izložbe

  • Izložba Brace Dimitrijevića

    Izložba Brace Dimitrijevića

    vrijeme: 25. svibnja 2017. u 19 sati

    mjesto: Galerija Contra, Frankopanska 22, Zagreb

    Uz nedavno otvorenu retrospektivu poznatog umjetnika u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u intimnom prostoru galerije Contra posjetitelji će moći razgledati izbor od 10tak radova slavnog umjetnika, a riječ je većinom o akvarelima, kojima se autor predstavlja i kao slikar, zatim jednog ulja na platnu, te velike fotografije poznate instalacije Brace Dimitrijevića. Obzirom na Dimitrijević još od 2000. godine nije imao samostalnu izložbu u Zagrebu, retrospektiva u MSU i izložba radova u Galeriji Contra ponovno stavljaju u fokus poznatog umjetnika.

     Izložba Brace Dimitrijevića

    Počevši od 1976. Braco Dimitrijević za svoje instalacije koristi djela starih i modernih majstora koje naziva Posthistorijski triptisi. Tijekom više od četiri desetljeća Braco Dimitrijević napravio je oko 500 Triptychos Post Historicus instalacija u mnogim muzejima uključujući: Tate Gallery London, Guggenheim Museum New York, Louvre, Centre Georges Pompidou Pariz, Museum Moderner Kunst Beč, Musee d'Orsay Pariz i dr.

    O autoru:
    Braco Dimitrijević rođen je 1948. godine u Sarajevu. Od 1968. do 1971. pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i diplomirao na Odsjeku za slikarstvo.
    Završio je postdiplomski studij na London University of Arts na Saint Martin’s School of Art u Londonu, kao stipendist British Councila. Godine 1976. odlazi u Berlin na rezidencijalni program DAAD-a.
    Godine 1978. primio je nagradu Jean Dominique Ingres Akademije Muséologie évocatoire i glavnu nagradu Umjetničkog vijeća Velike Britanije. Odlikovan je i ordenom Viteza reda umjetnosti i književnosti 1992. (Chevalier des Arts et des Lettres) u Parizu, dobitnik ABO d’Oro u Rimu 2005., te odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 2008.

  • Izložba Vide Meić

    Izložba Vide Meić

    vrijeme: 22. veljače u 19:00

    mjesto: Galerija Matice hrvatske Ulica Matice hrvatske 2; Strossmayerov trg 4, 10000 Zagreb,

    vida

    Dubina u likovnosti nipošto ne mora biti ona iluzionirana, prostorna. Dapače, uslojavanje slikarske tvari, ili višestruko otiskivanje grafičke ploče, često rezultiraju vrlo zanimljivim i raskošnim, posve rastvorenim plohama. Tako grafičarka Vida Meić na svojim radovima, u kojima kartonski tisak kombinira s kolografijom, tehnikom lijepljenja materijala na matricu, varirajući visoki i duboki tisak, postiže dojam dubinskih tekstura, zanimljivih igara plutajućih oblika, zasićenosti formama i bojom. Taj efekt grafički listovi možda duguju mekoći i trošnosti kartonske matrice, koja kao da teži prenijeti svaki detalj vlastite strukture, prije nego bude prepuštena svome neminovnom raspadu.

    I cijeli se postav izložbe može doživjeti kao dinamična razlika u rezonancijama kvadratnih ploha, kao odašiljanje određenih frekvencija kroz boje i nestabilne oblike, čije se djelovanje prepušta recipijentovoj (pod)svijesti. Neke od klasičnih teorija apstrakcije stavljaju strogi veto na pokušaje njezine imaginativne interpretacije: Clement Greenberg piše kako, budući da je medij vizualnih umjetnosti fizički: „čista skulptura i čisto slikarstvo teže ponad svega djelovati fizički na promatrača“ (iz eseja Prema novom Laokontu, 1940.), a Giulio Carlo Argan u eseju Kriza predstavljanja (iz 1976.) sugerira kako umjetnička djela više ne djeluju semantički (značenjski), nego znakovno, uspoređujući ih s prometnim znakovima, i da kao takva usmjeravaju naše „praktično ponašanje“, odnosno psihološke reakcije. Međutim, treba li danas ponavljati naučene istine i držati se asemantičkoga tumačenja (prvenstveno) apstraktne umjetnosti kao jednoga non plus ultra shvaćanja takvoga slikarstva, kiparstva ili grafike?

    Ako nam grafike Vide Meić, izložene ovdje, mogu poslužiti kao podloga za to pitanje, krenuo bih od njihove punine, koja ne zaslužuje ništa manje nego puninu tumačenja, otklon od poznatog, očekivanog, od (već) citiranog. Sama prisutnost oblika u međusobnoj prisnoj komunikaciji, pa još k tome ovako fluktuirajućih, organičkih, nestabilnih, protejskih u svojoj najosnovnijoj naravi, sugerira bezbroj mogućih asocijacija. Sve vizualne forme predstavljaju neke tercijume koji povezuju nepredmetno s predmetnim, unutarnje s vanjskim. U tome je povezivanju ključ našeg estetskog osjećaja prema tim listovima (ako ga ima).

    Ne treba ići do Leonardovih vježbi s mrljama i oblacima, ili do Detonijeve Fantazije oronulog zida, te tvrditi da je to što se vidi nužno nešto. Kao i u kreaciji umjetničkog djela, u njegovoj percepciji nije bitno što se vidi, nego kako se vidi. Primjećujući dinamiku, grupiranja, kompoziciju i varijacije „energeskih“ isijavanja pojedinih radova, mi u njih učitavamo (ili: upisujemo, ili, ako vam je draže budući da je riječ o grafičkoj umjetnosti: utiskujemo) svoj pogled to jest misao: urođen ili naučen, školovan ili intuitivan. Da, može se reći da je to „usmjeravanje psihološkog ponašanja“, ali nikako tipizirano, formulativno, „prometno“, s poželjnim, „ispravnim“, rezultatom; nego poticajno, refleksivno, nepredvidljivo, snoliko (jer je sanjač apsolutno sve ono što je sanjano, koju god teoriju o snu zastupali).

    Autorski pečat i tehnika ovih grafika tome mogu govoriti u prilog, i također imaju funkciju znaka. Tražimo li njihovu izrazu morfološke pretke, u našoj umjetnosti bili bi to Ordan Petlevski, kao i apstrakcije Zlatana Vrkljana. Gradnjom, doslovce dubinskom, prožimanjem otisnutih ploha i tekstura, stvara se dojam jedne drugačije tehnike otiskivanja, akvatinte, pa se ciklus može shvatiti i kao preklapanje ili igra međusobne simulacije unutar različitih grafičkih tradicija i metoda. Prostor bez koordinata osmišljen je prema logici kompozicije, logici uhvatljivoj tek onoliko koliko je to umjetničina intuicija (koja je u temelju radova), ali zato ne manje postojanoj.

    Simbol ostaje osnova čitanja djela, čak i kada negira svoju prirodu simbola. Prividno neartikulirani prijelazi i grupacije oblika, sa čvrstim su osloncem u materiji, ali su i nesvedivi na floskulativno lišavanje značenja. „Čista“ materija ili forma nikada nisu uistinu prazne (možemo li uopće misliti istinsku prazninu?), nego su zajednička podloga mnogih mogućih smislova.

    Feđa Gavrilović

  • Ludvig dizajn-okupljalište zaljubljenika u stvaralaštvo

    Današnje moderno doba, ostavlja vrlo malo vremena za uživanje u kreativnim stvarima. Strast, ljepota i talent, simboli su kreativnih stvari i ljudi koji ih stvaraju. Stvaralaštvo je zanemarena grana umjetnosti, zato je vrlo važno pokazati svijetu da je ono i dalje prisutno u glavama i vrijednim rukama umjetnika. Kreativnost je vrlo vrijedna karakteristika. Kreativni ljudi su tijekom godina, uspjeli pomaknuti granice i premostiti jaz, koji je razdvajao ljude. Upravo je zato, ova stranica i stvorena.

     

    Obavještavajte nas o kulturnim događajima koje organizirate ili pratite. Slobodno nam pošaljite tekst najave i uz njega najmanje 1 fotografiju. Tekst i fotografije proslijedite na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Želite li imati svoju online galeriju na http://www.ludvig-designe.com javite se na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
     
    LD-Slikari
    Javno grupa · 6420 članova
    Pridruži se grupi
    Slikarstvo je možemo reći početnik u svom likovnom stvaralaštvu kojega danas poznajemo. Slikarstvo je umjetnost koja se izražava pomoću boje. Slikarsk...
     
  • Anera Krznaric

    Anera Krznaric

     

    Anera Krznarić, rođena 1963. u Zagrebu. Radi i živi u Zagrebu. Doktorica temeljnih i pretkliničkih veterinarskih znanosti, završila slikarski tečaj kojeg je vodio akademski slikar Nedjeljko Tintor. Slika svim tehnikama, od kojih crtežom i uljem na platnu najsnažnije izražava trenutnu emociju. 

     

     

    Anera Krznaric

    • 12694610_410548379069688_7903832026164921801_o
    • 11921794_375174682607058_1381169956155202242_n
    • 12672018_410548455736347_4160744184040966391_o
    • 12670427_410648152393044_3664459264205475615_n
    • 11953468_375172675940592_6937904121246168044_o
    • 11722133_366080056849854_6418838714782463614_o
    • Fotografija-270.
    • vukovo_007
    • sakralnaumjetnost
    • dora
    • vukovo009

     

  • Boris Guina: Reflexion

    Boris Guina: Reflexion

    vrijeme: 30.03.2017. - 30.04.2017.

    mjesto: Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 11

    Pozicija slikara srednje generacije Borisa Guine na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni utvrđena je kroz autorski kontinuitet jasno profilirane poetike koja se od prvih izložbenih nastupa početkom devedesetih do danas nije radikalno mijenjala, iako je dosljedno nadograđivana kroz likovna istraživanja prijašnjih iskustva

    Boris Guina: Reflexion

    Njegova su estetska uporišta prepoznatljiva u nasljedovanju ekspresionističkog i enformelističkog kao i gestualnog slikarstva,što znači da je autorski pristup bazirao na izražavanju prvenstveno izravnih energetskih poticaja koji sudjeluju u izgradnji slojevitih, teksturnih titraja čisto formalnih sastavnica slike, više nego poetskim, idejnim ili svakako najdalje od njegovih pobuda, literarnim sadržajima. Poticaje prikuplja iz svijeta podsvjesnog i iracionalnog, s naglašeno lirskim senzibilitetom za oživljavanje površine slike kao realizacije nataloženih slojeva i struktura – vidljivih ili naslućenih, prepoznatljivih ili zamagljenih, svježih ili usahlih tragova geste.

    Kompoziciju učvršćuje silovitim zamasima, isprekidanim crticama, kružnim i nepravilnim linijama, točkastim udarcima kista, grebanjem i struganjem, špricanjem i prolijevanjem boje, zbog čega bogatstvom likovnih slojeva naglašava materičnost slike, ali i unosi asocijativne i simboličke spletove čija se napetost gradi oko odnosa između vitalne nepredvidivosti slobodnog kretanja razlivene boje i programirane organizacije strukturalnog uzorka, koji ima tendenciju serijskom ponavljanju. Iz bogatog likovnog naslijeđa na koje se svojim odabirom metode Guina referira spomenimo, primjerice određenu srodnost sa stvaralaštvom Rudolfa Sablića koju je moguće uočiti u smislu autorske autentičnosti uzemljene u nepromjenjivim ludičkim premisama,a opet podatnim za beskrajne mutacije.

    Ovom izložbom u Muzeju za umjetnost i obrt Guina će predstaviti odabir recentnijih radova s određenim retrospektivnim uvidom u ranije cikluse što će omogućiti publici jasniji uvid u specifičnost autorske poetike i specifičnost kontinuiteta njegove likovne ideje i kreativnih istraživanj. Kustos izložbe je Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO.

    Boris Guina (Zagreb, 1959.) diplomirao je slikarstvo na The Nordeast London Polytechnic University 1986. godine. Nakon boravka u Beču (1992./93.) nastanio se u Zagrebu gdje se bavi i uređenjem interijera. Na likovnoj sceni je prisutan od početka 1990-ih godina, a do danas je izlagao na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu te je dobitnik međunarodne nagrade Premio Lissone (2003.)

    izvor: MUO

  • Chi Chern: Govor praznine

    Chi Chern: Govor praznine

    vrijeme: 25.08.2017. u 19 sati

    mjesto: Živi Atelje DK Ilica 110, 10000 Zagreb, Croatia

    Lutajuća umjetnost Akademije čaja organizira izložbu slika i kaligrafija "Govor Praznine" učitelja chana, Chi Chern Fashija (chan redovnika), petak, 25.8. u 19 sati, u galeriji Živi Atelje DK (Ilica 110) u Zagrebu.

    Chi Chern

    * _gongfu cha_ (kineska čajna ceremonija) u 16 SATI U KUĆI AIKIDA (Koturaška 1/2), a u sklopu ceremonije Chi Chern Fashi održat će predavanje o umjetnosti, čaju i chanu.

    Dođite i okrijepite tijelo (ićem&pićem), dušu (umjetničkim djelima) i duh (u opuštenom društvu s majstorom).

  • Crna šuma' Damira Hoyke u Mimari

    Crna šuma' Damira Hoyke u Mimari

    vrijeme: 11.05.2016. 12,00

    mjesto: zagreb; Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5

    U srijedu, 11. svibnja, u 12 sati, u Muzeju Mimara, otvara se izložba 'Crna šuma' autora Damira Hoyke. Izložba ostaje otvorena do 22. svibnja.

    U srpnju 2015. godine katastrofalni šumski požari pogodili su otok Korčulu i poluotok Pelješac. Zapanjen apokaliptičnim prizorima u koje je požar pretvorio pelješku šumu, fotograf Damir Hoyka odlučio je ovu tragediju pretvoriti u snažno vizualno upozorenje i tako pridonijeti nastojanju da se takvi događaji spriječe. Hoyka je svoju zamisao podijelio s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom (HVZ) u kojem je našao idealnog partnera za projekt.

    O samom snimanju Hoyka nam je rekao: „Bilo mi je to jedinstveno i zastrašujuće iskustvo, nikada još nisam fotografirao okružen tolikim brojem spaljenih živih bića. Stojeći sam usred te izgorene šume, preplavi te sablasnost u punoj snazi kad shvatiš da to što ne vidiš niti jednu životinju nije sve - ne čuju se čak ni ptice. Kad sam se nakon nekog vremena navikao na taj osjećaj i počeo tražiti motive, snimanje se relativno brzo počelo odvijati. Nekako mi se činilo da mi sama šuma počinje pričati o tome što se ovdje dogodilo, kako je ona to proživila i što ona o tome 'misli'. Vjerujem da ćete ovo što sam ovdje rekao lako prepoznati u nekoliko, po meni posebice snažnih fotografija.“

    „Crna šuma“ je izložba od općeg interesa, a njezin cilj je upozoriti građane na moguće požarne opasnosti. Autor također odaje priznanje vatrogascima koji su svojim zalaganjem i požrtvovnošću spriječili još veću požarnu katastrofu. Ova izložba će povezati razne dijelove Hrvatske čiji vatrogasci međusobno surađuju na najtežim požarima i drugim katastrofama.

    'U današnjem svijetu okruženi smo ravnodušnošću. Postali smo imuni na reporterske fotografije i dokumentarne filmove o globalnim stradanjima ljudi, ranjene djece, mrtvih životinja. Nemoćni smo – ili mislimo da smo nemoćni – i mirimo se sa slikom stvarnosti, štiteći se ujedno takvim emotivnim mehanizmima od gigantskih razmjera katastrofa i tragedija.

    Čišćenje i restartanje našeg emotivnog, duhovnog i humanog horizonta često se postiže slikama, fotografijama ili neposrednim iskustvom prirode. Svjesni smo, naime, ljudske nemoći pred prirodnim silama kojih se mnogo više arhetipski bojimo, neusporedivo više od svjesnih i planiranih ljudskih devastacija i ratno-terorističkih akcija.

    Nova serija umjetničkih fotografija Damira Hoyke inspirirana je posljedicama velikog ljetošnjeg požara u okolici Trstenika na Pelješcu. U potresnim prizorima uništenog biljnog i životinjskog svijeta, Hoyka prema vlastitim riječima ovu temu „izdiže kao simbol koji treba upamtiti“. Umjetnik se okreće prirodi u potrazi za inspiracijom, ali ovdje se dogodio poseban trenutak umjetnikovog angažmana, u iznimno visokom emotivnom naboju, gdje se fotograf osjetio dozvanim da zauvijek sačuva tamno lice šume, spaljenu čistinu bitka.

    Hoyka - iako apsolutni tehničko-metijerski perfekcionist medija fotografije - spaljeni pejzaž osjeća i promatra „okom duše“, tragajući ne samo za idealnim motivom, kadrom, svjetlom i izbalansiranom kompozicijom slike, već prenosi na promatrača uznemirujuću ljepotu devastiranog pejzaža. U ovoj seriji fotografija, Damir Hoyka ne zauzima poziciju emotivne distance, već se transformira u prijenosnika strave i ljepote koju je na Pelješcu iskusio vlastitim pogledom. Ta „stravična ljepota“ uništene prirode nosi u sebi mnogobrojne složene i drevne asocijacije, simbole i metafore; od teme izgubljenog Raja i Ariostove Svete šume, simbola kolijevke života, mjesta u kojem se zbivaju tajne Prirode.

    Šuma je prema jednom drevnom tumačenju simbol ljudskog roda u tami, izgubljenog bez božanskog usmjerenja, dok je mračna i crna šuma arhetipsko carstvo smrti i nepoznatih pogibelji. Damir Hoyka to jako dobro intuitivno prepoznaje pa njegove fotografije ne bilježe samo vidljivu i površnu razinu stvarnosti, već zatečenu ekspresivnost lokaliteta svojim objektivom transformira u duboku umjetničku poruku.

    Ipak, Hoyka tu proturječnost između praznog, spaljenog, ranjenog te čistog, novog i budućeg svijeta prirode koji već klija negdje duboko u zemlji nadvladava idejom o ljepoti neba, razigranih oblaka i sunčeve svjetlosti, koja također dobiva simboličnu dimenziju značenja. Svjestan kako dolazi vrijeme izbavljenja od tragedije, novog života i novog lica šume, fotograf upire pogled ka nebu, udaljenom zelenom pejzažu i renesansnoj ideji tzv. zračne perspektive. Snažno emotivno iskustvo razrješava se kroz kontemplativan i meditativan karakter fotografija, ali zato ne manje apokaliptičan'. Iva Körbler,

    Izvor: http://www.mimara.hr

  • Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

    Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije




    U srijedu 17. travnja 2019. u 20 sati održat će se otvorenje pop-up izložbe modne ilustracije „Crtanje sa stilom“
    Na izložbi će biti predstavljeni radovi studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastali u sklopu kolegija Kreiranje odjeće.

    Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

    U procesu oblikovanja odjeće crtež je jedan od elemenata u strategiji razvoja ideje. Izloženi radovi prikazuju kako su autorice na različite načine odgovorile na studijske zadatke kolegija koristeći različite stilove izražavanja. Ilustracijom propitkuju i komentiraju modnu svakodnevicu.

    Izlažu:
    Paula Kunc
    Tea Bručić
    Nikolina Krstičević
    Nikolina Vidović
    Nika Vrbica

    Mentorice:
    izv.prof. Paulina Jazvić
    Ivana Mrčela asistentica

  • Davorka Trbojević

    Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 02-tzz
    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 03-mamutica
    • 04-prozori
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 06-u_ilici
    • 09-tri_okna
    • 08-nature_style.
    • 07-maca_iz_trnja
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 12-likovi_i_sjene
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 17-vucedolska_golubica
    • 21-utopljeno_nebo
    • 19-jeka_tisine
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 23-lopoci
    • 22-yin_yan
    • 24-razigrana_jesen
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • Dora Bakek - ''U potrazi za nesvjesnim''

    Dora Bakek - ''U potrazi za nesvjesnim''

    vrijeme: četvrtak 16. lipnja 2016. u 20:30h

    mjesto: Galerija Laval Nugent, Vodnikova 4. Zagreb

    Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja i može se pogledati radnim danom od 14 do 19 sati i subotom od 11 do 15 sati.

    Dora Bakek

    Fascinirana ljudskim umom Dora Bakek ulazi u područje psihologije, te likovnim putem interpretira dvostrukost uma rukovodeći se Freudovom podjelom psihe na svjesno, podsvjesno i nesvjesno. Nesvjesno kao najdublji i najkompleksniji dio čovjekove ličnosti najviše intrigira i privlači svojom nedostupnošću i tajnovitošću. Da bismo zašli u područje nesvjesnog gdje su pohranjene naše čežnje, misli, porivi, ali i uznemirujući sadržaji destruktivne prirode, te sjećanja na neugodna i traumatična iskustva, primjenjuju se tehnike i metode pomoću kojih osvješćujemo nesvjesne sadržaje. Vodeći se projektivnim tehnikama slavnih psihoanalitičara Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga, poznatim po uvriježenim teorijama o ustrojstvu psihe, Dora Bakek interpretira teze o dualnosti psihe putem vizualnih produkata koje stvara u grafici, svom primarnom mediju.

    Bakek

    Dora Bakekrođena je 1990. u Zagrebu. Nakon završene Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku, upisuje studij likovne pedagogije, smjer grafika, na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
    Diplomirala je 2013. godine s temom „Slike podsvjesnog i nesvjesnog“.
    Tijekom studija nagrađena je državnom stipendijom u kategoriji za nadarene redovite studente sveučilišnih i stručnih studija (2013.) te sveučilišnom stipendijom za izvrsnost (2012.), dok je u akademskoj godini 2012./2013. radila kao demonstrator za litografiju na Akademiji.
    Prvu samostalnu izložbu grafika imala je u Velikoj galeriji grada Zaboka 2015. godine. Sudjelovala je i na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, te u raznim kulturnim manifestacijama i likovnim radionicama. Dosadašnje umjetničko stvaralaštvo uglavnom bazira na tradicionalnoj grafici, no sve se češće upušta u eksperimentiranje i propitivanje granica same grafike, pretvarajući grafičke otiske u digitalni medij. Trenutno radi kao pripravnica iz likovne umjetnosti u Gospodarskoj školi Varaždin.

    U POTRAZI ZA NESVJESNIM

    Što je sve moguće iščitati iz jedne slučajne mrlje na zidu? Zašto takvi nedefinirani oblici pobuđuju asocijacije u nama, odakle one dolaze, kako uopće donosimo zaključke i koji dijelovi naše ličnosti sudjeluju u donošenju konačnog suda? Zbog čega nas pojedini miris, okus ili zvuk vraća u djetinjstvo ili priziva u sjećanje davno zaboravljene doživljaje? Dan danas je ljudski um jedna od najvećih misterija kojom se teoretičari i znanstvenici bave od davnih vremena pokušavajući proniknuti u srž ljudske ličnosti.

    Magistrica likovne pedagogije Dora Bakek fascinirana ljudskim umom ulazi u područje psihologije, te likovnim putem interpretira dvostrukost uma rukovodeći se Freudovom podjelom psihe na svjesno, podsvjesno i nesvjesno. Svjesno je ono što nam je svima blisko, obuhvaća sve što možemo uočiti, prepoznati i razaznati, te nas dovodi do podsvjesnog kao iracionalnog dijela psihe koji voljom i koncentracijom možemo prizvati i dovesti u područje svjesnog. Međutim, nesvjesno kao najdublji i najkompleksniji dio čovjekove ličnosti najviše intrigira i privlači svojom nedostupnošću i tajnovitošću. Da bismo zašli u područje nesvjesnog gdje su pohranjene naše čežnje, misli, porivi, ali i uznemirujući sadržaji destruktivne prirode, te sjećanja na neugodna i traumatična iskustva, primjenjuju se tehnike i metode pomoću kojih osvješćujemo nesvjesne sadržaje.

    Vodeći se projektivnim tehnikama slavnih psihoanalitičara Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga, poznatim po uvriježenim teorijama o ustrojstvu psihe, Dora Bakek interpretira teze o dualnosti psihe putem vizualnih produkata koje stvara u grafici, svom primarnom mediju.

    Uzimanjem motiva ploda oraha kao izraza onostranog, Dora Bakek započinje seriju vizualizacije slika podsvjesnog i nesvjesnog. Tamo gdje je potrebna maksimalna sloboda da bi se putem automatizma i prvobitnosti reakcije zašlo u područje onostranog, autorica svjesno odabire tehniku dubokog tiska koja zahtjeva izrazitu promišljenost i trezvenost prilikom izrade, čime dolazi do kontradiktornosti između namjere i realizacije odabranog motiva.

    Doslovnost izražavanja dualizma psihe Dora Bakek napušta u sljedećoj fazi u kojoj se usmjerava na istraživanje tehničkih mogućnosti grafike s namjerom da potakne druge na osvještavanje vlastitog nesvjesnog. Od prvobitnog motiva oraha zadržava samo njegov kružni oblik prepoznajući u njemu golemu simboličku vrijednost kao elementa arhetipskog u području nesvjesnog kolektivnog. Napuštanjem tehnike dubokog tiska otvara se novo i daleko šire područje slobode u kojem Dora Bakek prilikom gradnje kružnih oblika na litografskom kamenu i kartonu odlazi korak dalje, te prepušta nesvjesnom tvorbu motiva koji su izgubili svoje realno tumačenje i prepoznatljivost i time zadobili, kako sama autorica objašnjava, još veću karakteristiku neodređenosti, polivalentnosti interpretacije i relativnosti tumačenja. Radovi nose naziv Asocijativne forme jer sadržavaju ono što promatrač želi vidjeti ili što sâm zamišlja. Ovisno o promjeni oblika ili okoline u kojoj radovi obitavaju mijenja se i sadržaj koji izbija na površinu. Viđeno i prepoznato unutar rada ovisi primarno o unutarnjem ustroju i nasljeđu samog pojedinca, pa se stoga razlikuje od osobe do osobe.

    Dublje zadiranje u područje istraživanja mogućnosti grafike rezultiralo je nastankom jedinstvenih otisaka manjih dimenzija nastalih kombinacijom otiska s kolažem neodređenog oblika ili radova otisnutih u tehnici monotipije. Smještajem grafika u kutije radovi poprimaju značenje nečeg osobnog, zatvorenog i intimnog. Time se dodatno ističe doticanje osobnijih područja i veće otkrivanje nesvjesnih sadržaja. Kod istraživanja općih sklonosti iz strukture nesvjesnog prva reakcija je uvijek najiskrenija i najautentičnija. Tako i otvaranje kutije, te prvi susret s radom dodatno ističe individualan i krajnje neposredan pristup. Grafike smještene u kutiju nisu numerirane niti potpisane, pa se na taj način povećava sloboda interpretacije. Slijedeći nadrealistički koncept ne-slike Dora Bakek stvara ne-grafike. Kako bi im povratila status grafike autorica skenira jedinstvene grafičke otiske i pretvara ih u digitalne zapise, odnosno matrice, vraćajući im mogućnost reprodukcije.

    Završni korak, koji tek očekujemo vidjeti, projekcija je skeniranih grafičkih otisaka na površinama zgrada, drveća i ljudi kako bi se završio krug spoja kolaža radova i realnosti, odnosno svjesnog i jasno vidljivog, te nesvjesnog koje je isplivalo na površinu. Svojim vizualnim i umjetničkim propitkivanjem sadržaja onostranog, autorica navodi promatrača, ali i samu sebe, na rušenje postavljenih granica i shvaćanja u životu kroz poticanje nesvjesnih procesa, te istraživanje nagona, potreba, emocija i stavova koji se kriju duboko u nama, samo je potrebno pronaći pravi put do njih.

    Sonja Švec Španjol

  • Dubravko Đurđek

    Dubravko Đurđek

     

    U 35 godina stvaralaštva slikar Dubravko Đurđek imao je 25 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i po cijelom svijetu.Vlada Republike Hrvatske poklanja autorovo djelo uoči otvaranja Olimpijskih igara u Grčkoj.


    zima

     

     


     

    • vali
    • mol
    • buket
    • boje_obale
    • narovi
    • maslina
    • radna
    • valovito
    • bonaca
    • maslinik
    • dugine_boje
    • cvijetovi
    • tisina
  • Futuristička večer u MSU

    Futuristička večer u MSU




    vrijeme: 16. travnja, s početkom u 18.30 sati
    mjesto: MSU Zagreb, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

    Futuristička večer u MSU

    Zadovoljstvo nam je pozvati vas na prigodan program pod nazivom "Futuristička večer u MSU" u utorak, 16. travnja, s početkom u 18.30 sati u sklopu velike izložbe „Futurizam, dinamizam i boja“. Izložba po prvi put hrvatskoj publici prikazuje originalne radove umjetnika čije su ideje ostavile dubok trag ne samo na talijanskoj već i svjetskoj umjetničkoj sceni. Program "Futurističke večeri" uključivat će predavanje Tanje Vrvilo, filmologinje i filmske kustosice o manifestima futurističke kinematografije uz projekciju jednog od rijetkih i danas sačuvanih originalnih filmova "Velocità" s početka 30-ih godina prošlog stoljeća, zatim predavanje akademika Mladena Machieda "Futurizam 110 godina kasnije", te plesno-dramski performans "Manifesto” Performing Arts Programa, koji se poigrava idejama futurističkog viđenja teatra.

    PROGRAM:

    18.30
    Predavanje: Tanja Vrvilo „Kako futuristi spavaju: Manifesti futurističke kinematografije“
    uz projekciju filma „Velocità“ (Pippo Oriani, Tina Cordero, Guido Martina, 1930./31.,16')
    Dvorana Gorgona

    19.30
    Izlaganje akademika Mladena Machieda: Futurizam 110 godina kasnije
    Prostor izložbe Futurizam, dinamizam i boja, 1. kat

    20.00
    Scenski pefrormans: PAP  “MANIFESTO”
    Prostor izložbe “Futurizam, dinamizam i boja”, 1. kat

    Opširnije o programu na: http://www.msu.hr/?/hr/21845/

     

     

  • Galerija Contra otvara ovogodišnju izložbenu sezonu

    Galerija Contra otvara ovogodišnju izložbenu sezonu

    Izložba se otvara u četvrtak 23. ožujka 2017. u 19h, Galerija Contra (Frankopanska 22).

    Galerija Contra otvara ovogodišnju izložbenu sezonu velikom grupnom izložbom domaćih i inozemnih autora kojom ujedno obilježava 16 godina kontinuiranog galerijskog djelovanja i promicanja umjetnosti.

    Galerija Contra počela je s djelovanjem u slovenskom gradu Kopru, a od 2014. godine djeluje u samom središtu Zagreba i promovira vrhunska svjetska imena poput umjetnika Gerharda Richtera, Andréa Butzera, Ulricha Wulffa, Cheng Yuzhenga te umjetnica Tian Tian Wang, Ce Jian kao i mnoge druge suvremene međunarodne i domaće autore koji danas imaju utjecaj na međunarodnoj sceni.

    Galerija Contra

    Autori zastupljeni na izložbi:
    Madeleine Boschan
    André Butzer
    David Byrne
    Ulrich Wulff
    Mario Grubisic
    Jadranko Runjić
    Tjorg Douglas Beer
    Tian Tian Wang
    Dean JokanovićToumin
    Cheng Yuzheng
    Hank Schmidt in der Beek
    Marcel Hüppauf

    Izložbu prati katalog s kronologijom izložbi od 2000. do 2016. godine, izborom reprodukcija radova autora koji su tijekom godina izlagali u Galeriji Contra i tekstom povjesničara umjetnosti Feđe Gavrilovića koji ističe: "Građanska kultura jedan je od preduvjeta stvaranja plodnog tla za umjetnost i trgovinu umjetninama. Slovenski grad Kopar bio je stoljećima mjesto susreta brojnih kulturnih krugova, nadasve talijanskog i slavenskog… Riječ je o autorima koji su u likovnu umjetnost vraćali energiju linije, intenzivnu boju, izraženu gestu, gustu teksturu slike, pa i određene alegorije, inzistirajući na vizualnom jeziku kao temelju slikarskog izraza… Galerija Contra je, zahvaljujući praćenju novih divljih u 21. stoljeću, došla do saznanja o mnogim mlađim umjetnicima koji ja neki način baštine njihovu tradiciju… Krajem 2014. godine otvara se podružnica galerije u Zagrebu, gdje se seli glavna izložbena djelatnost, no prostor u Kopru još je uvijek aktivan kao mjesto kontakata sa svijetom (što je prednost geografije, ali i povijesti toga grada). Diskretno prisutstvo Contre u dnu haustora u Frankopanskoj ulici, između Leksikografskom zavoda i ispostave Dramske akademije, svakako obogaćuje kulturnu sliku hrvatske prijestolnice."

    Izložba ostaje otvorena do 23.04.2017. i može se razgledati od utorka do petka od 13-18h i subotom od 11-13h.

    • tjorg-douglas-beer
    • ulrich-wulff
    • pozivnica-contra
    • plakat-contra
    • andre-butzer
  • HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba

    HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba




    vrijeme: 15. 04. u 19:00 – 29. 04. u 19:00

    mjesto: Franjevački samostan sv. Ante, Bistrik - Sarajevo Franjevačka 6, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

    Izložba slika članova likovne udruge HKD "Napredak" Sarajevo

    HKD

  • HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    vrijeme: 24. rujna 2020. u 19:00
    mjesto: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb

     

    Malo je naroda u Europi čija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Mađara.

    Ugarski je kralj Ladislav Sveti utemeljenjem zagrebačke biskupije udario temelje razvoju današnjeg glavnoga grada Hrvatske. Njegov je nasljednik Koloman 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na Moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi. Od 1102. do 1918. Hrvati i Mađari proveli su u istoj državnoj zajednici, a zajednički život je u većem dijelu svoga trajanja bio na dobrobit i jednima i drugima.

    Izložba u Galeriji Klovićevi dvori i Mađarskome nacionalnom muzeju pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti. Prikazat će najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine.
    Oba naroda determinirana su kršćanskom vjerom i latinskim srednjovjekovljem svrstavajući se tako neprijeporno u obrazovane narode zapadnog djela Europe. Liturgijske knjige i predmeti doneseni u Zagreb prilikom osnutka biskupije remek-djela su romaničke književnosti, zlatarstva, tekstilne umjetnosti i minijaturnog slikarstva.

    Jedan od najljepših arhitektonskih spomenika dinastije Arpadović u Hrvatskoj jest zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadović.
    S Anžuvincima je došla europeizacija i internacionalizacija Hrvatsko-Ugarske Krune. Remek-djelo zlatarske umjetnosti jest srebrna Škrinja svetog Šimuna, poklon Elizabete Kotromanić, supruge Ludovika I. Velikog.

    Kraljevske dinastije Arpadovića i Anžuvinca širile su kult ugarskih svetaca, stoga će dragocjenim djelom zajedničke baštine postati brojne crkve čiji su zaštitnici upravo sveti Stjepan, sveti Emerik, sveti Ladislav, sveta Elizabeta i sveta Margareta, a iznimnu će vrijednost u europskim razmjerima ostvariti njima posvećene slike, kipovi i zlatarski radovi, osobito u doba baroka.
    Na dvoru Matijaša Korvina stvaraju umjetnici Hrvatskog primorja i Dalmacije od kojih je najpoznatiji Ivan Duknović, veliki majstor hrvatske renesanse, dok će na dvoru Ludovika II. između 1523. i 1526. iluminirati Julije Klović, najveći majstor renesansne minijature.

    U razdoblju od 15. do 17. stoljeća veliku će ulogu borbi protiv Osmanlijskog carstva imati Hrvati. Jedno od dvanaest hrvatskih plemena čija se imena spominju uz Pactu conventu 1102. godine, bribirski su knezovi Šubići. Njihov je kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, uz lijevu obalu rijeke Une, po kojem će obitelj promijeniti ime u Zrinski. Uloga Zrina kao utvrde u obrani od Osmanlija obilježila je i sudbinu obitelji iz koje potječu slavni junaci u višestoljetnim ratovanjima s Osmanlijama, od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog do Nikole VII. Zrinskog. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj se ističe sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici. Zrinski pripadaju, kako je već više puta istaknuto, i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. U 18. i dijelom 19. stoljeću aristokratske obitelji Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.
    Devetnaesto je stoljeće, kao stoljeće revolucija i nacionalnih težnji, istodobno razdoblje suprotnosti i prijepora mađarskog i hrvatskog naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osjećaj privrženosti ovisno o prilikama u Habsburškom/Austro-Ugarskom carstvu.

    U nagodbenom periodu, nakon 1868., Hrvatska će u okviru ugarskog dijela Monarhije zadržati autonomiju na području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i školstva. Unatoč političkim razmiricama gradovi poput Zagreba i Rijeke razvijat će svoju gospodarsku, kulturnu i umjetničku infrastrukturu na osnovu koje će se prometnuti u vodeća središta regije. Upravo na području arhitekture, ali i slikarstva i skulpture, mađarsko-hrvatske veze će katkad i nevidljivo kreirati zajedničko nasljeđe. Kruna tih odnosa ostvarit će se na Milenijskoj izložbi 1896. godine u Budimpešti kojom se slavilo 1000 godina dolaska Mađara u Panonski bazen kada će se hrvatska umjetnost, gospodarstvo i znanost u autonomnim prostorima, za to posebno projektiranim i dizajniranim paviljonima predstaviti na najbolji mogući način, a napori učinjeni u tome pravcu trasirat će putove modernizacije na svim navedenim područjima. Slikarskim, kiparskim i arhitektonskim svjedocima ove kulminacije zaključit će se i naša izložba i to remek-djelima najznačajnijih umjetnika razdoblja, napose slikama hrvatskog i mađarskog slikara Vlahe Bukovca i Mihálya Munkácsya čija su djela bila izlagana na spomenutoj izložbi.
    Ne propustite jedinstvenu priliku upoznati se sa višestoljetnom baštinom dvaju naroda povezanih zajedničkom prošlosti koja je iznjedrila remek-djela europske umjetnosti poput jednog od najljepših predmeta zlatarstva kasnog srednjeg vijeka Škrinje sv. Šimuna, najstarijeg sačuvanog djela štafelajnog slikarstva Raspeća, G. F. Tolmezza, zlatnoga jelena nekada u posjedu Zrinskih, antependija iz benediktinske crkve u Zadru iz 14. stoljeća, koji se danas nalazi u Muzeju primijenjenih umjetnosti u Budimpešti. Moći ćete vidjeti i nikada izlaganu hrvatsku zastavu iz sredine 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja će biti samo za ovu priliku po prvi puta posuđena iz Privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Izložene će biti i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Posebnu senzaciju čini monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, do sad nikad izlagana u Hrvatskoj, koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Brojni će predmeti hrvatsko-mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina. U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija.
    Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito.
    Tu povijesnu sudbinsku povezanost, možda neočekivano, u doba najjačih hrvatsko-mađarskih političkih sukoba, najljepše je opisao najveći pobornik ideje hrvatske neovisnosti u 19. stoljeću, nekadašnji student peštanskog sveučilišta, inače oštar kritičar tadašnje budimpeštanske (i bečke) politike, Ante Starčević, koji je došao do uvjerenja da Bog nije stvorio, da zemljopisno nisu namješćena osim Hrvata i Mađara dva naroda, koji bi tako bili upućeni i pozvani na međusobno prijateljstvo i upravo bratimstvo. S druge strane književnik József Bajza član Mađarske akademije znanosti je 1918., u vrijeme ukidanja hrvatsko-ugarske državne zajednice, napisao sljedeće: „Jedan od najgrješnijih propusta sada zatvorenog razdoblja mađarsko-hrvatske unije bilo je potpuno zapostavljanje mađarsko-hrvatskih društvenih veza. Pokušajmo stvoriti takve veze!” Izložba, koja će se otvoriti u Zagrebu, u Klovićevim dvorima u rujnu, a krajem godine i u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti, bit će konkretan dokaz preporoda takvih veza. Nadamo se da će potvrditi Bajzine riječi: „I nije moguće da je osamsto godina suživota bio samo hir povijesti. Nije moguće da smo mogli provesti zajedno toliko vremena, da nije postojalo među nama duhovno srodstvo.”

    Opširnije: https://www.facebook.com/events/625126428436793/

  • IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

    IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?
     

    Otvorenje u četvrtak, 12.03. u 19.00
    Mala galerija, Narodni trg 1
    trajanje izložbe:12. 03. – 28. 03. 2020.
    radno vrijeme galerije: svakim danom od od 10 – 13 i 16 - 20 sati
    Nedjeljom i blagdanima zatvoreno

    IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

     
     U suradnji sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Istre

    Autori: Tomislav Brajnović, Milan Marin, Denis Sardoz, Karlo Paliska, Fulvio Juričić, Gorana Teržak, Dražen Turković, Silvana Konjevoda, Nataša Bezić, Iva Džaja, Ljiljana Vlačić, Roberta Vilić, Davor Kliman,
    Skupna izložba nagrađenih članova HDLU-a.

    21. 12. 2019. godine u Galeriji HDLUI u Puli otvorena je skupna izložba – tematski projekt pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta? Na izložbi je bilo predstavljeno 27 autora/ica iz nekoliko hrvatskih HDLU-a, koje je odabrao umjetnički savjet HDLUI po objavljenom Natječaju. Po završetku izložbe isti je umjetnički savjet bodovao izložene radove kako bi se dodijelile novčane nagrade i priznanja za kvalitetu i sudjelovanje. Autorica inicijalnog teksta pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta?, te koncepta i likovnog postava bila je Iva Gašparić, dopredsjednica HDLU Istre.
    Izložba koja će se otvoriti 12. 3. 2020. u 19,00 sati u Maloj galeriji u Poreču rezultat je suradnje Grada Poreča, POU Poreča i HDLU Istre, a na njoj će svoje radove izložiti 13 autora/ica nagrađenih na izložbi održanoj u Puli koji u ovom sastavu konkuriraju za Grand Prix Grada Poreča u iznosu od 3000 kn. Žiri u sastavu: Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy i Sebastijan Vojvoda bodovat će radove 13 autora, te će se na otvorenju izložbe dodijeliti Grand Prix autoru/ici koji/koja dobije najveći broj glasova.



    "Pitam se, je li umjetnost mrtva? Ima li umjetnosti nakon interneta?
    Jer ako je sve ovo što sad vidimo na dlanu postojalo oduvijek i svugdje, a bilo nedostupno mnogima, je li nam upravo nedostatak viđenog dao kreativnu moć, znatiželju i volju da radimo i stvaramo dalje? Što nam vi u umjetnosti nudite i zašto nam to nudite? Reagirate li na svijet oko sebe ili želite izraziti estetiku za koju mislite da vam je bliska? Je li umjetnost vama mrtva?
     
    27 autora predstavljenih na ovoj izložbi odgovorilo je na moje pitanje. Ono što nam žele pokazati jest da umjetnost NJIMA nije mrtva, da umjetnost s njima, u njima, i za njih postoji. A ako postoji za njih, mora postojati i za publiku. Ono što se uz tvrdnju da umjetnost nije mrtva u radovima pojavljuje jest prkos, humor, promišljanje, ali i nedoumica i strah. Sve validni osjećaji ljudi koji imaju potrebu stvarati ‘svemu u inat’. I iako nas zapljuskuju informacijama koje je ponekad teško procesuirati i koje katkad zamaraju, kreativna je moć dar života, a život prestaje kada čovjek nema više potrebu za stvaranjem."

    Iva Gašparić



    KONCEPCIJA PROGRAMA / KUSTOSICA IZLOŽBE:

    Iva Gašparić
     
    TEHNIČKI POSTAV:
    Sebastijan Vojvoda, Senad Temimović
     
    STRUČNI ŽIRI:
    Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy, Sebastijan Vojvoda
     
    Program je realiziran uz potporu Grada Pule – Pola, Upravnog odjela za kulturu Istarske Županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana, Turističke zajednice Grada Pule, Grada Poreča, Turističke zajednice Grada Poreča i Pučkog otvorenog učilišta Poreč.

  • In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    vrijeme: 29.03. 19:00 do 22:00

    mjesto: Galerija Šira, Preradovićeva 13, 10 000 Zagreb

    In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    Da obilježi bližnjima svoj odlazak s ovoga svijeta, Josip Vaništa je odabrao simbolički povratak u povijesni Salon “Šira”. Izložba, po vlastitom mu izboru, nazvana “In memoriam” ne okuplja slikarske radove nego samo par misli i predmeta, odabranih znakova što naglašavaju upravo njegovu odsutnost, njegov nestanak, njegovu smrt, koju kao suputnici, poznanici, poštovaoci duboko osjećamo. Čitavoga svog vijeka Vaništa se odlučno nosio s prazninom, da bi je kreativno zanijekao, bavio se bjelinom ne bi li crninu ništio, ostavljao tragove kako bi ih mogao prebrisati. Slikar, crtač i pisac težio je djelu, ali umjetnik i čovjek ostvarivao se ne manje u djelovanju, koje je, usuđujemo se reći, također već djelom postalo. Teško nam se pomiriti s mišlju da je povučena crta nad životom stvaraoca koji je srebrnu liniju vukao prema beskonačnosti i koji se ironično oboružao beskrajnim štapom, ali gubitak Josipa Vanište odmjeravamo maksimalističkim zahtjevima.
    Tonko Maroević

    Kolekcija Marinko Sudac; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb;

    Moderna galerija, Zagreb; Arhitektonski fakultet u Zagrebu; Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

  • Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

     

    Četrnaesta Noć muzeja održana je u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini u 230 muzeja i galerija, obrazovnih ustanova, arhiva i knjižnica. Ovogodišnja tema bila je Muzeji - inovacije i digitalna budućnost .
    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja
    Akademska slikarica Nada Žiljak nastupila je u Galeriji u Svetom Ivanu Zelini sa inovacijom Infrared slikarstvom. Nada Žiljak stvara u vrlo složenoj tehnici tako da gledatelj može vidjeti istodobno dvije slike . Jednu bez kamere i drugu na istom platnu uz pomoć posebne kamere. Danas se u svijetu tom tehnikom služe samo Nada Žiljak i restauratorica dr Diana Nazor

    Nada Žiljak istražuje odnose bojila i njihove mogućnosti manipulacije stvaranja novog, do sad nepoznatog, neistraženog i nikad prije stvorenog IR slikarstva. Stvoriti tako nešto , krenuti u istraživanja bojila i njihovih odaziva na vidljivo i nevidljivo svjetlo, ući u to uzbudljivo polje nevidljivog i podrediti ga sebi i svom stvaralaštvu, dati mu smisao i estetiku, to je temeljna misija Nade Žiljak.

    I u najnovijem Infrared slikarstvu Nada Žiljak je istražila mogućnost raznih tehnika u akvarelu, keramici, na papiru i na platnu . Nada Žiljak trajno vodi svoje gledateljstvo na put mašte, na intelektualni užitak gledanja i doživljaja kolorizma i razigranih motiva, te IR slikarstvom nadograđuje tu svoju trajnu nakanu; da ugodi oku, te da potakne intelektualnu znatiželju za skrivenim sadržajima svojih (dvo)slika.
    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja
    Izložba Infrared slika Nade Žiljak može se pogledati do 10. ožujka a radno vrijeme Galerije u Svetom Ivanu Zelini je radnim danom od 17 do 20 sati a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati.



  • Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

    Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)




    vrijeme: 18.04.2019. - 26.05.2019.
    mjesto: Zagreb, Moderna galerija
    Izvor: https://www.moderna-galerija.hr

    Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

    Moderna galerija 18. travnja premijerno će predstaviti niz slika Ive Šebalja, čak 5 monumentalnih diptiha i triptiha koje je ovaj umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne prirode ostvario u razdoblju od 1994. do 2001.
    Izložba će prezentirati ukupno 52 djela iz posljednjeg stvaralačkog razdoblja umjetnika koji je samosvojnim apstraktnim izrazom sazdanim prema vlastitim misaonim, moralnim, estetskim i metijerskim načelima potvrdio povijesnu ulogu u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. U autorskoj koncepciji arhitekta Nenada Fabijanića i slikarovog monografa Zdenka Rusa te Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije bit će prikazane uljane slike, studije i crteži nastali devedesetih godina prošloga stoljeća, kao i javnosti dosad posve nepoznat umjetnikov diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“, ostvarenje kojim je autor reagirao na strahovita ratna stradanja ljudi i krajeva razornim djelovanjem barbara na kninskom području.
    Uz Šebaljeva djela bit će izložen i pougljeni drveni kip Presvetog Srca Isusovog nastao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, a koji je 1993. stradao u paležu samostanske crkve sv. Ante u Kninu, te kao posebni dodaci obojana staklena skulptura Raoula Goldonija, Jezgra 7 iz 1967. i brončani Portret Šebalja iz 1966., kipara Ivana Sabolića iz fundusa zagrebačke Moderne galerije.
    Vizualni identitet i grafički dizajn izložbe potpisuju Rašić + Vrabec, a u Modernoj galeriji moći će se razgledati do 26. svibnja. Pratit će je bogato ilustriran katalog s tekstovima autorskog tima.

    Šebalj i ja, čvrsto utemeljen odnos koji traje. Bio sam svjedokom njegove mudre suzdržanosti, stabilna morala, jasnoće u stavu, čvrstine u krhkosti. Od našega prvog susreta postao je personom koju je valjalo slijediti.
    Nenad Fabijanić iz teksta u katalogu izložbe
    Zagreb, 1. kolovoza 2018.

    … Samoprijegoran u radu kao rijetko tko u našemu slikarstvu, Ivo Šebalj, umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne, a dostojanstvene prirode, od 1995. do prije samoga kraja produbljivao je rekvijemski ton svoga u cijelosti moćnoga štafelajnog slikarstva. Rezultat tog atelijerskoga rada i svojstvene mu mislilačke prirode sugestivni je slikarski memento kojemu po energijskome naboju što iskrsava s uprizorenih nasrtaja tamne strane stvarnosti, po imaginativnosti i osobito po supstancijalnome kromatskom slikarskom izrazu ne vidim premca u slikarstvu njegovih suvremenika.
    Biserka Rauter Plančić, iz teksta u katalogu izložbe

    …Dugo smo pokušavali i još uvijek pokušavamo dokučiti što je to u Šebaljevu slikarstvu, koje je naišlo na tako jednoglasno i zdušno prihvaćanje i priznanje. Ostajemo i dalje pri ocjeni koju smo sročili u jednome svome tekstu iz 2003. godine, a glasi: Uvijek sam imao osjećaj da njegovo slikarstvo na neki način proklizava kroz vrijeme, izmiče uobičajenim mjerilima o inovaciji i zastarijevanju. Tajna je možda u tome što njegova slikarska poetika nikada nije bila vezana uz neki opći pravac ili pokret, pa nije ni dijelila sudbinu sveprisutne dominacije i neumitnog utrnuća. Njezin je položaj bio „između“, bila je u „međuvremenu“, doticala je sva slikarska vremena i ni jednu posebno.
    Zdenko Rus iz teksta u katalogu izložbe

    Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

  • Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900

    Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900

    vrijeme: 9. veljače do 7. svibnja 2017.

    mjesto: Galerija Klovićevi dvori

    Gustav Klimt, Koloman Moser, Josef Hoffmann, Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović i umjetnici hrvatske moderne

    Pokazati će stotinjak ključnih djela austrijskih i hrvatskih umjetnika koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće formirali novi umjetnički izričaj u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi u okviru europskog fin de siècla. Na izložbi će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije, Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl Moll, Josef Hoffmann i dr. koji su svojim djelima utjecali na tada mladu generaciju hrvatskih umjetnika i arhitekata. Oni su secesijski stil prenijeli iz njegove središnjice Beča u Zagreb, koji u to vrijeme doživljava svoj veliki kulturni i umjetnički razvoj. Secesijski umjetnički pokret sa svim nedoumicama duha vremena snažno je obilježio hrvatske umjetnike koji su zahvaljujući svojim europskim referencijama bili pokretači novih smjernica u umjetnosti na prijelazu stoljeća.

    Izazov moderne: Zagreb – Beč

    Djela na izložbi biti će posuđena iz najznačajnijih bečkih muzejsko-galerijskih institucija (Belvedere, MAK, Museum Wien), kao i najznačajnijih zagrebačkih muzeja i zbirki. Izložbu će pratiti i katalog sa predgovorima akademika dr. sc. Viktora Žmagača i dr. Alfreda Weidingera, te tekstovima dr. sc. Irene Kraševac, Petre Vugrinec, Darije Alujević i dr. sc. Marine Bagarić

    Izložbom u Zagrebu po prvi će se put zajedno predstaviti i komparativno procijeniti bečki i domaći umjetnici razdoblja moderne obuhvaćeni periodom od posljednjeg desetljeća 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. Nadamo se, a što je i krajnji cilj izložbenog projekta, da će vrhunski prilozi domaće umjetnosti europskoj likovnoj moderni oko 1900. godine napokon biti međunarodno prepoznati i uvršteni u tijekove i preglede iz kojih su do sad redovito bili nepravedno izostavljeni.

    Autorice izložbe su dr. sc. Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i dr. sc. Marina Bagarić. Kustosice projekta su Petra Vugrinec i Iva Sudec Andreis

    Izvor: Galerija Klovićevi dvori

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.