Dusko Sibl - Retrospektiva

vrijeme: 20. ožujka u 19:00 – 2. travnja u 22:00
mjesto: Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb

Monografska izlozba za koju je tekst napisala Iva Koerbler.

Duško Šibl
rođen je 1951. u Zagrebu, gdje 1977 na Filozofskom fakultetu diplomira povijest umjetnosti i komparativnu književnost. Odlazi u London, upisuje i diplomira slikarstvo 1982. Na Byam Shaw School, te završava postdiplomski studij na Royal College of Art. Samostalno izlaže od 1982., sudjeluje na nizu samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu.

O njegovu slikarstvu tekstove pišu vodeći likovni kritičari – akademici Tonko Maroević i Luko Paljetak, te Josip Depolo, Marina Baričević, Vlado Bužančić, Milan Bešlić, Iva Körbler, Enes Quien, Flora Turner, Saša Vereš, Mirjana Šigir, Josip Škunca, Goran Blagus, Lucija Orešić i ostali. HRT je snimio film /Marina Baričević/ „Poetska igra tijela“ 2004.

https://www.ludvig-designe.com/dusko-sibl

Izložba - loci aesthetici

vrijeme: 25.01.2018. - 05.03.2018.
mjesto: Zagreb, Muzej Mimara
url: http://www.mimara.hr

Međuprostori (usp. Lessing, Raum als eigentliches Gebiet der Malerei / Prostor kao temeljna kategorija slikarstva) „poetske šutnje“ (usp....pictura poema silens, Horaz i Schweigen u Wittgensteina) mjesta su susreta (loci occursus, τόποι υσνάντησης) umjetnosti, glazbe i filozofije u kojima protagonisti tog suzvučja (intermissas) tvore zajednički estetski topos (αἰσθητοῦ τόπος, Arist. Met. 1010a.25).

U estetskom toposu u kojemu se ozbiljuju poietske (ποίησις) igre „ikonske i pikturalne razlikovnosti“ (usp. ikonische, bzw. pikturale Differenz, Gottfried Boehm) ambivalentnost simulacra (usp. simulacra et imago, Lukrecije, De rerum natura) pospremljena je u „prostor čekanja“ da bi stvaralac umjetničkoga djela „oblikovanjem i promatranjem“ stabilizirao dobivene estetske pozicije i unutarnju strukturu slike približio deskripcijskom kontekstu promatrača. Komunikacijskim procesima nositelja slikovnosti i slikovnog objekta tematizira se korespondentnost motrišta imago i pictura, koji u postupku vidljivosti predmetnoga (usp. Sichtbarwerden u Husserla) postaju fenomeni slike za nekoga. Slikovna prezentnost, koja iz zapalosti prostora izvlači „tu-prisutnu daljinu“ slikovnoga, traži protočna mjesta susreta umjetničkog djela, umjetnika i promatrača koji rečenost slike prepuštaju „stihovima“ (Kandinski) sliko-objekta.

Teksture tih „razlikovnosti“ (usp. Heidegger: ontologische Differenz, Derrida:
différance, Deleuze: Différence et Répétition) utkane su u brojne umjetničke cikluse i umjetničko-filozofske simpozije koji se u organizaciji Likovne akademije im. Jana Długosza iz Čestohove, osim u europskim zemljama, prezentiraju i na prostorima Amerike, Japana, Kine, Australije i Afrike.

Izložbom otvorenom 25. siječnja 2018. u Muzeju Mimara profesori Likovne akademije iz Čestohove – Włodzimierz Karankiewicz, Beata Bebel-Karankiewicz, Bartosz Frączek, Jarosław Kweclich, Justyna Warwas, čestohovsko-bečki kipar Robert Puczyński – i hrvatska umjetnica Barbara Raič osluškuju „šutnju“ slike te u kontekstu vizualnih varijacija, skulpturalnih metafora i glagoljivih počinaka sliko-objekata „logikom očiju“ (Cézanne) reflektiraju „ono što žele vidjeti“ (Jean Paul).

dr. Božo Raič

Izložba karikatura Nika Titanika "Kronika hrvatske gluposti"

Retrospektivna izložba karikatura Nika Titanika povodom 25 godina karijere pod nazivom "Kronika hrvatske gluposti" otvara se u utorak 24. rujna 2019. s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara. Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Izložba ostaje otvorena do 24. listopada 2019. godine.

Retrospektivna izložba Nika Titanika predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine. Arhiva Nika Titanika broji oko 10.000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom društvu kao duhovitog, ali nerijetko i oštrog i pronicljivog korektiva društva i svijeta u kojem živimo.

Nik Titanik jedini je karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. U svojim radovima često se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko se danas smatra uspješnim i je li riječ o konkretnim uspjesima poput obrazovnog, znanstvenog ili tehnološkog napretka ili je riječ o kvazi-zvijezdama bez pokrića. Nik Titanik za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti, a u svojim karikaturama ne štedi nikoga, pa niti samog sebe.

Djelovanje Nika Titanika obuhvaća portretnu i geg-karikaturu odnosno situacijsku karikaturu. Portretnoj karikaturi je primarno bio posvećen na počecima svojeg djelovanja, ali se i danas njome aktivno bavi, prvenstveno u kontekstu izrade karikatura po narudžbi. Kod portretne karikature naglasak je uvijek na psihološkoj studiji karaktera, dok Nik crtež obogaćuje nizom popratnih detalja i rekvizita, što je stilska odlika i njegovih geg-karikatura. U području situacijske karikature Nik Titanik na dnevnoj bazi izrađuje dvije karikature: dnevno-političku i sportsku. Dnevno-politička karikatura je najprikladnija za izražavanje kritike društva, a često poprima i karakter satire. Karikaturu svakodnevnice Nik često ističe kao najdraže područje i unutar njega na svakodnevnoj bazi obrađuje sport, a često i univerzalne društvene teme kao što su muško-ženski odnosi, seks, prijateljstvo, posao, obiteljski odnosi, a dotiče se i pitanja kulture, umjetnosti i ekologije.

Izložba obuhvaća nekoliko stotina originalnih crteža i printeva digitalno izvedenih karikatura koje predstavljaju presjek autorova stvaralaštva od prvih radova nastalih u drugoj polovici 80tih godina prošlog stoljeća, preko prvog objavljenog rada u karijeri 1994. godine pa sve do aktualnih karikatura koje svakodnevno stvara. Radovi kronološki prate razvoj stila i tema, uvođenje stalnih i prepoznatljivih likova poput Štefice Jambriščak i Mije Sadomazođubrilovića te problematiziraju portretnu i situacijsku karikaturu, kao i podjelu na sportsku, političku i svakodnevnu karikaturu. Uz karikature, na izložbi će posjetitelji moći razgledati originalne crteže, kataloge, osvojene nagrade i ostale dokumentarne materijale vezane uz rad, razvoj i djelovanje Nika Titanika.

Iz predgovora retrospektivne izložbe kustosice Sonje Švec Španjol:

"Komedija, humor, satira, ironija, karikatura… sve što u sebi sadrži duhovitost često je kroz povijest degradirano kao manje vrijedno. No, ponekad je puno teže osmisliti ingeniozno, lucidno i pronicljivo duhovito djelo, negoli tragediju ili dramu koja će kod ljudi izazvati tugu i empatiju. Navesti pojedinca da kroz humor percipira ozbiljnost situacije, društva, zemlje i svijeta u kojem živimo, te počne razmišljati i djelovati, velik je izazov koji ne može svatko svladati.

"Humor je ozbiljan posao" izjava je koju vežemo uz lik i djelo Nika Titanika. Karikatura je "najbistriji izraz čuvstva istine", ona je korektiv društva i ne štedi nikoga. Utoliko autor nosi veliku odgovornost baveći se dnevnopolitičkom karikaturom.

Nik Titanik u ulozi lucidnog kroničara aktualnog vremena britkim humorom ukazuje na neuralgične točke društva i države provocirajući reakciju, odnosno ne dopuštajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje današnjice akceptirajući ga kao normalno. Živim bojama, osebujnim likovima i s mnoštvo detalja, Nik Titanik karikaturama ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u društvu, potičući promatrača na aktivno promišljanje prostora i vremena u kojem živi. Karikatura, unatoč postupnom nestajanju iz tiskanih medija, i dalje ostaje prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mišljenje i upozorava na aktualne probleme."

Sonja Švec Španjol

Izložba slika Lydie Patafte - Skilled Sweetheart

vrijeme: 01.02.2018. - 14.02.2018.
mjesto: Zagreb, Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5
url: http://www.mimara.hr

Otvorenje izložbe slika Lydie Patafte pod nazivom 'Skilled Sweetheart' održat će se u zagrebačkom Muzeju Mimara, u četvrtak 1. veljače 2018. u 19 sati.

Za slikarstvo Lydije Patafte možemo bez ikakva ustezanja konstatirati da se plodno nadovezuje na postmodernistička slikarska strujanja začeta tijekom druge polovice sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Riječ je, dakako, o različitim ali i uzajamno nadasve srodnim pojavama kao što su talijanska transavangarda, američka new image, njemački novi divlji ili – u kontekstu bivše Jugoslavije - hrvatska odnosno slovenska nova slika. Usporedimo li, međutim, Lydijino slikarstvo s ovim ranijim pojavama, u njemu ćemo zapaziti i naglašenu težnju k stanovitoj morfološko-poetskoj sintezi, posve prirodnoj i razložnoj jer ova slikarica djeluje s pozicija već itekako uspostavljena povijesnoga odmaka. S druge pak strane, njezin slikarski rukopis svojom se prepoznatljivošću jasno izdvaja iz - u Hrvatskoj trenutno osobito popularnih ali sada već i pomalo ″uniformiranih″ - neorealističkih odnosno ekstremno narativnih tendencija. U Lydijinim slikama nećemo pronaći ni traga od izvještačene preciznosti; ona svoje kompozicije gradi služeći se nadasve snažnim i dojmljivim kontrastima između dinamičnih titravih poteza i nerijetko nečistih te koloristički smiono oblikovanih ploha. Zapravo, čitava logika njezinih slika izvire iz brojnih i nesputano iskazanih suprotnosti: linije se suprotstavljaju mrljama, ekspresionističke sekvence koegzistiraju s elementima nadrealizma, naturalizam se izmjenjuje s čistoćom i nevinošću, a prepoznatljivo oblikovane ljudske figure izranjaju iz posve apstraktno oblikovanih okolnih prostora. Rezultat svega toga, međutim, nipošto nije kaos. Upravo suprotno! Radi se, zapravo, o specifičnom centrifugalno tretiranom kompozicijskom skladu, nipošto ostvarenom posezanjem za čvrsto i jasno uspostavljenim vizualnim središtima unutar slike, nego sveobuhvatnim prožimanjem kliznih vizura te posvemašnjom relativizacijom prednjih i stražnjih planova.

Ali osim dojmljivih formalnih aspekata, slikarstvo Lydije Patafte posjeduje i nadasve zanimljivu sadržajnu komponentu. Već na prvi pogled moguće je, naime, zamijetiti kako su gotovo svi ljudski likovi što ih autorica prikazuje na svojem najnovijem slikarskom ciklusu žene. Zapravo, muškarca ćemo pronaći tek u dva ili tri navrata, i to kao slabo čitljive, katkada i zlokobne, naznake uronjene u dinamične koloplete mrlji i poteza. I doista, Lydia nam priča o ženama, o njihovoj snazi, požrtvovnosti, predanosti, ali također i ranjivosti ili zaigranosti. Žene se na ovim slikama iskazuju kao snažni i samosvjesni subjekti, ali i kao objekti manipulacije. I tako dolazimo do još jedne nadasve zanimljive i kompleksne suprotnosti, ovoga puta u kontekstu cjelokupna izloženoga ciklusa, a ne samo jedne slike.

U današnjem svijetu mnoge su vrijednosti posve relativizirane, a virtualno se prožima sa stvarnim. Nedostaje nam uporišta: etičkog, ideološkog, estetskog, tvarnog… Živimo u ahistorijskome vremenu nesposobnom da izgradi svoju jasno definiranu buduću povijest te se umjesto toga oslanja na šum nekih minulih povijesti. Lydijine slike na određeni način, posredno, progovaraju o tome; njezine figure lebde u nedefiniranim prostorima, objektivna i subjektivna stvarnost miješaju se, snovi i sjećanja uzajamno isprepleću, a sve je prožeto snažno iskazanim neoegzistencijalističkim nabojem. Pred nama je slikarstvo koje sa svojim specifičnim metaforičkim i metonimijskim postupcima nipošto nije kontemplativno; ono nas, naprotiv, uzbuđuje, katkada i uznemiruje. U svakom slučaju tjera na razmišljanje. Jednom riječju, ono je suvremeno.
(Vanja Babić - iz predgovora kataloga izložbe)

Picasso - Otkrivajući remek djela

vrijeme: 2. prosinca 2019. u 19:00 – 20:00 sati
mjesto: Muzej Mimara, Rooseveltov Trg 5, Zagreb

U Kolekcionarskoj sobi Muzeja Mimara od 2. do 29. prosinca izložit će se dva remek djela Pabla Picassa.

Naziv izložbe Otkrivajući remek djela govori o iznimnoj priči koja prethodi izlaganju.

„Kada je 1999. godine Hrvat naslijedio dva remek djela Pabla Picassa, niti slutiti nije mogao na kakav avanturu će ga potraga za istinom o djelima odvesti.“ kao misao vodilju ističu organizatori.

Izložba je kulminacija je dvadesetogodišnjeg neobičnog puta vlasnika u borbi s birokracijom, različitim interesnim skupinama te domaćim i stranim institucijama u procesu dokazivanja autentičnosti djela. Međunarodni tim profesionalaca iz Amerike, Austrije i Hrvatske, sastavljen od znanstvenika, povjesničara umjetnosti, umjetnika i nezavisnih istraživača, marljivo je radio na preciznom prikupljanju znanstvenih, povijesnih i drugih dokaza kako bi ova djela danas mogla biti dostojno i ponosno prezentirana hrvatskoj i svjetskoj javnosti.

U posljednja dva desetljeća, znanost je postala važan i nezamjenjiv saveznik u dokazivanju autentičnosti ne samo ovih remek djela, već i mnogih drugih djela koja su, spremljena u škrinjama sjećanja, čekala pravi trenutak kako bi ugledala svjetlo dana.
Po prvi put u povijesti, naši posjetitelji moće će uživati u dva iznimna, nikada javno izlagana, kubistička remek djela Pabla Picassa: “Mandolina i gitara”, kolaž i ulje na platnu iz 1913.g. te “Žena s gitarom“, ulje na platnu, iz 1910. godine.

Izvor: https://www.facebook.com/events/2499055813704288/?event_time_id=2499055817037621

Svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela

Galerija umjetnina Grada Slav. Broda, Gradski muzej Karlovac i Muzej Mimara imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela u utorak 5. studenoga, 2019. u 19 sati

Godine 1998. pokrenuta je hrvatska trijenalna izložba akvarela koju su pokrenuli Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda i Gradski muzej Karlovac. Jaka tradicija akvarelnog slikarstva koja se veže kako za Karlovac tako i za Slavonski Brod s pravom stoji iza ideje pokretanja trijenalne izložbe hrvatskog akvarela.
Na prvoj izložbi, koja je imala premijeru u karlovačkoj Galeriji „Vjekoslav Karas“ 25. svibnja, bilo je izloženo 233 rada 133 autora. Na prvom trijenalu akvarela sudjelovala je cijela jedna generacija sjajnih autora od kojih nažalost mnogi nisu među živima. Spomenimo stoga Murtića, Lovrenčića, Sablića, Antolčića, Radoičića, Rajkovića, Reisera, Petrovića, Perčinlića, Hadžića i druge … U dvadeset i jednu godinu trajanja Triennala, na njemu je izlagalo preko 400 autora koji su omogućili da ova manifestacija doživi osam izdanja.

Od niza autora sudionika treba svakako istaknuti i Brešića, Haramiju, Sedera, Mariju Ujević, Biffela, Kesera, Lipovca, Kuliša, Diminića, Šiška, Palisku, Švaljeka, Labaša, Bučana, braću Jakelić…
Izložba ovogodišnjeg 8. Hrvatskog triennala čija je premijera bila u Slavonskom Brodu u svibnju, a zatim u srpnju u karlovačkoj galeriji „Vjekoslav Karas“ imati će svoju završnicu u zagrebačkom Muzeju Mimara 5. studenoga 2019. godine. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske tijekom niza godina redovno je sufinanciralo ovaj projekt.
Zdravko Milić, akademski slikar iz Labina dobitnik je Velike otkupne nagrade 8. Hrvatskog triennala akvarela za rad „Nebeska podmornica„, a zagrebački akademski slikar Zoran Kakša dobio je Posebnu pohvalu za rad „Starost“.

Sonja Švec Španjol, predsjednica Prosudbene komisije 8. triennala ističe: ”8. hrvatski triennale akvarela potvrdio je činjenicu kako tehnika akvarela i dalje uživa veliku popularnost, te je sam triennale postao poticaj i mjerilo vrijednosnih dosega u tehnici akvarela i bez imalo sumnje prerastao u tradiciju nakon pune 22 godine kontinuiranog djelovanja. I možda još bitnije, hrvatski triennale akvarela ukazuje kako ne mora sve biti glasno, veliko i agresivno kako bi bilo vidljivo, uvaženo i cijenjeno. Dapače, svijet nam uvijek iznova pokazuje kako oni tihi zakutci skrivaju najveće vrijednosti ukoliko znamo osluškivati, gledati, ali i vidjeti.” Nakon dugog niza godina zagrebačka publika imati će priliku vidjeti ovu jedinstvenu kolektivnu izložbu sjajnog medija koji umjetnicima pruža neslućene mogućnosti .

Žiriranje radova za 8. Hrvatski triennale akvarela održano je 28. travnja 2019. u prostorijama Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda. Od pristiglih radova 163 autora prosudbena komisija u sastavu Sonja Švec Španjol mag.hist.art., Dino Trtovac akad. slikar i Tomislav Buntak akad. slikar odabrala je 79 autora koji će dati izgled 8. hrvatskom triennalu akvarela. Veliku nagradu Triennala dobio je rad Zdravka Milića “Nebeska podmornica” a za rad “Starost” Zoran Kakša je dobio posebnu pohvalu.

Popis autora koji sudjeluju na izložbi 8. hrvatski triennale akvarela:

1.Zlatko Keser
2. Branimir Dorotić
3. Karina Sladović
4. Dubravka Kanjski
5. Nenad Opačić
6. Koraljka Rajn
7. Josipa Čamber
8. Zdravko Milić
9. Damir Facan-Grdiša
10. Josip Šimić
11. Marina Krištofić
12. Nikolina Knežević
13. Branko Kolarić
14. Mirela Blažević
15. Andrija Girardi
16. Vesna Pavlaković
17. Ana Sladetić
18. Petar Dolić
19. Ivan Miletić
20. Frane Radak
21. Radovan Rajko Svilar
22. Antun Boris Švaljek
23. Zvonimir Perak
24. Josip Švaljek
25. Eugen Varzić
26. Svebor Vidmar
27. Irena Podvorac
28. Branka Radonić
29. Marijan Richter
30. Josip Majić
31. Zlatan Kovač
32. Andrej Tomić
33. Jadranka Fatur
34. Anton Vrlić
35. Alen Matijašević
36. Mišo Baričević
37. Josip Škerlj
38. Ivana Ožetski
39. Sunčanica Tuk
40. Lea Popinjač
41. Marta Tuta
42. Saša Jantolek
43. Zoran Kakša
44. Lora Elezović
45. Emanuela Lekić
46. Sanja Pribić
47. Nada Bogdanović
48. Katarina Fabijanić Čačić
49. Tatjana Politeo
50. Ana Čolaković
51. Željko Mucko
52. Branka Dubovac
53. Igor Konjušak
54. Siniša Reberski
55. Ivana Maradin
56. Milan Pavlović
57. Anna Arty
58. Srećko Planinić
59. Dafne Perković Planinić
60. Valentina Šuljić
61. Iva Matija Bitanga
62. Klaudio Katunar
63. Živko Toplak
64. Igor Modrić
65. Milorad Rupčić
66. Mirko Stojić
67. Andrea Pavetić
68. Nikolina Šimunović
69. Branimir Pešut
70. Stjepan Šandrk
71. Vatroslav Kuliš
72. Dragutin Dado Kovačević
73. Danko Friščić
74. Mia Matijević
75. Petra Šabić
76. Jagor Bučan
77. Ivica Kurtz
78. Ratko Janjić Jobo
79. Koraljka Kovač