stanja i osjećanja, usporavaju, koče i ne dozvoljavaju dovoljnu prisebnost i razumni (intelektualni) pristup
Umjetnosti, kako glazba tako i slikarstvo, pluta i varira u tim krajnostima, između jednog i drugog... Najtipičniji primjeri u slikarstvu su Van Gogh za osjećajno i Paul Cézanne za razumno (emocionalno - intelektualno). Adekvat su u glazbi Beethoven i Mozart.
Van Gogh slika u erupciji svojih uznemirenja što se odražava kroz sredstva kojima se izražava: olovka, ugljen, pero, trstika, kist... Svi su potezi nemirni, vijugavi, osim onih koji su jako kratki (npr. u slučaju korištenja trske koja onemogućuje dugačak potez - liniju...). Slike su mu ishodište (post mortem) za stil ekspresionista.
Paul Cézanne pristupa slikanju racionalno, razumno, intelektualno, sistematski, analizirajući, raščlanjujući, tumačeći da se oblici u prirodi mogu svesti na kuglu, stožac i valjak... Polagano, duboko analizirajući, slika mrtve prirode, pejzaže, žanr slike primjenjujući stavove svojih pravila u kompozicijama analitički razvaganim s jakim naglaskom na raspored i intezitet boja... Ishodište kubizma...
P.S.
Cezanne, 2011. "Kartaši", aukcija 250 milijuna dolara
Van Gogh 82,5 milijuna dolara

Osvrt je napisao prof. Nedeljko Tintor
..rođen je 1942. u Koreničanima kraj Daruvara. Pedagošku akademiju kod prof.. Mladena Veže (1965.) i Akademiju likovnih umjetnosti u slikarskoj klasi prof. Raula Goldoruja (1970.) završio je u Zagrebu. 1973/'74. kao stipendist francuske vlade pohađa ECOLE DES BEAUX-ARTS (atelje prof. Gustava Singiera) uz predavanje PARIS I (dio Sorbone) ARTS PLASTIQUES...

Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

Moćne boje slikarstva

Slikarstvo je jedan od najstarijih oblika likovnog izraza, koji se razvijao kroz povijest u brojnim smjerovima, stilovima i tehnikama. Ono je medij kroz koji umjetnici interpretiraju svoje unutarnje doživljaje, vanjsku stvarnost, emocije i ideje. Kroz stoljeća, slikarstvo je reflektiralo kulturne, društvene i političke promjene, a njegov razvoj pratio je tehnološke inovacije i estetske preokupacije svake epohe. Današnje slikarstvo nastavlja graditi na bogatoj tradiciji, dok istovremeno istražuje nove oblike izraza, materijale i teme.

Jedan od prvih poznatih primjera slikarstva potječe iz prapovijesti, s pećinskih zidova koje su ukrašavali rani ljudi. Ti rani primjeri, poput onih iz špilja Altamira u Španjolskoj ili Lascauxa u Francuskoj, prikazuju jednostavne slike životinja i ljudskih figura, koje su često služile ritualnim ili magijskim svrhom. Boje su se dobivale iz prirodnih pigmenata poput ugljena, okera i hematita, a tehnike su bile jednostavne – slikari su koristili prste, kosti ili grane kao alate. Ove slike svjedoče o prvoj ljudskoj potrebi za vizualnim izražavanjem, koja će se tijekom milenija razvijati u sofisticiranije oblike.

Antičko slikarstvo, osobito u civilizacijama poput egipatske, grčke i rimske, donosi novu razinu složenosti u tehnikama i temama. Egipćani su razvili strogo kodificirani stil koji je služio za prikazivanje religijskih scena i kraljevskih figura. Proporcije i pozicije figura bile su strogo definirane, a boje su imale simbolična značenja. Grčko slikarstvo, osobito na vazama i freskama, prikazivalo je mitološke i svakodnevne prizore, a rimsku umjetnost karakterizirala je upotreba freski u privatnim i javnim zgradama, kao i mozaici, koji su bili popularni oblik ukrašavanja interijera.

Srednji vijek donosi promjenu u fokusu slikarstva, gdje je religija dominantna tema. U Europi, slikarstvo postaje sredstvo za prenošenje biblijskih priča i vjerskih poruka. Razvijaju se tehnike fresko slikarstva i iluminacije rukopisa. Bizantska umjetnost, sa svojim ikonama i mozaicima, imala je stroga pravila i kanone, a boje poput zlata i plave korištene su za prikazivanje svetih figura. Tijekom ovog razdoblja, perspektiva i realizam nisu bili važni; naglasak je bio na duhovnom značenju slike.

Renesansa, koja počinje u Italiji u 14. stoljeću, donosi revoluciju u slikarstvu. Umjetnici poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Rafaela donose inovacije u prikazivanju prostora i volumena kroz tehniku linearnog i atmosferskog perspektivnog slikanja. Razvijaju se i tehnike ulja na platnu, što omogućava bogatije boje i detaljniji prikaz svjetla i sjene. Renesansni slikari vraćaju se klasičnim temama iz grčke i rimske mitologije, dok istovremeno istražuju nove teme, poput portreta i pejzaža. Ovo razdoblje također donosi razvoj znanosti o anatomiji, što omogućava preciznije prikazivanje ljudskog tijela.

Barokno slikarstvo, koje se razvija u 17. stoljeću, karakterizira dramatičnost, dinamičnost i emocionalni intenzitet. Umjetnici poput Caravaggia, Rubensa i Velázqueza koriste snažne kontraste svjetla i sjene (tenebrizam) kako bi stvorili dramatične efekte. Barokne slike često su grandiozne, s bogatim detaljima i složenim kompozicijama. Portreti, vjerske i mitološke scene, kao i prizori iz svakodnevnog života, bile su česte teme. Slikarstvo u ovom razdoblju služi ne samo za ukrašavanje crkava i palača, već i za izražavanje moći i statusa naručitelja.

S klasicizmom i rokoko stilom, koji dominiraju 18. stoljećem, dolazi do povratka klasičnim idealima ljepote, reda i harmonije. Klasicizam se inspirira grčkom i rimskom umjetnošću te naglašava čistoću linija i simetriju. Umjetnici poput Jacques-Louisa Davida koriste stilizirane kompozicije kako bi prikazali povijesne ili mitološke teme s moralnim poukama. S druge strane, rokoko stil, s umjetnicima poput Jean-Honoréa Fragonarda, donosi lakše, razigranije teme, često prikazujući scene iz aristokratskog života, pastoralne idile i ljubavne intrige. Boje su nježne, a kompozicije fluidne i elegantne.

Slikarstvo 19. stoljeća donosi različite umjetničke smjerove, od romantizma do realizma i impresionizma. Romantizam, sa svojim naglaskom na emocijama, subjektivnom iskustvu i prirodi, donosi nove teme i tehnike. Umjetnici poput Eugènea Delacroixa i Caspara Davida Friedricha koriste snažne, često simbolične boje i dramatične prizore kako bi izrazili osjećaje strahopoštovanja, melankolije ili uzvišenosti pred prirodom. Realizam, koji se razvija kao reakcija na idealizirane prikaze u klasicizmu i romantizmu, donosi prizore iz svakodnevnog života, često prikazujući radničku klasu i ruralne prizore. Gustave Courbet i Jean-François Millet neki su od ključnih umjetnika ovog pravca.

Impresionizam, koji se pojavljuje u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja radikalnu promjenu u slikarstvu. Umjetnici poput Claudea Moneta, Edgara Degasa i Pierre-Augustea Renoira istražuju svjetlo, boju i atmosferu na način koji dotad nije viđen. Koriste kratke, brze poteze kistom kako bi uhvatili trenutne dojmove prirode i svakodnevnog života. Impresionisti su često slikali na otvorenom, istražujući promjene svjetla i boje tijekom dana. Njihov fokus bio je na doživljaju trenutka, a ne na preciznom prikazivanju stvarnosti.

Postimpresionizam, koji se razvija krajem 19. stoljeća, donosi različite stilove i tehnike, ovisno o individualnim preokupacijama umjetnika. Vincent van Gogh koristi ekspresivne poteze kistom i snažne boje kako bi izrazio emocije i unutarnje stanje. Paul Cézanne je istraživao strukturu i formu, koristeći geometrijske oblike kako bi stvorio temelje za kubizam. Georges Seurat i Paul Signac razvili su tehniku poentilizma, koristeći male točkice boje kako bi stvorili optičke efekte na platnu.

Ulaskom u 20. stoljeće, slikarstvo doživljava pravu eksploziju stilova i pravaca. Fauvizam, s umjetnicima poput Henri Matissea i André Deraina, naglašava upotrebu čistih, nepomiješanih boja i slobodne kompozicije. Ekspresionizam, s umjetnicima kao što su Edvard Munch i Ernst Ludwig Kirchner, koristi distorzirane oblike i jake boje kako bi izrazio unutarnje osjećaje i društvene nemire. Kubizam, kojeg su razvili Pablo Picasso i Georges Braque, donosi radikalnu promjenu u prikazivanju prostora i oblika, fragmentirajući ih u geometrijske oblike i prikazujući više perspektiva istovremeno.

Apstraktno slikarstvo, koje se razvija tijekom prve polovice 20. stoljeća, odbacuje tradicionalne oblike i prikaze stvarnosti. Umjetnici poput Wassilyja Kandinskog, Kazimira Maljeviča i Pieta Mondriana istražuju čistu boju, liniju i oblik kao sredstvo izražavanja unutarnjih duhovnih stanja i univerzalnih ideja. Kandinski je posebno poznat po svojoj teoriji o duhovnoj dimenziji umjetnosti, vjerujući da boje i oblici mogu imati emocionalni i simbolički učinak na promatrača.

Sredinom 20. stoljeća, apstraktni ekspresionizam postaje dominantni pravac u Sjedinjenim Američkim Državama. Umjetnici poput Jacksona Pollocka, Marka Rothka i Willema de Kooninga istražuju nove tehnike i materijale, koristeći spontane poteze, kapanje boje (dripping) i velike formate platna kako bi izrazili svoje unutarnje impulse i emocije. Pollockova tehnika action painting, gdje je boju nanosio izravno na platno koristeći štapove, četke ili jednostavno izljevajući boju, postala je simbolom ove spontane, nesputane kreativne energije.

Pop-art, koji se pojavljuje kao reakcija na ozbiljnost apstraktnog ekspresionizma, vraća se figuraciji, ali kroz prizmu masovne kulture i komercijalizma. Andy Warhol, Roy Lichtenstein i Claes Oldenburg koriste slike iz popularne kulture, reklama, stripa i medija, istražujući odnos između umjetnosti, potrošačkog društva i masovne proizvodnje. Warholove slike konzervi juhe Campbell ili portreti slavnih osoba poput Marilyn Monroe postale su ikonični simboli pop-arta, dok su Lichtensteinove slike preuzete iz stripova naglašavale granicu između visoke umjetnosti i popularne kulture.

Minimalizam, koji se razvija tijekom 1960-ih, donosi radikalnu redukciju oblika i boja. Umjetnici poput Franka Stelly i Ellswortha Kellyja koriste osnovne geometrijske oblike i čiste boje, istražujući ideju "manje je više" i reducirajući umjetnost na njezine osnovne elemente. Minimalisti su često radili s velikim formatima i jednostavnim kompozicijama, izazivajući promatrača da se usredotoči na osnovne karakteristike umjetničkog djela, poput prostora, boje i oblika.

Današnje slikarstvo iznimno je raznoliko, a suvremeni umjetnici koriste širok spektar tehnika, materijala i stilova kako bi izrazili svoje ideje. Digitalna tehnologija otvorila je nove mogućnosti za slikarstvo, omogućujući umjetnicima da koriste digitalne alate i tehnike kako bi stvarali hibridne forme između tradicionalnog slikarstva i novih medija. Umjetnici istražuju i ekološke teme, političke komentare, društvene nepravde, ali i osobna i intimna iskustva. Slikarstvo, iako možda nije više dominantni medij kao u prošlim stoljećima, zadržava svoje važno mjesto u svijetu suvremene umjetnosti, nastavljajući se prilagođavati i reagirati na promjene u društvu, kulturi i tehnologiji.

Tehnike slikanja također su se razvijale s vremenom, a umjetnici su istraživali različite materijale i metode kako bi postigli željene efekte. Tradicionalno, ulje na platnu bilo je dominantna tehnika u zapadnom slikarstvu zbog svoje fleksibilnosti i dugotrajnosti. Ulje omogućava glatke prijelaze između boja, bogate tonove i detaljnu obradu. Akril, novija tehnika razvijena u 20. stoljeću, brzo je stekla popularnost zbog svoje brze sušenja, otpornosti i mogućnosti da se koristi na različitim površinama. Akvarel, tempera, enkaustika i gvaš također su tehnike koje su umjetnici koristili kako bi postigli različite efekte u svojim radovima.

Svaka od ovih tehnika zahtijeva različite pristupe i omogućava umjetnicima da istraže specifične aspekte boje, svjetla i teksture. Dok akvarel, primjerice, omogućava prozirne i nježne slojeve boje, ulje na platnu omogućava slojevito slikanje i bogate tonalne kontraste. Umjetnici često kombiniraju više tehnika kako bi postigli željeni vizualni efekt, stvarajući hibridne forme slikarstva koje reflektiraju kompleksnost suvremenog umjetničkog izraza.

Slikarstvo, bez obzira na tehniku, stil ili pravac, ostaje ključni medij u povijesti umjetnosti, nositelj univerzalnih tema i osobnih preokupacija umjetnika, prilagodljivo i evolutivno, kao i društvo koje ga okružuje.

Željko Bedić

Veseljka Kos

Veseljka Kos, umjetnica iz Zagreba, rođena 1966. godine, otkrila je svoj likovni dar još u ranom djetinjstvu. Međutim, život ju je odveo u pravničke vode, udaljavajući je od svijeta stvaranja umjetničkih djela. No, strast prema slikanju bila je neumoljiva, te je s godinama ponovno pronašla put do platna i boja.

Njezin likovni izričaj oblikuje se kroz intenzitet njezinog stvaranja, dok se svaki potez kista čini kao izraz unutarnjeg svijeta koji traži oslobađanje. U posljednjim godinama, Veseljka je posvećena usavršavanju svog znanja i talenta kroz sudjelovanje na privatnim tečajevima, gdje dublje proniče u tajne slikarskog zanata.

Akril i ulje postali su njezini najvjerniji saveznici u stvaranju. Kroz ove tehnike, Veseljka pronalazi način da izrazi svoje emocije, misli i snove, pretvarajući ih u vizualne priče koje osvajaju srca promatrača.

Njezina djela nisu samo sredstvo izražavanja, već i dar koji rado dijeli s drugima. Veseljka s ljubavlju poklanja i prodaje svoje radove, dopuštajući drugima da uživaju u ljepoti njezinog stvaralaštva i da pronađu inspiraciju u njezinim bojama i oblicima.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Mob: +385915171788