Izložba Maje Šmit i Milice Lakićević u Samoboru

Otvorenje izložbe u ponedjeljak 12. prosinca 2022. u 19 sati

Art room - Centar za mlade Bunker

Ulica Savke Dabčević Kučar 8

Izložba je otvorena za posjetitelje do 31. 12. 2022.

Radno vrijeme Bunkera:

ponedjeljak, srijeda, petak 9 -15h

utorak, četvrtak 15 - 21h

subota 9 - 13h

MAJA ŠMIT

Moj prvi susret s Majinim crtežima desio se prije nekoliko godina, vjerojatno 2017. ili 2018. godine. Sjećam se da je bio onako usputan, na brzinu, jer me je zajednička prijateljica zamolila da ih pogledam. Možda je susret bio usputan, no bio je bremenit značenjem, prepoznavanjem i povezivanjem na vrlo suptilnim razinama.

Još uvijek mi je začudno kako se takve veze rađaju u vremenski očaravajuće kratkim segmentima, nemjerljivim našim običnim, svakodnevnim napravama za mjerenje. Nakon što sam pogledala Majin prvi crtež, shvatila sam da kroz nju govore one prve svjesne ljudske duše koje su osmislile jezik simbola i pridale im mistično značenje. Oslikavale su te simbole po zidovima pećina, a tijekom vremena, kako su svijest i znanje napredovali, simbolika se prenosila s pećinskih zidova u druge medije komunikacije. Misterij simbola prenosio se iz generacije u generaciju te ga i danas nosimo u našoj kolektivnoj svijesti, no mnogi od nas možda toga nisu ni svjesni. Spirala, koja se učestalo javlja na Majinim djelima, poistovjećuje se s galaksijom Mliječnoga puta te njeno okretanje simbolično prikazuje put prema višoj razini svijesti. Često prisutno oko podsjeća nas da postoji viši univerzumski red, začetak svega vidljivoga i nevidljivoga, ona stvaralačka sila koju ljudski um još uvijek ne može dokučiti. Majini vanzemaljski likovi podsjećaju nas da tamo negdje postoje i drugi svjetovi, s možda drugačijim životnim oblicima. Ponekad se razvijaju iz spirale, što može značiti težnju umjetnice za osobnim rastom i uspinjanje prema višim sferama duhovnosti.

Otkada sam upoznala Maju, tematski je ostala vjerna svojim prikazima, androgenim, vilenjačkim i izvanzemaljskim bićima koja nam donose poruke putem simbola, prizivajući nas da slušamo glas naše intuicije.

No, tijekom zadnjih godina, Majin monokromatski stil polako se pretvarao u eksploziju boja. Osim obične i kemijske olovke, kojima se godinama izražavala, umjetnica je posegnula za bojama. Ovim odabirom udahnula je svojim djelima posve drugačiji život, pun dinamike, kontrasta i privlačnosti.

Njeni radovi svakom od nas možda govore drugačijim jezikom, no ono što je sigurno, pozivaju nas na promišljanje, zbog njih osjećamo uzbuđenost i potiču nas u našoj želji za otkrivanjem prvenstveno vlastite duše.

Gordana Remussini

Životopis

Rođena 1981. godine u Zagrebu. U ranom djetinjstvu s roditeljima seli u Breganu, gdje i odrasta. Završila Srednju školu za kožu, tekstil i dizajn, u Zagrebu, smjer – dizajner odjeće.

Godine 2016. seli u Samobor gdje trenutno živi i djeluje. Crta od najranijeg djetinjstva. Kreativnost pokazuje već u vrtiću, a tijekom odrastanja i školovanja eksperimentira s raznim tehnikama; akvarel, tempera, pastel, ugljen, obična olovka, drvene bojice, flomasteri, kolaž, tuš i ostalo.

Danas se voli izražavati crtaćim tehnikama; obična i kemijska olovka te drvene bojice. Inspiraciju crpi iz vlastite mašte, no inspirira ju i neposredna okolina. Privlači ju fantastični svijet vila i vještica.

Godine 2015. postaje članicom Ogranka Matice Hrvatske u Samoboru, te je aktivna u likovnom i književnom odjelu. Počinje sudjelovati na kolonijama, grupnim izložbama i pjesničkim večerima.

Samostalne izložbe:

-           2021. godina

„Poetika Maje Šmit“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

-           2019. godina

      „Poruke iz podsvijesti“, Samoborski muzej

-           2017. godina

„Ruže na jutarnjoj rosi“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

Izložba crteža nastalih tijekom likovne kolonije u Starigradu (Paklenica), kafić „Fulir“, Samobor

-           2016. godina

„Copernice“ , izložba lutaka i crteža, predvorje Galerije Prica, Samobor

„Čarobne vile iz carstva intuicije“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

„Maya“, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

-           2015. godina

„Jedna slika – jedna priča“, Hrvatski savez udruga invalida rada, Zagreb

„Vještica, prijateljica majke prirode“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

-           2006. – 2014. godina

Prodajne izložbe crteža, Croatia osiguranje, Trg kralja Tomislava 6, Samobor

Skupne izložbe:

-           2020. godina

„Jaskanski susreti“, Gradski muzej i galerija Jastrebarsko, suradnja Gradskog muzeja i galerije Jastrebarsko i Ogranka Matice hrvatske Samobor, Ogranka Matice hrvatske Zaprešić i Ogranka Matice hrvatske Svete Nedelje

„Žumberačka likovna kolonija“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

-           2019. godina

„Žumberačka likovna kolonija“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

-           2018. godina

„Fašničke maske“ izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

„Susreti IV“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

Izložba likovnih radova Hrvatskog učiteljskog društva nastalih tijekom kolonije u Noršić selu, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

„Susreti IV“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, Galerija MH Zaprešić

„Pišem ti priču“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

„Starigrad Paklenica 2018“, prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Samoboru, Galerija Art Zumbur, Samobor

„Božićna izložba 2018.“, prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor.

Izložba keramike u „raku“ tehnici, prodajna izložba u organizaciji ULUS-a, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

-           2017. godina

„Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedelja

„Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

„Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Zaprešiću, Galerija MH, Zaprešić

Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Galerija Art Zumbur, Samobor

-           2016. godina

„Maske“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Samoboru, Samoborski muzej

Izložba likovnih radova nastalih tijekom kolonije Hrvatskog učiteljskog društva Samobor, u PŠ Farkaševac, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

„Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, Galerija MH, Zaprešić

„Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Galerija Prica, Samobor

„Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedelja

Izložba sudionika 13. likovne kolonije Žumberak, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Samoboru, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Galerija Art Zumbur, Samobor

-           2015. godina

Božićna prodajna izložba radova nastalih tijekom kolonije Starigrad Paklenica, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, galerija Art Zumbur, Samobor

Ostalo

Ilustracije za zbornik Samoborski haiku susreti, Darko Plažanin, izdanje Ogranka Matice Hrvatske u Samoboru, 2017. godina, Samobor

Sudjelovanje u akciji oslikavanja dječjeg vrtića Gregore Vitez

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

MILICA LAKIČEVIĆ

Umjetnost Milice Lakičević priziva u sjećanje kubistički pravac u umjetnosti, koji ona interpretira i oživljava na posve novi način. Umjetnica dekonstruira vidljive fizičke oblike, a potom ih vlastitim senzibilitetom i percepcijom analizirala. Na kraju svog perceptivnog puta, likovnim poigravanjem različitih elemenata, pristupa rekonstrukciji. Koristeći geometrijske, anorganske i organske oblike, umjetnica gradi antropomorfne i arhitektonske forme te njihovom superpozicijom stvara iluziju dubine.

Iz Miličinog nesvjesnog bića izranjaju oblici kućica koji su nekoć pripadali puževima i školjkama. U različitim tradicijama takvi oblici imaju i drugačiju simboliku. Mogu aludirati na odlučnost i izdržljivost, ali isto tako na traženje zaštite i sigurnosti. U nekim se pak kulturama povezuju s nesvjesnim i zatomljenim emocijama. Meka tijela mnogih školjkaša i puževa štite oblici spiralnog oblika. Promatrajući Miličina djela, dobiva se osjećaj da umjetnica, rekonstrukcijom oblika spiralnim elementima, teži stanju duha u kojem će se osjećati cjelovita, odlučna i zaštićena. Osim spirale u njenim se djelima učestalo javlja i krug koji simbolizira cjelovitost, ali i cikličnost svega što postoji u Univerzumu.

Svoje kompozicije umjetnica ponekad gradi toplim, a ponekad hladnim koloritom. Ono što povezuje ova dva oprečna odabira boja su tamne linije kojima se naglašava separacija formi koje u konačnici stvaraju cjelinu.

Umjetnost Milice Lakičević za svakog je promatrača zapravo pravi izazov. Gledatelj se mora dobro fokusirati kako bi mogao razaznati nove, rekonstruirane forme koje aludiraju na naš uobičajeni, svakodnevni svijet. Svako od nas će ih interpretirati ovisno od vlastite percepcije skovane od naših moralnih vrijednosti i prijašnjih iskustava. Kompozicije postavljene vertikalno, naš um uporno želi obrnuti i dati im suprotni smjer. Hoćemo li prihvatiti oblik koji je potpuno drugačije interpretiran, ovisi o našoj neurološkoj rastezljivosti i toleranciji. Umjetničko djelo govori univerzalnim jezikom, no obraća se pojedincu i upravo u tome leži njegova ljepota, jer nam daje slobodu interpretacije.

Gordana Remussini

Životopis

Na Sveučilištu Crne Gore – Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, 2016. godine završila osnovne studije na studijskom programu Grafika u klasi prof. mr. Vesne Bošković, a specijalističke postdiplomske studije 2019. godine na istom fakultetu – studijski program Slikarstvo u klasi prof. mr. Branislava Sekulića.

Pripravnički staž odradila kao suradnik u nastavi na FLU Cetinje (2020.).

Član je ULUCG i UMHCG.

Nagrade:

2019. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje, Nagrada PERSPEKTIVE Ministarstva kulture Crne Gore

2012. I Međunarodno bijenale gravure i slikarstva, Mađarska

Samostalne izložbe:

2021. IGRA U SLICI, JU Muzej i galerija, Tivat

2020. ANALIZA – OŽIVLJAVANJE – IGRA, on-line izložba - projekat „Živimo kulturu“ Ministarstva kulture Crne Gore

2019. Diplomska izložba, Galerija 42°, Cetinje

2018. Izložba grafika i crteža, Američki ugao, Cetinje

2017. Izložba grafika i crteža, Matica crnogorska, Cetinje

Skupne izložbe:

2021. 76. Tradicionalna izložba ULUCG, Umjetnički paviljon, Podgorica

2020. Izložba KBK (Kulturna Baza Kunst), Centar kulturnih zbivanja “Ribnica”, Podgorica

2020. 75. Tradicionalna izložba ULUCG, Umjetnički paviljon, Podgorica

2019. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje, Galerija 42°

2019. Dijalogom do saradnje u Jadransko-jonskom regionu, Hotel “Splendid”, Budva

2019. 51. Majska izložba ULUPUDS-a “Udah”, Beograd, Srbija (selektovana izložba)

2019. 74. Tradicionalna izložba ULUCG, Umjetnički paviljon, Podgorica

2018. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje, Dvorac Petrovića (CSUCG), Podgorica

2018. INTERBIFEP – 17. bijenale portreta, Tuzla, BiH (selektovana izložba)

2018. "Sveti Petar Cetinjski", Galerija 42°, Cetinje

2018. "Sveti Petar Cetinjski", Galerija “Pizana”, Podgorica

2018. „Luštica (ljudi, more, zemlja)”, Galerija na otvorenom, Promenada Luštica Bay, Tivat (selektovana izložba)

2018. Humanitarna izložba grafika povodom Međunarodnog dana djece oboljele od karcinoma, KIC “Budo Tomović”, Podgorica

2017. „Bogatstvo različitosti“, projekat „Artisti Disabili Montenegrini“, Kulturni centar Trebinje

2015. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje

2014. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje

2013. Izložba maturskih radova, NB “Đurđe Crnojević” Cetinje

2013. Izložba “Lubarda kao inspiracija”, Galerija “Velimir Leković”, Bar

2013. Godišnja izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, Univerzitet “Donja Gorica”, Podgorica

2012. I Međunarodno bijenale gravure i slikarstva, Mađarska

2012. Izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, Gradska galerija, Kotor

2012. Izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, Galerija “Velimir Leković”, Bar

2011. Izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, rezidencija ambasadora SAD u CrnojGori, Podgorica

2011. XI Bijenale umjetnosti, Slovenija

Likovne kolonije, natječaji i projekti:

2020. ”Živimo kulturu“, konkurs MKU CG

2019. Simpozijum „Dijalogom do saradnje u Jadransko-jonskom regionu“, Cetinje

2017. Umjetnička kolonija “Stari most”, Sutomore

2016. „Bonton u svakodnevnoj komunikaciji sa osobama sa invaliditetom“, ilustrovala priručnik, izdavač Udruženje lica sa tjelesnim invaliditetom Crne Gore (ISBN 978-9940-9559-0-8)

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Izložba Marije Tokić i Mire Poklepović "Od ravnice, preko gora, sve do mora"

Pozivamo vas na otvorenje naše izložbe u Knjižnici Popovača 17. 05. 2023 u 19 sati.
Radujemo se vašem dolasku! Mira i Marija

Izložba Marinka Jelače "OP-SJENE"

vrijeme: 18. svibnja u 20.00 sati

mjesto: Muzej grada Kaštela – Kaštel Vitturi,  Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić

Predstavljajući se na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu Marinko Jelača svjedoči o svom radnom elanu i  bogatoj imaginaciji.  Iako formalnim obrazovanjem kipar,  izražava se  različitim tehnikama u različitim likovnim medijima. Osobito se afirmirao u grafičkoj tehnici dubokog tiska, suhoj igli i u kolažiranju grafičkih matrica,  ostvarivši visoku tehničku i kreativnu razinu koju je prepoznala  publika i struka. Osim  grafike izrađuje plitke reljefe, keramičke i drvene skulpture prepoznatljiva umjetničkog rukopisa. U kaštelu Vitturi u Muzeju grada Kaštela Jelača se predstavlja novim radovima koji se nadovezuju na  izložbu s temom sjene koju je ostvario sa suprugom Tonkom i kćeri Jelenom još 2009. Polazište za likovnu temu bile su fotografije  sjena "uhvaćenih" u zajedničkoj šetnji te njihova transpozicija i transformacija u drugi medij u skladu s individualnim likovnim jezikom svakoga od njih. Marinko je problematizirao fenomen sjene u njezinoj suprotnosti, u svjetlosti…

Nakon više od desetljeća  poželio se vratiti  temi sjene i razviti je, a nastali radovi prepoznatljiva su,   ali znatno reducirana  likovnog jezika. (OP-) SJENE  kao slika nestalnosti i promjenjivosti (varljivosti), po svojoj prirodi oprečna svjetlu, inspirirala je nastanak ambijentalne umjetničke instalacije koja se sastoji od dviju serija objekata i od videa. 

Na izduženim formatima bijelih lesonit - ploča Jelača prikazuje siluete, harmonična izobličenja ljudskih tijela, kako to u naravi čini snop svjetlosti nailazeći na nepropusne objekte ili tvari. Iako se radi o obrisima ili plošnim crtežima  upravo se zbog crtačke lakoće, vještine baršunastog traga grafitne linije,   u njima  nazire nekakav oblik  tjelesnosti, sadržaja pomalo zbunjujuće, granične voluminoznosti. Radovi su to dinamičnih perforiranih površina i obrisa, neutralna kolorita svedena uglavnom na bijelu, crnu, sivu i smeđu, prirodnu boju drveta koja izbija usred  grafizama iscrtanih čeličnom iglom i "slikarskih" površina nastalih struganjem bijelog sloja lesonita abrazivnim kristalnim zrncima karte devere…

Na izložbi  kao gost  izlaže i umjetnica  Jelena Jelača, predstavljajući se sa šest grafika geometrijskog  minimalističkog izričaja u tehnici suhe igle, također s temom sjene. Monokromni radovi otisnuti su s trima različitim matricama  u varijantama crne i crvene boje…

Mirela Vujević Duvnjak,  muzejska savjetnica

(iz teksta u katalogu izložbe)

Izložba Marka Zubaka "Interdisciplinarni svjetovi"

vrijeme: 13. kolovoza u 21 sat
mjesto: Gradska galerija Crikvenica.

Marko Zubak jedan je od rijetkih predstavnika papertoys scene u Hrvatskoj, a za svoju posljednju izložbu papertoysa (skulptura od papira) BlockHead: disoriented series 2018. primio je nagradu ULUPUH-a za najbolju samostalnu izložbu te postao njihov počasni član.
Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti dio radova s izložbe iz 2018. godine koja je proglašena najboljom izložbom, ali ujedno i posve nove radove koji će premijerno biti predstavljeni javnosti upravo na otvorenju samostalne izložbe u Crikvenici.

INTERDISCIPLINARNI SVJETOVI

Kako izgleda svijet u kojem živimo? Mnogi će reći kako je primarna ambicija što više privrediti, doći do pozicije moći i utjecaja, briljirati i dobiti potvrdu zajednice o svom uspjehu. Pritom se sve nematerijalno, duhovno i unutarnje zatomilo, zanemarilo ili u potpunosti potisnulo. Pojedinac se prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek.

Pitanjem suvremenog vremena i čovjekove uloge u njemu bavi se akademski umjetnik Marko Zubak koji djeluje u više različitih umjetničkih područja kao što su slikarstvo i kiparstvo, ali i svijet igračaka od papira. Kao jedini predstavnik papertoysa u Hrvatskoj, Marko Zubak kroz medij papirnatih skulptura reflektira vrijeme u kojem živimo, psihološki sklop pojedinca te način funkcioniranja suvremenog svijeta. Svakodnevan, nepretenciozan i fleksibilan za oblikovanje papir je autoru poslužio kao idealno oblikovno sredstvo za prenošenje priče, interpretaciju i komunikaciju s promatračem. Papirnate igračke su u pravilu besplatni umjetnički objekti koje svatko može skinuti preko interneta i slijedeći upute izraditi kod kuće. Marko Zubak u izradi papertoysa ide i korak dalje, te sam proces izrade vidi kao jedan od mogućih pristupa skulpturi pri čemu se forma ne dobiva "oduzimanjem" ili "dodavanjem" već krojenjem papira, a rezultat su skulpture, reljefi, objekti, zidne i prostorne instalacije kao i urbane intervencije i site-specific instalacije. Svaki rad ima vlastitu temu, no u srži većine radova je uvijek aktualna tema slobode. Marko Zubak je pristup oblikovanju papertoysa uzdignuo na novu razinu stvorivši jedinstvene skulpture od kartona, koje se ne mogu skinuti online, kao i instalacije većih dimenzija i konceptualne radove unutar kojih je integrirao i video radove poput 3D, AR i stop animacije.

U ciklusu Interdisciplinarni svjetovi Marko Zubak razlaže čitavu piramidu društva, državnog aparata i međuljudskih odnosa. Zasebne priče ispričane kroz pojedinačne likove ili grupne instalacije svojevrsni su autorov komentar, kritika te propitkivanje društva, no uz dozu profinjene ironije, satire i inteligentnog humora. Svaki rad nudi nekoliko razina čitanja obrađene problematike, dok nazivi radova sadrže dodatnu poruku u formi komentara ili tekstualne ilustracije situacije aktualnog svijeta. Širu sliku društva obrađuje jedna od ključnih serija radova BlockHead: disoriented seriesiz koje se razvio i cijeli niz pojedinačnih likova. Takozvani "kockoglavi" predstavljaju službenike koje susrećemo na svakom koraku. Prikazani uniformirano s kravatama i aktovkama, anonimni službenici postali su simbol državnog aparata uz koji vežemo bezdušnost u obavljanju posla i gledanje na život isključivo kroz papirologiju što rezultira potpunom dezorijentacijom odnosno distanciranošću od stvarnog života. Suvremeni način života možda najzornije ilustrira rad Blockhead disoriented series-anonymous official:Bloody percent. Krvavi postotak predstavlja način funkcioniranja našeg društva: sve što se stvara ili troši, mjeri se i stavlja u odnose čime postotak postaje dio našeg svakodnevnog života, a da bi ljudi ostvarili željeni postotak moraju krvavo raditi. No, Marko Zubak radi zamjenu teza, te osmišljava vlastitu kriptovalutu pod nazivom "Bloody Percent". Ta valuta nema stvarnu novčanu vrijednost, već predstavlja "socijalni novac" kojim umjetnik nagrađuje ljude koji sudjeluju u pojedinim aspektima njegova rada. Jedan od najupečatljivijih radova je svakako Rulja mulja, tobože kulturakoji propitkuje ključne probleme kao što je mistifikacija i elitizacija umjetnosti, nedodirljiva pozicija kolekcionara, te vrijednost i jedinstvenost umjetničkog djela. Danas uspjeh ne ovisi o talentu umjetnika, već o uspješnoj prezentaciji i kontaktu s ključnim ljudima. Rad je ujedno i kritika nove vrste kolekcionara koja svodi kvalitetu na razinu "sviđa mi se" ili "ne sviđa mi se" što samo nastavlja agoniju i hrani farsu u svijetu umjetnosti.

            Ciklus Interdisciplinarni svjetovi objedinjuje široki raspon papirnatih skulptura, site-specific instalacija i tematskih serija unutar kojih se isprepliću klasični oblici likovne umjetnosti sa suvremenim tehnološkim dostignućima. Marko Zubak daje jedan ogoljeni pogled na svijet – svijet koji ostaje kada eliminiramo suvišne detalje, šumove i ostale kićenosti te ga svedemo na kalupe u koje smo zasjeli, uloge koje smo pristali igrati i matricu koju slijepo pratimo ne propitkujući sistem i efikasnost istog, a kamoli apsurdnost svijeta koji smo prihvatili kao normalan. Apsurd papirnate igračke koja će uvijek ostati papirnata igračka možemo prenijeti na apsurd realnog svijeta gdje ćemo vjerojatno zauvijek ostati robovi birokracije okovani zlom sudbom administracije i njezinih činovnika. Baš poput rada Rođen da bude slobodan koji je besplatan pa mora biti papirnata igračka, osim, ako ipak ne mora?

                                                                                  Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Izložba Martine Kač Nemanič "Zapis misli"

Izložba plakata slovenske grafičke dizajnerice Martine Kač Nemanič pod nazivom “Zapis misli” otvara se 12. travnja u Galeriji Kontrast, Dubrava 51 a u Zagrebu.

Otvorenje izložbi održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

Martina Kač Nemanič je grafička dizajnerica, pedagogica i izvanredna profesorica na Odsjeku za vizualne komunikacije Fakulteta za dizajn u Ljubljani. Diplomirala je na Arhitektonskom  fakultetu, potom je nastavila studij na Akademiji likovnih umjetnosti – smjer dizajn. Doktorski studij završila je na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani. Sudjelovala je na mnogim domaćim i međunarodnim projektima te je za svoj rad dobila brojne nagrade i priznanja.

Izložba se može  razgledati  do 6. svibnja 2021. godine, radnim danom od 10.00 do 20.00 sati.

Izložba Mateje Rusak "Moja Rijeka"

vrijeme: 22. studenog 2023. u 19 sati
mjesto: Izložbeni salon u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin

O izložbi je kustosica Sonja Švec Španjol zapisala:
Rođena Varaždinka Mateja Rusak odabrala je Rijeku kao grad svog studija. Značajna tranzicija iz sjeverozapadne Hrvatske u plavetnilo lučkog grada na Kvarneru bitno se odrazila na umjetničinu percepciju svijeta i ljudi koji je okružuju, a morski kolorit zauvijek se utkao u njezin stvaralački svijet. Rijeka je za Mateju Rusak predstavljala mjesto življenja i studiranja u kojem je prirodno saživjela s novom okolinom i ljudima. Fascinirale su je riječke vizure – dizalice, luka, brodovi, beskonačna morska površina i obrisi otoka u daljini. U potpunosti joj je odgovarao karakter grada, temperament stanovnika te tempo i način života koji kao da su bili krojeni po njezinoj mjeri. Rijeka je za Mateju Rusak značila veliku životnu prekretnicu s obzirom da je planirala ostati živjeti i raditi u Rijeci po završetku studija. No, život je imao drugačije planove i kraj studija označio je i umjetničin povratak u Varaždin. Štoviše, povratak u rodni grad bio je obogaćen novim usvojenim znanjima, vještinama, iskustvima, ali i novim prijateljstvima.

Danas, s vremenskim odmakom od točno deset godina od završetka studija na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Mateja Rusak iznjedrila je posve novi ciklus radova pod nazivom „Moja Rijeka“. Sva iskustva, poznanstva, inspirativne vizure, spoznaje, znanja i uspomene koje je stekla za vrijeme boravka i studija u Rijeci, Rusak je dematerijalizirala u vrijednosti, emocije i energiju. Sve ono čemu stremi kao osoba i umjetnica objedinila je u sintagmu „Moja Rijeka“. No, povratkom u rodni grad, pojam „Moja Rijeka“ je promijenio svoje dubinsko značenje. Naime, „Moja Rijeka“ sada je postao Varaždin.

Djela namjerno ne nose nazive koji bi konkretnije naznačili sadržaj, jer je sav sadržaj utkan upravo tamo gdje ga promatrač treba pronaći i osjetiti - u energiji pojedinog rada. Oblici bude asocijacije na poznate vizure, boje nose duboku simboliku, komadići novinskih monotipija prenose i talože sve ono dubinski i iskonski proživljeno, a perforacije prizivaju autentično, meditativno i intuitivno u prvi plan. Kompozicije su kompleksne i slojevite, koloristički, taktilno i materično zasićene s puno dinamičnog i ritmičnog zbivanja, a opet usklađene i uravnotežene s naglašenom poetikom autorice koja je meditativnim pristupom i autentičnim izborom medija i gradivnih sredstava oslikala dubinu svoje duše. (iz kataloga izložbe – predgovor kustosice Sonje Švec Španjol)

Biografija umjetnice:
Mateja Rusak rođena je 1989. u Varaždinu gdje je završila srednju školu usmjerenja grafički dizajner. Diplomirala je 2013. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti u klasi red. prof. Jasne Šikanje te stekla titulu magistra likovne pedagogije. Izlagala je na sedam samostalnih izložbi te većem broju grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2014. radi kao nastavnica strukovnih predmeta likovne umjetnosti i dizajna u Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu. Završila je poslijediplomski program Ritha Practitioner za rad s darovitim učenicima 2022. godine, a 2023. godine i poslijediplomski program za Ritha Specialist za rad s darovitim učenicima na Radboud Sveučilištu u Nijmegenu u Nizozemskoj. Članica je Hrvatskog društva likovnog društva (HDLU) Varaždin. Područje interesa su joj grafika, grafički dizajn te fotografija. 

Izložba Milice Reinhart Tešankić i Siniše Tešankić

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Milice Reinhart Tešankić i Siniše Tešankić 12.12.2019. godine s početkom u 18 u Galeriji Oranžerija, Gradski muzej Vukovar.

Izložba Miomira Miloševića - "Riječke vedute"

vrijeme: 07.08.2020. - 21.08.2020.
mjesto: Galerija Juraj Klović, Rijeka, Verdijeva 19 b

U organizaciji riječke podružnice Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u Galeriji „Juraj Klović“ (Verdijeva 19 b) u petak, 7. kolovoza u 20 sati, otvara se izložba Miomira Miloševića pod nazivom „Riječke vedute“.

„Miomir Milošević ubraja se u niz slikara koji su Riječani postali – izborom. Iako je ustrajan slikar riječkih i primorskih motiva, on nije „samo“ slikar ovdašnjih prizora; on također slika i motive iz posve drugih i drugačijih krajeva, iz bliskog i dalekog svijeta, iz Beograda i iz Seattlea, gradova s kojima ga vežu biografske i obiteljske spone. Ta ga činjenica razlikuje od „zavičajnih slikara“ koji svoj kraj uprizoruju zato jer ne poznaju nijedan drugi. Slikanje Rijeke za njega je izbor, a ne nužda.“ navodi Ervin Dubrović u najavi izložbe, dodajući kako je Milošević među rijetkim umjetnicima koji desetljećima spontano ustraje na svojevrsnom realizmu.

„Iako izložba posvećena Rijeci za Miloševića ima osobito značenje i važnost, ispalo je da ju je dugo promišljao, ali da je nije dugo pripremao. Zamišljena je s posve drugim djelima od onih koje izlaže. Do nekih slika naprosto više nije mogao, a druge se nije ni potrudio dobaviti. Zato je u međuvremenu naslikao brojne nove slike, ulja i akvarele. (…) Zato umjesto zamišljene retrospekcije probranih slika dobivamo izložbu novih slika, svježih i vedrih riječkih prizora i motiva koji danas, kada više gotovo i nema slikara veduta pa ni slikara Rijeke, privlače naročitu pažnju i iznova ulijevaju povjerenje u tradicionalno slikarstvo i novu inspiraciju“, zaključuje Dubrović.

Miomir Milošević rođen je 1940. Diplomirao je 1965. na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, a poslijediplomski studij završava 1967. u klasi profesora Mila Milunovića. Od 1958. živi u Rijeci. Član je HDLU Rijeka. Ima status samostalnog umjetnika u miru. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja z alikovni rad i angažiranost u javnom životu. Uspješno se bavio scenografijom ( HNK Ivana pl. Zajca i Kazalište mladih). Radovi mu se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama te muzejskim zbirkama u zemlji io inozemstvu.

Prvu samostalnu izložbu održao je 1966., a od tada održao je preko 50 samostalnih izložbi te 180 skupnih.

Izložba će biti otvorena do 21. kolovoza 2020.

Izvor: https://www.mojarijeka.hr/

Izložba Miran Jarc "Tajanstveni tragač za istinom i ljepotom"

vrijeme: 28, rujna 2022 u 19 sati
mjesto: Slovenski dom, Masarykova 13, Zagreb

Izložba Mirjane Marović

vrijeme: 5. travnja 2024. u 12 sati
mjesto: Knjižnica Kajfešov brijeg, Ulica grada Gualdo Tadino 4, Zagreb

Mirjana Marović rođena je 1967. godine u Splitu. U Zagrebu živi od 1986. godine, kad upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirala je na Nastavničkom odjelu ALU u Zagrebu 1993. godine. Bila je stipendistica Peggy Guggenheim Collection u Veneciji 1996. godine. Magistrirala je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine, sa temom ”Djela Palme Mlađega u Hrvatskoj i njihovo restauriranje”. Radila je kao konzervatorica za pokretna kulturna dobra u Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Splitu od 2001. do 2005. godine.

Od 2005. godine do danas radi kao profesorica likovne kulture u Zagrebu. Godine 2004. u Italiji u Firenci otkrila je i povezala s Hrvatskom jednu od najznačajnijih svjetskih institucija za proučavanje povijesnog tekstila i svile, Fondazione Arte della Seta Lisio, u kojoj se specijalistički usavršava od tada do danas. Ilustrirala je crtežima dvije knjige svojega oca, klasika hrvatske književnosti, Tonča Petrasova Marovića: Ča triba govorit, Školska knjiga, Zagreb 1975. i Job u bolnici, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika iz Splita od 1995. godine, Udruge hrvatskih učitelja likovne izobrazbe iz Zagreba od 2007. godine i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb od 2021. godine. Izlagala je na 15 samostalnih i 26 skupnih žiriranih izložbi.

Izvor: https://hdlu-zagreb.hr/

Izložba Nataše Hrust, Alena Novoselca i Ivane Ožetski

vrijeme: 29.01.2018. - 08.02.2018.
mjesto: Zagreb, Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a
Izvor: http://www.ns-dubrava.hr

NATAŠA HRUST

Od Polikletovog Kopljonoše u kontrapostu do Charlie Chaplina, Marilyn Monroe, Twiggy, Hitchocka, Madonne ili M. Jaggera, svi su ti likovi i u silueti prepoznatljivi po svojoj "pozi"- govoru tijela. Razlikujemo položaj tijela kao opću kategoriju, kao pozu za svaku antičku skulpturu ili poziciju modela za sat crtanja akta na umjetničkim akademijama, i položaj kao "sjenu" pojedine slavne osobe koja se širi s osobne pozornice na pozornicu društva spektakla i ubrzano distribuira (selfieima npr.). Taj put od civilizacijskog kanona u pojedinačno koje se kanonizira kao brand, a onda opet masovno preuzima, zaintrigiralo je Natašu nakon što je primijetila i osvijestila taj fenomen. Zapitala se i istražila kako danas u svijetu interneta i brzog prenošenja informacija, poze slavnih osoba postaju obrazac, šablona, okvir u koji svatko rado stavlja svoj lik, te se upustila u likovno istraživanje. Grafička dizajnerica, ilustratorica, crtačica, pismoslikarica uz oca odmalena, osoba koja jednako vješto barata olovkom, kistom, mišom, analognim i digitalnim, uzima prepoznate obrasce i pretvara u kolaže – grafičke "tapete". Njezine grafičke tvorevine izgrađene su na paradoksu afirmiranja i poništavanja pojedinačnog. Preuzete, krajnje individualne poze lišava svega individualnog i pretvara u znak koji odvojen od svoga tvorca započinje jedan univerzalni život u kategoriji općeg. Kao da gledamo puža koji vuče svoju kućicu, ali na kraju nam se zavrti od spirale koja se istodobno širi i skuplja u središtu (puževe kućice). Ne primjećujući više ni puža ni kućicu, osjećamo spiralu. U razradi i izvedbi Natašinih grafika možemo vidjeti odjeke Warhola i pop-arta, ali ovdje je stvorena jedna sasvim nova poetika/poezija znaka i značenja likova popularne kulture. Nataša se u svojim grafikama, osim stvaranja određene ikonografije suvremenog svijeta medija, poigrava prostorom, figurom/pozom i njihovim suodnosima. Prostor je sveden na sugestivnu plohu, kao i likovi na obojene siluete koje se ponekad i povremeno umnažaju u smanjenim ili uvećanim dimenzijama. Likovi su povremeno filmski pokrenuti nekim neobičnim, dinamičnim rezom, tako da stvaraju dojam kretanja. Ponekad se raspadaju i oplošnjuju, katkad sugeriraju linearnu perspektivu/dubinu s izvjesnim i zbunjujućim pomakom u iskrivljenje. Scene su često iščašene, razbijene, potrgane dinamikom boja, rotirajućim ili drugačije dinamiziranim oblicima, dok ponekad baš kolorističkim izoliranjem/izdvajanjem pojedinih formi nastaje kretanje, tiranje, rotiranje ili pulsiranje. Tipovi poza i likovi se raspadaju i skupljaju, ornamentiraju, bježe i vraćaju u kadar. Smanjeni ili uvećani, ugašeni ili "osvijetljeni", prelaze iz grafike u grafiku tvoreći tako od pojedinačnog kadra grafike jedan veliki skupni, rasplesani, titravi zaslon na kojem se odvija svjetlosno koloristički performans. Tako se pojedinačni kadrovi umrežuju u aktivnu svjetlosno-kolorističku instalaciju koja čistim likovnim elementima transformira pojedinačno u opće i zajedničko, ali se kretanje odvija i u suprotnom smjeru. Cijela scena generira titranje i pulsiranje u najrazličitijim ritmovima. U određenoj mjeri to ovisi o individualnom kretanju promatrača i njegovog pogleda, ali onim većinskim uvjetovano je dobro smišljenim konceptom pretočenim i ostvarenim jednostavnim i elementarnim likovnim sredstvima koja uzrokuju složene optičke i mentalne ritmove.

ALEN NOVOSELEC

Realsuprematistički koncert

Koncerti majstorskog ciklusa i Kanconijera realno su odslušani uživo u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog tijekom sezone 2015./2016. godine, a za izvođenja/slušanja/gledanja koncerta nastali su crteži. Na izložbi su izloženi tada nastali originalni crteži, po jedan odabrani ispis sa svakog koncerta, tonski zapis i sjedala koja nisu iz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, već iz kina u Jakovlju, na kojima se mogu gledati cjeloviti fragmenti vizualno prerađenih i audio netaknutih i cjelovitih koncerata. Crteži i zvuk nastali su istodobno, a uvećani ispisi crteža nastaju u vremenu između koncerta i početka izložbe. Uspostavlja se odnos stvarnog i nadstvarnog, te autentičnog u smislu originalnosti u zapisu (crteža i zvuka), uz naknadno kreirani ambijent za slušanje već odslušanog koncerta koji postaje izložba.

Crtice o realsuprematizmu općenito

Predstavlja li realsuprematizam samo "nadmoć stvarnosti (pritiska stvarnosti) nad umjetničko-filozofsko-idealističkim zahtjevom njene negacije? Ne! Predstavlja tragove/prepoznavanje stvarne prisutnosti umjetnosti, idealizma i filozofije u materijalno zadanom okviru života! Realsuprematizam je nešto staro sto godina, pomiješano s esencijom mog života. Sa životom koji se dijeli između namirenja želuca i duha. Ona točka, linija zapravo između jina i janga, onaj prostor borbe između želuca i duha, na kojega mi je ukazao suprematizam, ili koji se kroz njegov duh prvi puta krhko opredmetio preda mnom u realsuprematističkoj akciji zabilježenoj realsuprematističkim fotografijama. Ali, kako privremeno zaokružiti realsuprematizam kada je on tok života samog?
Valjda trenutnim zanosom iza kojeg stoje tri točke u kojima se privremeno i prividno zaustavlja valovita linija života. Prividno kao u smrti. Tri točke napisane posljednjim kapima tinte.
Iza te tri točke cijela se stvarnost prelijeva u prostor bez cviljenja želuca.

IVANA OŽETSKI

Zastava

Grafički otisak ambijentalne organske instalacije, istodobno je i naziv i opis koji je prijateljica povjesničarka umjetnosti Sanda osmislila kako bi definirala rad pod nazivom Zastava, i hvala joj na tome, jer sam sama bila na sto muka u trenutku kada je trebalo definirati krajnji rezultat jednog zanimljivog kreativnog putovanja. Avantura sa Zastavom započinje u jesen 2016. godine u Jakovlju, prilikom okupljanja umjetnika oko privremenih umjetničkih intervencija u vrtu dvorca Adela Sixta, koje je pod nazivom Vrt kao prostor kreativnosti, organizirao kolega Alen. U tom trenutku nisam ni slutila kamo će se sve inspiracija prirodom i prirodnim materijalima razgranati i da će me toliko ugodno zaokupiti. Lišće u svim raspoloživim jesenjim bojama počela sam skupljati u parku skulptura koji okružuje dvorac. Na drveću i grmlju istodobno se nalazilo već crveno, čokoladno smeđe, zlatnožuto i još uvijek zeleno lišće. Sortirajući ga te zime po bojama, odlučila sam sve skupljeno lišće spajati u neprekinutu plohu, sve dok ga ne potrošim. Nadošla je tako četiri metra duga i 70 centimetara široka ploha... Tu sam plohu sljedeće proljeće, kao eksperiment, objesila u Jakovlju između dvije breze i fotografirala je. U ljeto 2017. godine na Sandin poziv sudjelovala sam na Međunarodnom likovnom projektu u Vugrovcu, gdje sam je pod nazivom Zastava izložila u dvorištu župnog dvora. Na podiju od trave, obješena između stupova, zastava u bojama jeseni lelujala je nekoliko dana sve dok sunce nije spržilo osjetljive prirodne boje lišća u jedinstvenu smeđu, a vjetar prorijedio krhku i lomljivu suhu srtukturu. Skinutu oronulu zastavu odlučila sam u svojoj radionici povesti na još jedno, posljednje putovanje... Narezala sam je na plohe dovoljno uske da stanu u malu grafičku prešu i otisnula je. Grafički otisak ambijentalne organske instalacije – zadnja je, ovaj puta vodoravna, vožnja moje Zastave, ili možda nije...

Kugle

Poticaj za izradu kugle također je krenuo iz parka dvorca u Jakovlju, odnosno od imela koje u velikom broju nastanjuju krošnje njegova drveća. Lijepe, više manje pravilne prirodne strukture zelene boje, strateški su razmještene – rasijane po parku. Moje su kugle također od prirodnog materijala, nešto pravilnije strukture, sa srcem od bundeve, pletene od trave – danima. Napravljene su kako bi pravile društvo imelama u krošnjama, a obojane prirodnim bojama – ciklom i kurkumom... Prepuštanje svijetu oko sebe, u ovom slučaju Vrtu kao inspiraciji, pronalaženje malih tema u životnim ciklusima prirode, donijelo mi je veliko veselje i zadovoljstvo u radu. Oslobođena od strasti za rezultatom, uživala sam u procesima koji su razotkrivali moju spretnost i nespretnost s alatom i materijalom i činjenici da se prirodni ciklusi ne mogu ubrzati ili preskočiti. Eksperimenti nisu uvijek urodili rezultatom vrijednim pokazivanja, ali je putovanje bilo i još uvijek jest neprocjenjiva avantura.

Izložba NIVES Kavurić – Kurtović, IZ MRAKA OZARENOSTI, udahni, nadahni

Otvorenje: 30. 7. 2020. u 20:30 sati

Muzej grada Kaštela, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić

U kaštelu Vitturi Muzej grada Kaštela predstavit će jednu od najvećih hrvatskih slikarica, NIVES KAVURIĆ –KURTOVIĆ (1938. – 2016.). Slikarica je to snažne umjetničke poetike, crtačke virtuoznosti, duboke misaonosti i osjećajnosti. Svojom originalnošću, crtačkom strasti i golemom produkcijom Nives Kavurić – Kurtović uvijek je izazivala interes kulturne javnosti. Kaštelanska publika će po drugi puta moći vidjeti samostalnu izložbu ove velike slikarice. Prvi put bilo je to kada su izloženi njezini portreti malih formata u tehnici ulja na dasci na izložbi „Šarm nesavršenosti“ 1999. godine koju je priredila Galerija Brešan u suradnji s Muzejom grada Kaštela u Kuli Ćipiko u Kaštel Novome.

Izložba IZ MRAKA OZARENOSTI - udahni, nadahni, djelomično sažima moduse i etape Nivesinog stvralaštva od 1966. do 2009./ 2010. Izloženo će biti 27 djela velikih formata. Najstarije izložene slike nastale su nakon "mračne faze", u drugoj polovini 60 –ih i u 70 –im godinama 20. stoljeća kada kolorit postupno oživljuje, svjetlo rasvjetljava sliku a crtež se afirmira. Druga cjelina, možda i najpoznatija među širom publikom platnene su prostirke koje su nastajale tijekom gotovo dvaju desetljeća. One u svojoj formi sadrže obredne i arhaične asocijacije, a sadržajno to su uvijek univerzalna i osobna značenja, slojevita, rafinirana i zagonetna. Treću cjelinu izložbe čini nekoliko slika intenzivne kromatike i gestualnosti nastalih između 2005. - 2009./10. To su njezine posljednje slike. Zadnjih se godina života posvetila crtežu. Nacrtala je stotine crno-bijelih crteža koji pogađaju intenzitetom koji je jedva moguće podnijeti ( Željka Čorak)….

Izložba naglašava i literarno-poetsku sastavnicu Nivesina slikarstva, a njezine misli o vlastitoj likovnosti provlače se pratećim katalogom kao dodana vrijednost poznavanju i razumijevanju njezinih djela. Katalog je trojezičan i sadrži 64 stranice, a grafički vizual povjeren je dvojcu Kazinoti & Komenda. Autori fotografija su Karim Kurtović i Goran Vranić.

Kustosica izložbe je Mirela Vujević Duvnjak, muzejska savjetnica.

Izložba polaznika tečajeva Narodnog sveučilišta Dubrava u Galeriji Kontrast

vrijeme: 5. lipnja u 18 sati
mjesto: Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, Zagreb

Izvor: https://ns-dubrava.hr/

Zašto se bavimo umjetnošću?!

Polaznici svih dobnih skupina već godinama u Narodnom sveučilištu Dubrava rado pohađaju likovne radionice i radionice hrvatskog narodnog rukotvorstva. Njihovi su razlozi različiti. Netko želi bolje razviti znanja i vještine iz područja likovnosti, a netko se samo želi družiti i steći nove prijatelje i po-znanstva; netko od njih želi upisati kakvu strukovnu školu, a netko želi ostva-riti san iz mladosti i postati umjetnikom ili umjetnicom. No, čest je slučaj da naši polaznici nemaju uvijek zadovoljavajuću podršku svoje okoline, pa čak ni najbližih, koji pomalo sumnjaju u njihovu darovitost. Nažalost, i dan danas ima ljudi koji će reći da uopće ne razumiju umjetnost, i to u doba kada su nam sve informacije dostupne putem jednog klika „miša“. Stoga me ta problematika navela da u ovom kratkom predgovoru, kroz nekoliko natuknica pobliže objasnim blagodati svih tih kreativnih procesa.

Ponajprije, da bi se bavili umjetnošću potreban je talent, što znači da mora postojati neka urođena predispozicija. Da bi se došlo do zadovoljavajućih rezultata, treba kontinuirano i strpljivo raditi. Remek-djela ne nastaju preko noći, već je potrebno vrijeme sazrijevanja, dok se ne stekne potrebno iskustvo i otkrije vlastiti rukopis. Ovakav tip izložbi, kakvu priređujemo svake godine u Kulturnom centru u Dubravi, omogućuje polaznicima da se predstave s najboljim radom. Uočljivo je kod onih koji imaju više iskustva, da su im djela tehnički dorađenija i izražajnija. Stoga ne čudi da imamo polaznike koji godinama vjerno pohađaju naše radionice, neprestano se usavršavajući pod stručnim vodstvom marljivih mentora.

Evo nekoliko stručnih natuknica zasnovanih na brojnim znanstvenim spoznajama i istraživanjima koja će nas trgnuti i potaknuti na drugačije promišljanje, dokazujući da predano bavljenje umjetnošću:
– kvalitetno ispunjava vrijeme pojedinca bez obzira na njegovu životnu dob, pri čemu postoji mogućnost da se stvore originalna i jedinstvena djela
– omogućuje likovno izražavanje vlastitih vrijednosti i ideja
– poboljšava sposobnosti vizualnog i logičkog promišljanja, te samokritiku
– razvija kognitivne funkcije, poput pažnje, memorije i percepcije
– uspješno razvija ljubav prema estetici i oblikuje vlastiti rukopis
– potiče radne navike kao i stjecanje novih vještina i znanja, te razvijanja kreativnih sposobnosti, kao što su mašta i intuicija
– u zdravom socijalnom okruženju omogućuje bolje povezivanje s drugim kreativnim ljudima, pri čemu nastaju vrijedni trenuci i iskustva
– potiče slobodno izražavanje različitih društvenih, političkih i ekoloških tema od interesa za cjelokupnu zajednicu
– uspješno razvija kritičko mišljenje i analizu
– pomaže pri razvoju samokontrole i smanjenju impulzivnosti
– poboljšava sposobnost rasuđivanja, te bržeg donošenja odluka što rezultira jačanjem samopouzdanja
– potiče otkrivanje vlastite izražajnosti i suočavanja s vlastitim nedostacima, ali i kvalitetama
– omogućuje eksperimentiranje s raznovrsnim medijima i materijalima, pri čemu dolazi do inovativnih ideja i pristupa
– smanjuje stres i anksioznosti, te poboljšava raspoloženje i opće menta-lno zdravlje
– razvija autentičnost i otvorenost, što rezultira boljim razumijevanjem društvenih problema
– poboljšava sposobnosti verbalne i neverbalne komunikacije
– razvija emocionalnu inteligenciju, putem empatije i suosjećanja prema drugim ljudima
– potiče učenje o povijesti umjetnosti, te o drugim kulturama, civilizacijama i običajima
– potiče razvitak novih karijernih i poslovnih mogućnosti
– omogućuje sagledavanje stvarnosti iz drugog kuta i njihova nova razumijevanja, rušeći pritom nametnute predrasude i tabue, prihvaćajući pritom različitosti
– pomaže u izražavanju i promicanju kulturnog identiteta i drugih bitnih vrijednosti
– ima pozitivan utjecaj na fizičko zdravlje, poboljšava motoričke funkcije, te smanjuje bol i krvni tlak
– također može pomoći u procesu suočavanja s traumama, gubitkom voljene osobe ili nekim drugim teškim emocionalnim situacijama
– potiče stvaranje pozitivnih promjena u društvu

Na kraju bih sažeo da je kontinuirano bavljenje umjetnošću itekako poželjno te da ima brojne pozitivne učinke na pojedinca, uključujući poboljšanje njegovog fizičkog i mentalnog zdravlja, kreativnosti, socijalnih vještina, kao i emocionalnu dobrobit u širem društvenom kontekstu, bez obzira na dob, spol, vjeru ili neke druge interese i preokupacije, što je vidljivo i kod polaznika svih naših radionica: Radionice crtanja i slikanja, Male škole primijenjene umjetnosti, Male škole ilustracije i stripa, Keramike, Kiparstva, Hekleraja – stare vještine u službi novoga, Naše čipke, naš ponos – između prošlosti i budućnosti i Zlatnih niti baštine – radionice zlatoveza.

Svebor Vidmar

Izložba portreta Anđelka Brkića

vrijeme: 04.09.2023 u 18 sati
mjesto: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Likovni salon "Ljudevit Šestić" Ulica Ljudevita Šestića 1, Karlovac

Radovi Anđelka Brkića rađeni su u tehnici ulja i akrila, a najčešći motiv su ljudi i mrtva priroda. Imao je osam samostalnih izložbi i više desetaka skupnih izložbi najviše sa HDLU Zagreb.
Desetak godina izlaže na skupnim izložbama sakralnih motiva u Križevcima.

Uz brojna priznanja zahvalnica dobitnik je nekoliko priznanja Hrvatskog sabora kulture.

IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA OMART LIKOVNIH RADIONICA 2020./2021.

vrijeme: 12.06.2021 - 05.07.2021 /
mjesto: MSU, 1. KAT POVREMENIH IZLOŽBI

Grupe pod umjetničko-pedagoških vodstvom Melite Omeragić, kiparice i waldorfske pedagoginje i Petre Popović, magistre edukacije likovne kulture.

KIDS art, likovne grupe od 6-9g.

TEEN art, likovne grupe od 10-14g.

OMart tijekom školske godine provodi umjetničko-pedagoške programe za djecu, mlade i odrasle u suradnji s MSU, s ciljem edukacije publike kroz prezentaciju suvremene umjetnosti i poticanja kreativnog likovnog stvaralaštva. Polaznici posjećuju izložbe u MSU i referiraju se na viđeno u vlastitom stvaralaštvu.

Izložba je otvorena do 5. srpnja 2021. na prvom katu povremenih izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti.

Izvor: http://www.msu.hr/

Izložba Salvadora Dalija „Recepti za besmrtnost“

Ova izložba iz privatne zbirke Richarda H. Mayera, planira se održati u Muzeju Grada Đurđevca u periodu između 26. travnja i 31. listopada 2019. godine.

Muzej Grada Đurđevca u pripremi je još jednog inozemnog izložbenog projekta „Recepti za besmrtnost“ Salvadora Dalija (1904.-1989.), iz privatne kolekcije R. Mayera, Kunstgalerien Böttingerhaus iz Bamberga. Dali je jedan od vodećih nadrealista čiji opus obuhvaća razdoblje gotovo cijelog 20.stoljeća.

Izložbom su obuhvaćena 123 djela – grafički radovi, litografije u boji, drvorezi u boji, radovi u tušu, suhoj igli i olovci, akvarelu, akvatinti, gvašu, plakati i tapiserije.

Osim što izložba pruža uvid u likovni opus umjetnika, njegovim načinom interpretacije uvodi nas i u umjetnički pravac nadrealizma koji je obilježio likovnu scenu polovicom 30-tih godina 20 stoljeća.

Izložba „Recepti za besmrtnost“ iznimna je prilika da posjetitelji razgledaju i ostale sadržaje u utvrdi Stari grad u Đurđevcu, spomeniku kulture Republike Hrvatske, te tako uz nju upoznaju i spomeničku baštinu.

Opširnije na: muzej-djurdjevac.hr

Izložba Sandre Radić Parać "Unutarnji mostovi"

Samostalna izložba "Unutarnji mostovi" akademske umjetnice Sandre Radić Parać otvara se u utorak 27. srpnja 2021. s početkom u 20 sati u Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku. Sandra Radić Parać odrasla je na otoku Čiovu, školovala se na Umjetničkoj akademiji u Splitu, aktivno djelovala u Trogiru, a posljednjih sedam godina živi i radi u Berlinu u Njemačkoj.

Posljednju samostalnu izložbu u Hrvatskoj održala je 2014. godine u Muzeju grada Trogira nakon čega seli u Berlin te aktivno i predano nastavlja svoje umjetničko djelovanje. Nakon punih sedam godina života u Berlinu, Sandra Radić Parać ponovno se predstavlja domaćoj publici i to radovima nastalim od trenutka preseljenja u Berlin do danas. Novi ciklus radova broji 21 rad i bit će premijerno predstavljen javnostiupravo na samostalnoj izložbi "Unutarnji mostovi" u Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku.

Na otvorenju izložbe govorit će voditeljica galerije Sv. Krševan Antonija Modrušan, izložbu će predstaviti kustosica izložbe, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjoli umjetnica Sandra Radić Parać koja dolazi iz Berlina u Šibenik povodom izložbe te će se obratiti posjetiteljima i podijeliti s njima vlastito iskustvo rada na recentnom ciklusu "Unutarnji mostovi".

O izložbi:

Iseljavanje kao jedan od najvećih životnih izazova podrazumijeva napuštanje doma, obitelji, prijatelja tj. svega poznatog što nas je oblikovalo, definiralo i učinilo jedinstvenom individuom te kretanje iznova s ciljem da ne zaboravimo svoje nasljeđe kako bismo očuvali vlastiti identitet. Svoje iskustvo iseljenja, proživljenih emocija i unutarnjih borbi akademska umjetnica Sandra Radić Parać interpretirala je u novom ciklusu radova pod nazivom "Unutarnji mostovi".

Ciklus obuhvaća ukupno 21 rad unutar kojeg umjetnica oblikuje intimni vizualni dnevnik nastao kao rezultat iskrene refleksije brojnih unutarnjih previranja, stanja i emocija koje je autorica proživljavala u periodu nakon teške odluke o iseljenju. Sandra Radić Parać iselila je 2014. godine iz rodne Dalmacije u kozmopolitski milijunski grad Berlin. Unutarnja borba i rastrganost te podijeljene emocije rezultirali su novim ciklusom slika nastalih u periodu od 2015. do 2021. godine. Kako sama umjetnica kaže, težište njezina rada je bura intimnih osjećaja koji variraju od dubokog razočaranja, melankolije, apatije preko depresije pa sve do oslobođenja unutarnje snage i buđenja nove nade u ljude koji ovaj svijet čine boljim mjestom za sve nas.

Neizvjesnost, pritisak i očekivanja nove sredine, novih ljudi i, u konačnici, novog života iziskivali su hrabrost i odlučnost te nevjerojatnu energiju prilikom prilagodbe, upoznavanja i pronalaska vlastitog mjesta u novoj sredini. Od umjetnice se očekivalo da istovremeno osigura egzistenciju, podiže obitelj, uskladi privatni i poslovni život te se posveti umjetnosti tj. svom životnom pozivu. Uz sve navedene brige i preokupacije, Sandra Radić Parać se po prvi put u životu našla "s druge strane" granice čineći dio dijaspore što je otvorilo cijelu paletu emocija i razmišljanja, ali i novih vidika, te ukazalo na duboko ukorijenjene probleme poput odnosa iseljenika prema domovini i domovine prema iseljenicima. U prvi plan je iskočio postojeći jaz koji je iz godine u godinu sve dublji, a bazira se na brojnim predrasudama i sve većem animozitetu s obje strane. Sandra Radić Parać pretočila je vrtlog silnih emocija, stanja i razmišljanja koji je obilježio njezino vlastito iskustvo života u iseljeništvu u niz autoportreta i portreta s ciljem razbijanja dugogodišnjih predrasuda i izgradnje unutarnjih mostova između pojedinaca s obje strane granice.

O autorici:

Sandra Radić Parać (1981., Maribor, Slovenija), samostalna umjetnica, prof. likovne kulture i likovna pedagoginja, odrasla i školovana u Dalmaciji. Diplomirala je 2005. godine na Umjetničkoj akademiji sveučilišta u Splitu (klasa prof. Željka Marovića), a iste godine, kao najbolja studentica, primila je rektorovu nagradu. Godinama živi od svoga rada kao samostalna umjetnica u Trogiru gdje vodi svoju galeriju - atelje, te radi kao profesorica u državnim školama, vodi likovne radionice za djecu, odrasle, za kazališne potrebe i likovnu udrugu Trogir, aktivno sudjeluje na izložbama i u aktualnim umjetničkim stremljenja. Nakon uspješno završenog rezidencijalnog programa „Kunstraum Tapir“ u Berlinu,  2014. seli u Berlin gdje 4 godine studira njemački jezik, a 2018. se upisuje na Deutsche Angestellten-Akademie. U Berlinu otvara vlastito umjetničko poslovanje, stvara u svom ateljeu i radi kao umjetnički pedagog. Inspiracija su joj poezija i priroda, voli cvijeće a duga kosa i frizure su joj strast. Članica je HULU-a Split.

Izložba ostaje otvorena do 16. kolovoza 2021.

Izložba slika „Tako beše, tako volem“ slikara Žarka Đukića i Svetlane Miladić

vrijeme: 21.01.2019. u 19 sati
mjesto: Kulturni centar u Bačkoj Palanci

Žarkove slike koje će biti izložene su spoj ikonopisa i njegovih radova mrtve prirode.

-Može se reći da nije ciklus, vćc retrospektiva mog rada u slikarstvu izvan ikone. Na slikama su prikazani upotrebni predmeti iz prošlih vremena kojih sve manje ima. I ako ih ima, nalaze se negde po tavanima, podrumima, ispod streha. TIm predmetima kroz sliku dajm novi život i vraćam ih u domove ponovo, ali u kreativnom obliku.

Svetlnaine slike predstavljaju snove o slobodi rečene prepoznatljivim predelima i koloritom. Dah prošlih vremena kada je sve bilo prirodno, nostalgija za tim vremenima koju ona iskazuje kroz svoj rad.

-Ovce koje se pojavljuju na mojim slikama su slobodne, one znaju svoj put, nemaju ni čobane, ni predvodnike…a sa njima sam povezala i sebe lično, moje korene.

Ovce su panonske rase, ali one su izmeštene u planinske predele, većinom i to je ono što nosim u genima, poreklo. Ideja mi je da posmatrač oseti isto ono što i ja dok stvaram, a po reakcijama, saznajem da i oseća. Tako da najčeše saopštavaju da žele da uđu u sliku. Jedan od utisaka je glasio „ja tako zamišljam raj“.

Izvor: backapalankavesti.com

Izložba slika "Proljeće je, a u meni nemir"

vrijeme: 23.04. 2019 u 19 sati
mjesto: Medulićeva 16, Zagreb

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe članica grupe Atelier 9

Izložba slika "Slike i Snovi"

vrijeme: 11.10.2023 u 19 sati
mjesto: Galerija Slovenskog doma Zagreb, Masarykova 13, Zagreb

Dragi ljubitelji umjetnosti,

Imamo zadovoljstvo pozvati Vas na izložbu slika pod nazivom "Slike i Snovi" koja će se održati 11. listopada 2023. godine u Galeriji Slovenskog doma Zagreb. Ova izložba predstavit će bogatstvo kreativnosti i raznovrsnost umjetničkih izraza tridesetak talentiranih umjetnika koji svojim radovima istražuju različite tehnike i stilove.

"Slike i Snovi" inspirirana je idejom da umjetnost ne poznaje granice i da svaki umjetnik ima svoj jedinstveni pristup stvaranju. Na ovoj izložbi možete očekivati širok spektar umjetničkih izraza, uključujući slikarske tehnike poput ulja, akvarela, pastela i kolaža. Svaki rad na izložbi nosi sa sobom priču, emocije i dubinu koje su umjetnici izrazili kroz svoja djela.

Ova izložba nije samo prilika za umjetnike da podijele svoje vizije i snove s publikom, već i prilika za Vas da istražite i dublje razmislite o umjetnosti kao izrazu ljudske duše. Možete očekivati djela koja će vas inspirirati, potaknuti na razmišljanje i možda čak promijeniti vaš pogled na svijet.

Pridružite nam se na otvorenju izložbe "Slike i Snovi" 11. listopada 2023. godine u Galeriji Slovenskog doma Zagreb. Bit će to prilika da se susretnete s umjetnicima, razgovarate o njihovim radovima i uronite u svijet umjetnosti i maštovitosti.

Očekujemo Vas na ovoj iznimnoj izložbi koja će vas odvesti na putovanje kroz "Slike i Snove" tridesetak umjetnika, svaki sa svojim jedinstvenim svijetom.

Vidimo se 11. listopada 2023. u Galeriji Slovenskog doma Zagreb!

S poštovanjem,

LD

Osvrt:

Ana Sušec nam dočarava u divnom prikazanom pejsažu treperavog lišća na drveću i vlatima nepokošenih trava, gdje prvi plan nadopunjava intervencija čovjeka s ogradama  i obavljenom kosidbom, dolazak jeseni.

Na slici No name anonimnost siluete ženskoga lika-akta Andrea Stanić uvjerljivo nadopunjava na apstraktni način prostor u sinkroniziranom ritmu vertikala.

Anica Gašpar- crkva sv.Bernarda s uspješno niskim prikazom horizonta, gotovo iz žablje perspektive monumentalno se uzdiže brod i toranj svete građevine oslikano s vrlo rafiniranim prelazima boja i tonova.

Danica Kuštrak- iz gotovo Rembrandtove tamne pozadine vidimo kako izranja cvijet suncokreta s brižno oslikanim laticama i  listovima koji također uranjaju prostorno u pomenuto okruženje.

Davorka Radočaj- nam prikazuje mirno namreškano more s horizontom gotovo zlatnog reza i tamnim akcentom uz visoka jedra, cijela slika odiše usklađenosti modrih i rozih tonova.

Kod Dijane Savić gledamo centralno postavljenu kompoziciju s uvjerljivo sugerirajućom staklom vaze, kao žutih i crvenih cvjetova interpretiranih u vertikalno razvodnjenom sfumatu.

Dražen Petrović nam prikazuje snažan toplo hladan kontrast u podjednakoj snazi modrine  i violetne, kontra strukturama energičnim i profinjenim, uostalom i svjetlo ima te osobine.

Dušica Božiću  divnom kontrastu dvojnosti u kompoziciji naspram očišćenog neba. Donji dio slike prikazuje uzburkano more s divnim oslikanim valovima s akcentiranim obzorju s tri galeba.

U slici Gordane Marijić vidimo vrlo ekspresivan doživljaj, stilski vjerodostojan , prikazan vremenski dotrajalosti života, ovog puta stabla odnosno simbolično svake biosfere.

Hana Babić nam narativno obilježava vremešnost prolaznosti simboliziranog starom fasadom, florom kao i asocijacija pomenute osobe.

Irina Hrdelja- prvi plan pokazuje znalačku obradu lopoča vrlo jasnih kontura, što uspješno kontrira drugom i trećem planu oslikanom u izvjesnom kolorističkom sfumatu.

Ivana Pleština- jedinu kromatsku a i osjećajnu toplinu daju na ovoj slici horizontalni žal i vertikala djevojke. Obojeni su toplim bojama za razliku mora i neba uznemirenim vjetrom.

Jadranka Šarić- blaga inklinacija sjetne figure u kompoziciji slike asocira na višeznačnost različitih osjećaja.

Jadranka Šlipogor- pod osamljenim drvetom afričke pinije i u slici centraliziranom jarom sunca zatečen je lav pridodanim antropomorfnim obliku.

Jadranka Pokupec- iz tamne pozadine ističe sa svojom svjetlinom atribute mrtve prirode tog tihog života ubranog cvijeća, zanimljiva je kompozicija u odnosima horizontale i vertikale.

Jasenka Smrekar- slika je vrlo znalački naslikana ugljenom, uz pomno promatrane oblake, kamen i mediteransko raslinje.

Kristina Graff- vizija mnogoznačnih pobuda, trčanja, letenja, lebdenja pa čak i uskrsnuća u monokromatskoj kružnoj i vertikalnoj kompoziciji.

Ljiljana Jovanović- tašizam rješava, ritmički i koloristički obrađenu krošnju drveta dobro ukomponiranu u slikarski kadar.

Kod Ljiljane Sinovčić vidimo  prisustvo moderne ikonografije uz primjenu tehnoloških postupaka rada sa zlatnim listićima i velikim odmakom od kanona portreta.

Ljiljan Tršan- prisutnost plošnog poimanja površine u širokim zahvatima (rađeno i takvim kistom) odlike su mnogih slikara u povijesti slikarstva. Uočljiva je i sloboda geste.

Marija Omazić- univerzalnost vizija svih velegradova noći uz mnoštvo visokih vertikala, staffagno prisustvo osobe ovdje je osamljenost ili izgubljenost.

Marija Tokić- odličan grafizam grana i granja kao i prisutnost mirnih voda očito su jako doživljena osobnom zavičajnošću a time i snažnom interpretacijom.

Mira Čikardić- slika motivom koji spada  u kategoriju žanra, vrlo je vješto i znalački dorađena s prikazom ambijenta djeteta niskog horizonta, čučanjem umanjenog.

Nela Stamenović- na uspješan impresionistički nam doživljava  prikaz kaskada vode; sve titra, pršti u suglasju kako forme tako i boje. Adekvatan doživljaja i boje.

Oste Erceg - njegova  starleta=filmska glumica sporednih uloga je uspješan simbolički prikaz jedva primjetljive nazočnosti u košmaru silnih i sveprisutnih glumaca-ovdje prevladava potez  linija i obojenih površina.

Pina Perović- zagonetan ali često korišten broj sedam, sedam gora, sedam mora, sedam patuljaka (septem artes liberales) sedam slobodnih umijeća ovdje sliku simbolizira sedam bijelih ruža tumačeći sedam darova duha svetoga.

Valentina Dujela- tehnika kolaža se koristi u slikarstvu od vremena kubizma (Georges Braque, Pikaso) ispresavijana tkanina uvjerljivo tumači kinđurenje i kočoperenje nama egzotičnog porijekla nama udomaćenog pauna.

Vesna Zvonarević- izvjesna sonornost zrači iz te slike s tročetvrtinskim visokim horizontom da bi stup odraza u lagano namreškanom moru pokazao što dužim, gotovo se čuje šum mora.

Vlatka Bauer- dvije jake i jarke boje, crvena i crna, dva usporedna stupa ili struktura cvijeta snažno djeluju zajedno, jedan do drugoga tumačeći naslov slike.

Željka Podobnik- žal, hridi, zavjesa, štok prozora na kome sjedimo, dim, sve je puno zagonetnih simbola kao u našim snovima. Ipak aludira na izvjesnu osaljenost.

Zvjezdana Žužić- papirnati lebdeći zmaj, zmajevi veselih dječjih boja, kompozicijski odlično razvagani popunjavaju prostor, koji djeluje poput vrlo dobre apstraktne slike.

Đurđica Pirkić- s horizontom u pola slike jako uvjerljivo smeđim tonovima dočarana je jesen s blatnjavim poljskim putevima i lokvama vode koje odsijavaju nebesko svjetlo

Osvrt napisao Osvrt napisao prof. Nedeljko Tintor

Galerija radova: