Retrospektivna izložba "ZILIK - 50 godina" u Galeriji AMZ

Srdačno Vas pozivamo da u svom mediju najavite i dolaskom uveličate svečano otvorenje izložbe "ZILIK – 50 godina" u srijedu 13. ožujka 2024. u 19 sati u Galeriji AMZ u Zagrebu. Nakon što je reprezentativna izložba iz fundusa predstavljena u sklopu otvorenja 50. ZILIK-a u siječnju ove godine u Karlovcu, izložba "ZILIK – 50 godina" seli u Zagreb gdje će se moći pogledati sve do kraja ožujka. Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

ZILIK (Zimska likovna kolonija) jedna je od najdugovječnijih, ali i najposebnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj, jer je osnovana s iznimno plemenitom svrhom – za i zbog djece bez adekvatne roditeljske skrbi tj. za štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici "Vladimir Nazor" u Karlovcu. Od 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, tadašnji ravnatelj Centra Pero Car te supružnici Petar i Dana Grgec, osnovali su ZILIK koji otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje inspirativne trenutke druženja djece i umjetnika. Čak je i ugledni povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzealac Vladimir Maleković istaknuo kako je "ZILIK jedina kolonija u nas koja ima program i svrhu".

Na izložbi retrospektivnog karaktera "ZILIK – 50 godina" bit će predstavljena selekcija iz bogatog fundusa ZILIK-a, koji broji preko 700 umjetnica i umjetnika i preko 2.100 radova. Izložba obuhvaća najranija djela nastala već na 1. ZILIK-u davne 1974. godine pa sve do recentnih djela nastalih na prošlogodišnjem 49. ZILIK-u. Na izložbi će biti zastupljeni i radovi najeminentnijih hrvatskih umjetnica i umjetnika XX. i XXI. stoljeća koji su ujedno bili i sudionici, donatori i vjerni prijatelji ZILIK-a kao što su Nives Kavurić-Kurtović, Dubravka Babić, Marija Braut, Edita Merle, Vera Dajht-Kralj, Ivo Šebalj, Ivan Kožarić, Mladen Veža, Slavo Striegl, Ivan Rabuzin, Josip Diminić, Ivica Antolčić, Vasilije Josip Jordan, Mersad Berber, Kosta Angeli Radovani i mnogi drugi.

U svom dugom postojanju i opstojanju ZILIK je ujedno postao i "zrcalo hoda kroz vrijeme", pa njegov fundus bilježi retrospektivni pregled likovnih zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni u posljednjih 50 godina. Naime, na ZILIK-u su sudjelovali najznačajniji hrvatski naivni umjetnici kao i oni koji su tek zakoračili u svijet naive, zatim najveća imena hrvatske likovne umjetnosti XX. i XXI. stoljeća, ali i oni koji su po završetku akademije tek krenuli u potragu za svojim mjestom pod suncem. I upravo ta raznolikost generacija i izričaja, kao i doprinos umjetnika iz svih dijelova Hrvatske, regije pa i šire, rezultirala je jedinstvenim fundusom ZILIK-a. Na ZILIK-u su boravili slikari, kipari, grafičari, keramičari, karikaturisti, ilustratori, fotografi… svi oni koji su nesebično odvojili vrijeme i znanje kako bi se družili i radili s djecom. Heterogenost autora rezultirala je raznolikim i bogatim fundusom koji obuhvaća ono figurativno, ekspresivno, apstraktno, geometrijsko, lirsko, sanjivo, podsvjesno i realistično, tj. ponire u sve one najdublje kutke ljudske duše izražene kroz najrazličitije tehnike, medije i oblike, a pomno se čuva u riznici ZILIK-a kao svjedočanstvo jednog vremena i, još važnije, kao svjedočanstvo jednog velikog prijateljstva.

Što ovu izložbu čini posebnom ističe kustosica i izbornica ZILIK-a Sonja Švec Španjol: "Djela najvećih hrvatskih umjetnika XX. i XXI. stoljeća nastala su u ozračju veselja, prijateljstva i druženja, odnosno svih onih iskonskih i plemenitih vrijednosti koje nas čine ljudskim bićima. Upravo zbog toga, osim umjetničke vrijednosti utemeljene na znanju, talentu i vještini autora, spomenuta djela u sebi nose i poruku humanosti i čovječnosti koju su utkala djeca pomno promatrajući i upijajući što umjetnici rade, znatiželjno ih zapitkujući kako i zašto stvaraju i nesebično im poklanjajući svoje vrijeme, toplinu, dobrotu i neiskvarenost s kojima nastupaju prema svijetu."

"5. Zagrebački ljetni likovni salon 2021 – Duhovnost i umjetnost"

U ponedjeljak, 5. srpnja 2021. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’5. Zagrebački ljetni likovni salon 2021 – Duhovnost i umjetnost’’. Izložba će se moći pogledati do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama. Izložba je financirana sredstvima Gradskog ureda za kulturu Zagreb.

Izlažu: Ena Bajuk, Vedran Bukovina, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Suzana Gajdek, Silvia Golja, Izabela Hren, Zlatko Isaković Lula, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, Ivana Keser, Kristina Kinkela Valčić, Ivana Kolić, Luka Koščak, Marija Kruljac, Marina Lapadatović, Valentina Marđetko, Rada Marković, Jelena Martinović, Ivana Mikulić i Stjepan Perković.

Izvor: https://hdlu-zagreb.hr/

11. dani Ede Murtića

Povodom obilježavanja 100 godina slikareva rođenja, a u sklopu 11. dana Ede Murtića, u Galeriji Šira, 5. svibnja otvara se skupna izložba crteža studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Poziv na 5. Zagrebački festival crteža 2023 i besplatne kreativne radionice u sklopu festivala u organizaciji HDLU Zagreb

Izvor:https://likumzg.wordpress.comhttps://likumzg.wordpress.com

Službeno otvorenje ”5. Zagrebačkog festivala crteža 2023” u organizaciji HDLU Zagreb održati će se u petak, 29. 9. 2023. u 12 sati u InArt galeriji (MO Trnsko, Trnsko 34 a, Zagreb). Festival će za posjetitelje biti otvoren od 29. 9. do 1. 10. 2023. (petak, subota i nedjelja), svaki dan od 12 do 17 sati. Festival će se održati uz financijsku podršku Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Zagreb.

Na izložbi 5. Zagrebačkog festivala crteža u InArt galeriji sudjeluju: Nataša Ač, Lucija Agić, Petra Brnardić, Vedran Bukovina, Antonija Cesarec, Sabina Čanić, Marija Čingel, Karla Horvat, Paolo Patrick Hrga, Vanda Jurković, Ivana Kolić, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Rada Marković, Mirjana Marović, Tomislava Mihalj, Stjepan Perković, Marija Tokić, Alenka Tominac, Ljiljana Tršan, Mladen Žunjić.

Kroz tri dana festivala, posjetitelji će na 5. Zagrebačkom festivalu crteža u InArt galeriji moći razgledati izložbu crteža 22 umjetnika i sudjelovati na kreativnim radionicama posvećenim crtežu, koje će umjetnici voditi sa građanima i djecom. Sve radionice i materijali na njima besplatni su za polaznike radionica i posjetitelje festivala.

Sve zainteresirane za sudjelovanje na Festivalu crteža, kroz radionice ili konzultacije sa voditeljima kreativnih radionica, molimo da nam se na vrijeme prijave do 27. 9. 2023. na e-mail  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 Program 5. Zagrebačkog festivala crteža sa ovogodišnjom temom Festivala ”Osobni rukopis”:

1. Nakon otvorenja Festivala, razgovor i druženje sa umjetnicima u petak, 29. rujna 2023. od 12 do 14 sati u prostorima InArt galerije (MO Trnsko, Trnsko 34 a, Zagreb).

2. Radionica ”Nacrtajmo svoje emocije” održati će se također u petak, 29. 9. 2023. od 14 do 17 sati u prostoru InArt galerije, a na njoj će se polaznici kroz proces crtanja prisjetiti nekih svojih emocionalnih stanja, te će ih transformirati crtanjem kroz linije i oblike, povezujući kreativno i duhovno-terapeutsko iskustvo, unutar kojega svaka proživljena emocija ujedno može biti i poticaj za naša stvaralačka istraživanja.

3. U subotu, 30. listopada 2023. od 12 do 17 sati na rasporedu su dvije radionice, po izboru polaznika:

a./ Radionica ”Ilustracija i strip: susret sa prirodom” namijenjena je mlađim polaznicima, koji u različitim crtačkim tehnikama žele osmisliti maštovite radnje i likove kroz ilustraciju i strip na temu svojih izleta u prirodi i susreta sa drvećem, biljkama i životinjama.

b./ Radionica ”Moja mandala” namijenjena je starijim polaznicima, a na njoj će se objasniti pojam mandale i što sve ona može sadržavati, kako bismo u crtačkim procesima bolje upoznali svoje nesvjesno biće i kreirali osobni kreativni Univerzum sa nama značajnim simbolima za meditaciju.

4. U nedjelju, 1. listopada 2023. od 12 do 15 sati održati će se ”Crtačke konzultacije”, na koje građani i njihova djeca, kao i različiti umjetnici mogu donijeti svoje crteže, te razgovarati sa voditeljima kreativnih radionica kako da ubuduće razvijaju svoje crtačke vještine, upoznaju nove materijale i pristupe.

5. Zagrebački festival crteža 2023: Osobni rukopis

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb petu godinu zaredom organizira Zagrebački festival crteža, koji će se održati u Galeriji InArt (Trnsko 34 a, Zagreb) od 29. 9. do 1. 10. 2023.

Ove godine, tema 5. Zagrebačkog festivala crteža je ‘’Osobni rukopis’’, kroz koju smo željeli istražiti svoje unutarnje svijetove u meditativnom procesu crtanja, koji je ujedno istraživačka i spoznajna potraga za inspiracijom u vremenu koje posvećujemo samo sebi, težeći da iznjedrimo vlastite priče. Crtanjem definiramo prostor i likove koji nas nadahnjuju, istražujemo prirodu, strukture drveća i biljaka, obrise vode i kamenja, neuhvatljivu svjetlost godišnjih doba. No kroz crteže se definiraju i naši identiteti, potraga za izvornom divljinom, osobnim simbolima i arhetipskim ulogama koje se rastaču prema individualnom iskustvu, te se balansiraju emocije u dinamičnoj igri linija i oblika toniranih bojom, koja se ponegdje zgušnjava zamagljujući granicu između crteža i slike, sa tek neznatnim bjelinama papirne podloge.

Materijal tu postaje vodič naše imaginacije, unutarnjeg viđenja kojega otjelotvorujemo u tehnici tuša, ugljena, olovke, flomastera, ili se na pojedinim radovima tradicionalni crtež kombinira sa digitalnim ili se čak potpuno digitalizira, donoseći nove efekte i transformacije unutar formi. Svaki od autora/ica na ovoj festivalskoj izložbi (‘realnoj’ u Galeriji InArt i virtualnoj na portalu ‘’Zagrebački likovni umjetnici’’) predstavio se u slobodnom stilu, sa svojim osobnim fokusom interesa, istražujući različite perspektive življenja, od mladenačkih avantura, prema snovitim pejzažima, osobnim nemirima, ali i vizijama, zaigranim kompozicijama, ljudskim obrisima i susretima ili imaginarnim apstraktnim ritmovima koji tvore novu realnost.

U suvremenom svijetu razvijene tehnologije i informacijske prezasićenosti, crtež postaje mjesto počinka i potrage za smislom, potreba za introspekcijom kroz koju osvijetljavamo vlastite misli i emocije, povezujemo se sa tihom rijekom bivanja gdje klijaju naši stvaralački eksperimenti, za koje ponekad i ne znamo gdje će nas odvesti, jer poznate staze već su otkrivene, dok nas ono neistraženo stalno nagoni na nove zapise, želju da spoznamo nesvjesne porive, oblikujemo unutarnji svijet po svojoj mjeri i uredimo ga u nama smislenoj ravnoteži. Tako na svakom Festivalu crteža nastaju drugačiji radovi kao poticaj umjetnicima svih generacija, onima koji su to već postali, kao i onima koji to tek trebaju postati – da ne zaborave tu praksu umirenog stvaranja kojoj se svaki put vraćamo kada kroz naše crteže pletemo mrežu duhovnih sadržaja u kojima smo se pronašli, slijedeći svoja autentična usmjerenja prema dubokim izvorima bića. Crtanje nas osnažuje i povezuje kao terapija povratka u slobodu djetinjstva kada smo stvarali bez prosudbi i očekivanja i kroz nacrtano upoznavali čarolije svijeta u sebi i oko sebe.

mr. art Krešimira Gojanović

Katalog ”5. Zagrebačkog festivala crteža 2023” možete preuzeti ovdje.

Uz izložbu koja će biti predstavljena u InArt galeriji, na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” imamo i proširenu virtualnu izložbu ”5. Zagrebačkog festivala crteža 2023”, koju možete  vidjeti na poveznici:

https://likumzg.wordpress.com/5-zagrebacki-festival-crteza-2023-virtualna-izlozba/

Umjetnici predstavljeni na pratećoj virtualnoj izložbi 5. Zagrebačkog festivala crteža: 

Nataša Ač, Lucija Agić, Stefan Ančevski (SMK), Petra Brnardić, Ivna Bruck, Vedran Bukovina, Gabriela Butković, Antonija Cesarec, Sabina Čanić, Lea Čepić, Marija Čingel, Dražen Eisenbeisser, Krešimira Gojanović, Karla Horvat, Paolo Patrick Hrga, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Ivana Kolić, Miroslava Kos, Luka Koščak, Oto Kraml, Marija Kruljac, Milica Lakićević (CG), Dubravka Lukić, Rada Marković, Mirjana Marović, Katarina Matković, Tomislava Mihalj, Sunčana Novak, Tea Paškov Vukojević, Eduard Pavlović, Stjepan Perković, Branko Rupnik, Nikolina Slonjšak, Darija Stipanić, Marija Tokić, Alenka Tominac, Ljiljana Tršan, Andrej Zbašnik, Mladen Žunjić.

Organizatori 5. Zagrebačkog festivala crteža:
HDLU Zagreb

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
mob.: 098/ 429 278

Partnerska podrška:
MO Trnsko i udruga InArt

Medijski pokrovitelj festivala:
Portal ”Zagrebački likovni umjetnici”
https://likumzg.wordpress.com/

8. MEĐUNARODNI ZRINSKI ART FESTIVAL

8. Zagrebački  ljetni  likovni  salon  2024  –  Sanjam bolji svijet

- izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Kontrast

U ponedjeljak, 8. srpnja 2024. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’8. Zagrebački ljetni likovni salon 2024 – Sanjam bolji svijet’’. Izložba će se moći pogledati do 30. srpnja 2024., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Zagreb.

Izlažu:Antonija Belovari, Vedran Bukovina, Jasminka Bukvić, Ana Bušalić, Nikolina Car Jergović, Antonija Cesarec,Marija Čingel, Darija Dolanski Majdak, Marijana Džepina, Vanda Jurković, Ivana Kolić, Luka Koščak, Rada Marković, Mirjana Marović, Jelena Martinović, Tomislava Mihalj, Stjepan Perković, Katarina Radošević Galić, Laura Šarabok, Marija Tokić, Ljiljana Tršan, Mladen Žunjić.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb osmu godinu zaredom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon” u Kulturnom centru Dubrava, ove godine sa temom ''Sanjam bolji svijet'', kroz koju smo željeli istražiti što je to što nam u današnjim vremenima velikih kriza ipak daje viziju smisla čovjekovog postojanja na zajedničkoj planeti, gdje smo neraskidivo povezani u mreži života i prelamanju individualnih perspektiva unutar globalnih izazova, ali i razvojnih prilika. HDLU Zagreb je tako i ovoga puta sa javnim natječajem odabrao veći broj umjetnika, 22 autora koji će svoje slike izložiti u Galeriji Kontrast i ukupno 38 autora čiji rad predstavljamo u pratećoj virtualnoj izložbi ‘’8. Zagrebačkog ljetnog likovnog salona’’ na portalu ‘’Zagrebački likovni umjetnici’’.

Kroz mnoga umjetnička djela ukazala nam se priroda u svoj njezinoj raskoši: Ana Bušalić dočarala nam je prozirnost vode i tirkizna strujanja u skrovitom podmorju, a Nikolina Car Jergović u blijedo zelenim tonovima slika odraze vegetacije na površini mirnog jezera i sanjive zrake svjetlosti koje se transformiraju u baršunastim slojevima samotnog pejzaža. Marija Tokić slika starinsku česmu usred vrta, gdje se raskošne krune cvijeća povijaju prema mlazu svježe vode - tu je priroda mjesto odmora i sklada, vrijeme samoće kojemu se uvijek vraćamo i kroz čin kreacije, da bismo osvijestili i istražili vlastita emocionalna stanja.

Luka Koščak posvećuje se kontrastima plamenog sunca uronjenog u zagasite nabore sumračnog neba, njega privlače daljine horizonta koji povezuje suprotstavljene elemente, dok Jasminka Bukvić širokim potezima čistih boja oblikuje doživljaj buđenja i jutarnje vedrine pod žarkim sunčevim plaštom. Upečatljivi doživljaji u susretu sa silama prirode, vodom, svjetlošću i nebom u različitim dobima dana donose počinak i vrijeme za sanjarenje, svakodnevni odmak od bučnog svijeta prema meditativnim prostorima vlastitog bića, gdje se mirni dah spaja sa našim impresijama i mentalnim slikama. Antonija Belovari na svojoj slici ‘’Zov šume’’ prikazuje djevojku intenzivnog pogleda što nam približava težnju da se očuva izvorna čistoća netaknute divljine, dok Jelena Martinović na svojoj slici ''Be kind to Nature'' ocrtava lik dječaka u središtu plavičaste šume, u intuitivnoj komunikaciji sa cvijećem i drvetom, koje kao da ima oči na delikatnoj bjeličastoj kori i osjetilno je biće, protkano strujanjima životne energije.

Darija Dolanski Majdak kroz geometrijsku apstrakciju u seriji radova propituje univerzalne teme života na zajedničkoj planeti, harmoniju u prožimajućim odnosima svijetlih i tamnih ploha i mistične stilizirane piktograme, koji kao da su osmišljeni za sporazumijevanje sa nekom vanzemaljskom civilizacijom. Ljiljana Tršan u crtačkim strukturama stvara futuristički lik vremenskog putnika, a Marija Čingel kroz razlivene mrlje definira kružne vrtloge slikarevog sna, slobodnu gestu prepuštenu eksperimentu i slučajnostima u istraživanju nepoznatog. Vedran Bukovina u čaroliji samotne šetnje kroz ljubičaste i plave obrise približava nam melankoličnu atmosferu kamene starinske ulice, a Marijana Džepina slika par u zanesenoj plesnoj pozi, povezan sa mrežom linija što opisuju neki samo njihov imaginarni, zaštićeni prostor. Antonija Cesarec na svojoj slici ‘’Nadahnuto slobodom’’ prikazuje igru djece sa pticama u nesputanim kretnjama, na pozadini kroz koju prosijavaju raznolike nijanse šumskog pejzaža, dok Mirjana Marović na slici ‘’Zvijezda’’ isprepliće nepravilne zelene i ružičaste plohe kao nagovještaj dalekih galaksija.

Katarina Radošević Galić na svom radu ''Prozori u svijet kroz knjige'' predstavlja čaroliju čitanja, kada nas neka radnja potpuno povuče prema drugim prostorima, vremenima i likovima koji izviruju sa ilustriranih korica poput glumaca u nekoj predstavi, dok kod Laure Šarabok nema prozora u neki drugi svijet, već masivna zatvorena vrata i zidine kriju vrijedne uspomene, sve ono što treba sačuvati od svijeta u intimi vlastitog bića. Mladen Žunjić svojim tipičnim razigranim stilom, u prepletima linija i vibrantnih ploha prikazuje povezanost različitih sustava, potrebu da istražujemo vanjski i unutarnji svijet uvijek sa novim i neočekivanim slikarskim kompozicijama, a Stjepan Perković na svojoj slici ‘’Suzvučje jednakih’’ predstavlja grupu pjevača okruženih instrumentima, kako posvećeno uživaju u glazbi koju stvaraju.

Rada Marković na slici ‘’Transformacija’’ uskovitlala je slikarske ritmove u kolorističkom produbljivanju perspektive, od svjetlijih rubova slike prema tamnijem središtu koje asocira na neistražene labirinte unutarnjeg bića, dok Tomislava Mihalj i Vanda Jurković prikazuju stabla kao simbole svekolike životne sile, univerzalnu prasliku drveta koje povezuje nebo i zemlju u stalnoj mijeni i kruženju kroz dimenzije. I na kraju, Ivana Kolić nas kroz prigušene tonove vodi u tihu šetnju gradom, starim i poznatim ulicama kroz strukture građevina prepune ožiljaka, poput tragova nekih dalekih, izgubljenih predaka koji još žive u maglovitim sjećanjima.

Tako ćemo na ovoj izložbi vidjeti da bolji svijet o kojemu umjetnici sanjaju uopće i nije nešto daleko, ni egzotično, nikakve grandiozne vizije, niti religiozne fantazije o rajskim predjelima na nekom drugom svijetu, nego su to zapravo mali trenuci uhvaćene svakodnevice u blistavim kapima, zrakama koje nas obasjavaju sa zorom, u nesputanoj igri i maštanju, magičnim ljubavnim susretima, u sjećanjima na djetinjstvo, u šumama prepunim bajki u kojima smo se gubili i ponovo ponalazili, u knjigama koje su nas nadahnjivale, u zajedništvu i raznolikosti slikarskih zapisa gdje snovi i slike postaju jedno – nova stvarnost bića koje samo sebe otkriva i ostvaruje, usprkos prolaznosti, ili baš zahvaljujući njoj.

mr. art Krešimira Gojanović

Alan Vlahov: Dnevnik

vrijeme: 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021.
mjesto: ISO - Izložbeni salon Izidor Kršnjavi gostuje u Muzeju suvremene umjetnosti

Nekad đak, a sada profesor stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, kipar Alan Vlahov predstavit će se samostalnom izložbom pod nazivom Dnevnik u Otvorenoj galeriji u Muzeju suvremene umjetnosti. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor i organizacijski tim. ISO - izložbeni salon Izidor Kršnjavi Škole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodišnju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021. godine predstavit će se gostujući upravo u MSU-u na Aveniji Dubrovnik 17.
Dnevnik Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio kaširani papir, žica i akril, govoreći nešto i o našoj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila. U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a "teaser" za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi ŠPUD: Izolirani radom Trgovac snovima. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: "Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti." Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim Trgovca snovima, tu su Nowhere man, Utočište, Ushit i "Gospođo, dobili ste poštu!", i drugi, a svaki od njih poput kazališnog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vještina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivošću stečenom višegodišnjim radom u području restauracije.
Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.
Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom do 21. 2. 2021. u radnom vremenu muzeja. Ulaz na izložbu je besplatan.
tekst: Bernarda Cesar

Predgovor:
Dnevnik kipara
Svaka dobra priča, nekako započinje. Svako istraživanje života, isto tako. Alana sam upoznala i poznajem ga polovicu naših života, a kako vrijeme odmiče, poznajem ga i dulje. Vrijeme našeg poznavanja se produljuje, vrijeme nepoznavanja skraćuje. Znamo se dugo.
Alanu sam napisla tekst za ovu izložbu prije dvije godine. Kako je vrijeme odmicalo, Alan se mijenjao i njegov pristup izložbi se promijenio. Hrabriji, odvažniji i samouvjereniji, doveo me u potpuno novu situaciju. Zabilješke u crtežima na papiru, zamijenile su trodimenzionalne forme u kombiniranoj tehnici. Taj unutarnji zapis snova, podsvjesnog, tajnovitog, trodimenzionalno je počeo osvajati prostor, oblik, boju i teksturu. Crteži koje sam još nedavno gledala na papiru, oživjeli su i odmetnuli su se u neke nove sfere vlastitog bivanja. Crtač, kipar, restaurator, glazbeno uho osjećaja, zaljubljenik u prirodu i slobodu pokreta, dobru glazbu i ljude.... Alan putuje, nekim svojim stazama. Crteži su dnevnici likovnih zapisa. Očaran nekim trenutkom, on zapisuje svoje postojanje. Svaka emocija postaje bilješka vlastitog traženja sebe, svijeta u sebi i odnosa s drugima. Tu su nade, strahovi, tuga, vjerovanja, snaga, nježnost, ljubav, traganja, strast, pronalaženja i ponovna gubljenja nekih sasvim osobnih vlastitih priča. Autobiografski zapis crtežom, postao je dnevnik skulpturalnih snivanja. Spoznaja ostaje, pamti se, s njom se hrabro suočavamo, bez obzira na moguće gubitke ili dobitke. Motivi se mijenjaju, mijenja se i forma, ali autoportret autora je još uvijek tu. Sam sa sobom u samoći vlastitog bića, ili u žovijalnom razgovoru sa svijetom metafizike, Alan je u potrazi za svojim likovnim, esencijalnim i egzistencijalnim smislom. Pred nama je intimna priča jednog velikog čovjeka. Visok i gorostas kakav je, Alan u sebi čuva dječaka koji ne odustaje i ide dalje. Ova priča tek započinje svoje drugo poglavlje stvaralaštva i možemo se samo veseliti nastavku. Sloboda, ljepota i dodir tek su prve rečenice ovog dnevnika. Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti. Alana čeka još dug put bilježenja svojih koraka, a mi smo privilegirani da je ove osobne zapise podijelio s nama. I zato mu hvala.
Anita Parlov

ALAN VLAHOV/biografija

Diplomirao kiparstvo u klasi Šime Vulasa na Akademiji likovnih umjetnosti 1996. g.
Maturirao u ŠPUD-u 1991. g. na Aranžersko-scenografskom odjelu.
SKUPNE IZLOŽBE, IZBOR
2002. Zagreb, AKUPUNKTURA projekt udruge PUNKT u parku Maksimir. Predstavio skulpturu Stisnuti vjetar (drvo, metal)
1998. Zagreb, 25. Salon mladih, skulptura
1996. Zagreb, Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, izložba crteža (s Gordanom Bakić, Sabinom Ljubić i Tomislavom Buntakom)
1996. Zagreb, Galerija Arteria, skulptura, izložba mladih autora
1996. Zagreb, 1. hrvatski triennale crteža
1996. Zagreb, 24. Salon mladih, skulptura
1996. Zagreb, Galerija Galženica, Skulpture i forme
SAMOSTALNE IZLOŽBE
2016. Galerija Greta, s Marinom Marinićem
2003. Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, reljefi i skulpture
1997. Galerija NOVA, skulptura
SCENOGRAFIJA
1997. Teatar &TD, Begović Cabaret, suradnja s Marinom Bauer i Natašom Markovinović

Izvor: https://www.facebook.com/events/2697059810511733?active_tab=about

ALU Perspektiva 2023. THE BEST OF

Otvorenje: Galerija Prsten (Dom HDLU), petak, 1. rujna, 2023., 20h

Anera Krznarić

Rođena u Zagrebu 1963. godine, Anera Krznarić istinski je multitalentirana umjetnica koja svojim djelima osvaja srca publike. Iako je po struci doktorica temeljnih i pretkliničkih veterinarskih znanosti, njezina strast prema likovnoj umjetnosti jednako je snažna.

Unatoč tome što je njezina karijera započela u veterinarskom području, Anera se oduvijek osjećala privučenom likovnom umjetnošću. Odlučna u istraživanju tog svijeta, upisala je slikarski tečaj koji je vodio akademski slikar Nedjeljko Tintor, gdje je pronašla svoj izričaj i usavršila svoje vještine.

Ono što čini Anerin umjetnički izraz posebno zanimljivim je njezina sposobnost da koristi različite tehnike i medije. Od crteža do ulja na platnu, svaka njezina slika nosi pečat trenutne emocije i unutarnjeg doživljaja. Njezino slikarstvo nije samo vješto izvedeno, već je i emotivno duboko i iskreno.

Kroz svoje djelo, Anera prenosi svoju osobnu viziju svijeta, istražujući različite teme i motive koji je nadahnjuju. Njezine slike odražavaju širok spektar emocija, od radosti do tuge, od spokoja do dinamičnosti, stvarajući tako bogato iskustvo za promatrača.

Iako se njezin put u likovnoj umjetnosti može smatrati neočekivanim, Anera Krznarić dokazuje da je umjetnost univerzalni jezik koji nadilazi granice i struke. Njezina predanost i strast prema umjetnosti čine je istinskim umjetnikom čije će djelo zasigurno nastaviti osvajati pažnju i divljenje publike u godinama koje dolaze.

Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

U srijedu 17. travnja 2019. u 20 sati održat će se otvorenje pop-up izložbe modne ilustracije „Crtanje sa stilom“
Na izložbi će biti predstavljeni radovi studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastali u sklopu kolegija Kreiranje odjeće.

U procesu oblikovanja odjeće crtež je jedan od elemenata u strategiji razvoja ideje. Izloženi radovi prikazuju kako su autorice na različite načine odgovorile na studijske zadatke kolegija koristeći različite stilove izražavanja. Ilustracijom propitkuju i komentiraju modnu svakodnevicu.

Izlažu:
Paula Kunc
Tea Bručić
Nikolina Krstičević
Nikolina Vidović
Nika Vrbica

Mentorice:
izv.prof. Paulina Jazvić
Ivana Mrčela asistentica

Davorka Trbojević

dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dubravko Đurđek

S 55 godina posvećenog stvaralaštva, slikar Dubravko Đurđek ostavlja neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti. Kroz svoju bogatu karijeru, Đurđek je održao nevjerojatnih 25 samostalnih izložbi širom Hrvatske i diljem svijeta, osvajajući srca ljubitelja umjetnosti svojim izvanrednim djelima.

Jedan od najistaknutijih trenutaka u karijeri ovog talentiranog slikara bio je kada je Vlada Republike Hrvatske odabrala jedno od njegovih remek-djela kao poklon uoči otvaranja Olimpijskih igara u Grčkoj. Taj gest ne samo da svjedoči o kvaliteti Đurđekovog rada, već i o njegovom značaju kao umjetnika od nacionalnog i međunarodnog ugleda.

Dubravko pronalazi inspiraciju u raznolikim motivima, od prepoznatljivih vizura Zagreba do idiličnih pejzaža maslinika, morskih valova i cvijeća. Njegova tehnička vještina dolazi do izražaja posebice u tehnici ulja na platnu, gdje svaki potez četkice odražava duboku emotivnu povezanost s temom koju prikazuje.

Kroz svoj umjetnički izričaj, Đurđek donosi svježinu i živost u svijet umjetnosti, stvarajući djela koja osvajaju svojom autentičnošću i estetskom privlačnošću. Njegova sposobnost da prenese ljepotu i raznolikost svijeta oko nas na platno čini ga istinskim majstorom svog zanata.

Njegova strast prema slikarstvu i neprekidna potraga za novim izazovima osiguravaju da će Dubravko Đurđek i dalje biti značajno ime u svijetu likovne umjetnosti, inspirirajući i oduševljavajući publiku diljem svijeta svojim jedinstvenim vizijama i talentom.

O slikaru Dubravku Đurđeku i ostalome...

U tridesetak godina druženja s Đurom i velikim dijelom njegova opusa, osjećao sam se kao na rođendanskom veselju koje će trajati beskonačno. Kao mladi autor naš se protagonist pojavljivao s radovima koji su anticipirali poznija dostignuća, tada prikazana tek u naznakama.

Po vlastitom priznanju, a vidio sam tek djelić, počeo je s intarzijama kojima je postupno dodavao elemente koji su toliko važni u njegovom današnjem slikarstvu: mijenjao je boje furnira, obrezivao u slobodnom stilu, te dobivao efekte koji su dokazivali njegovo trajno kretanje prema slobodnijem i neukrotivom osobnom stavu prema likovnoj plohi. Na vrijeme je spoznao ograničenost tog, u biti zanatskog medija i istodobno je slobodniji udah pronašao u akvarelističkoj tehnici iz koje sam primjetio prijenos tema u kasnije slikarske zahvate.

Valjalo bi pošteno reći da se radilo samo o primjeni kompozicije, dok će avantura s nanosima boje slijediti tek puno kasnije. Na prvoj izložbi koju smo zajedno ostvarili, negdje pred rat, naš se autor predstavio s tridesetak slika, uglavnom lirskog osjećaja od ubavih krajolika do stidljivih narova i jabuka na plohama ispranim kišom. Suma izložbe bila je za slikara super pozitvna jer je posljednju sliku prodao na dan zatvaranja izložbe. U okolju je u međuvremenu poraslo zanimanje za njegove slike i tim predstavljanjem bio je postao „in“, te je mogao pustiti ruci i oku na volju. To oslobođenje nije išlo naprasno, već sliku po sliku, kao kad šetač ide za svojim mislima korak po korak, no to je već naznaka Dubravka Đurđeka koji nam je vremenski i „odokativno“ bliži.

Prva velika i odista svečana izložba slika našeg autora, tada na prvom vrhuncu „potražnosti“ održana u „INA“ novoj zgradi i predstavila je Dubravka Đurđeka u najboljem svjetlu, slobodnog razmahanog i usmjerenog. Pojavio se s ozbiljnim formatima i svim, njemu interesantnim temama. Kad smo već kod tema, s vremenom se neke vraćaju, a neke su potonule na dulje vrijeme, nadajmo se povratku. I ovaj puta interes pokazan za slike bio je u skladu s prikazanim. Marine, jedra, šumske rijeke bile su prepoznati kao rad ozbiljnog autora s obilatom naklonošću financijske naravi.

Tom se prilikom Dubravko Đurđek nasmiješio na moju opasku o „građanskom slikarstvu“, koja je samo određivala put koji su slike same, svojom temom i tehnikom odabrale. No to je bilo istina, iz koje se je /ovo je u području vjerojatnosti/ razvila današnja koloristička vehementnost. U bezbrojnim premazima, pažljivo nadzirući likovne efekte, a puštajući svoj neobuzdani likovni ego Dubravko je Đurđek napokon pustio svoju vehemenciju. Razlog je tome i u životnoj dobi, gdje se iskustvo, naobrazba /u likovnom smislu/ i okolnosti sklapaju u amalgam koji njegovom slikarstvu čine čvrst i pouzdan oslonac. Danas više nema velikih izložbi, bogatih sponzora, a autori izvan koterija ili pak samostalci tavore sa svojom likovnom omamom, radujući sve bolja i samosvojnija djela.

Do trenutka u kojem će se opet moći izlagati u okvirima normalne investicije, ovakav multimedijalni pristup zainteresiranima za tradicionalno slikarstvo predstavlja prozor u svijet, dokazujući kako je slikarstvo osjetljiva biljčica koje u naše okoliše prodire kao najopakiji korov.

Zagreb, prosinac 2012.

 Radoslav Bišćan                                                                                         

Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović

Muzej grada Kaštela i Muzej grada Splita  predstavljaju izložbu

Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović

27.7. – 15.8. 2021.

Autorica izložbe:  muzejska savjetnica Nela Žižić

Kustosica izložbe: muzejska savjetnica Mirela Vujević Duvnjak

Izložba prikazuje presjek stvaralaštva  splitskog slikara venecijanskoga formativnog iskustva  Emanuela Vidovića po kustoskoj koncepciji Nele Žižić. Gostovala je  u Varaždinu, Sisku, Samoboru, Mostaru i Klanjcu. 

Emanuel Vidović  bio je središnja ličnost kulturnog života u Splitu na početku 20. stoljeća i nositelj modernih umjetničkih  tendencija.  Ovo je njegovo prvo  gostovanje u Muzeju grada Kaštela,  a realizirano je sredstvima Ministarstva kulture i Grada Kaštela.  Kaštelanska publika vidjet će 29 Vidovićevih slika nastalih u razdoblju, između 1897. i 1953. godine. Slike su to nastale  u tehnici ulja na platnu, drvu ili papiru, akvarela, pastela i u kombiniranoj tehnici  ulja i gvaša. Izložena su djela različitih motiva koje je  on duboko doživljavajući otkrivao i crpio iz atmosfera i ugođaja   krajolika i interijera, po čemu je  najprepoznatljiviji.   Izložba obuhvaća  rane slike venecijanske lagune, Chioggie; vedute i motive  Splita, Vranjica, Solina, Trogira, Čiova; slikovite interijere  splitskih i trogirskih crkava, splitske katedrale;  vlastite intimne interijere, poput  ateljea, blagovaonice ili sobe; mrtve prirode. …

Izložbu prati katalog opsega 24 stranice.

...Emanuel Vidović bio je desetljećima žrtva nepravedne minorizacije i marginalizacije utjecajnog dijela hrvatske umjetničke kritike. Tek je povjesničar umjetnosti Igor Zidić monografskim izložbama koje je priredio 1971., 1982. i 1987. godine ukazao na činjenicu da je Vidović jedan od začetnika hrvatske moderne, a isto tako i aktivni učesnik procesa modernizacije hrvatskog slikarstva sve do pedesetih godina prošloga stoljeća.

Vidović nije nikada boravio u Münchenu i Parizu, ali je zato, za vrijeme boravka u likovnim centrima Italije, Veneciji i Milanu, primio najsvježije poticaje suvremenog talijanskog slikarstva koje nije toliko zaostajalo za francuskim ili njemačkim koliko se to, iako nepravedno, mislilo. Revno je pratio rad kasnih romantičara, verista, macchiaiola i postimpresionista, te razumijevajući, ali ne kopirajući ikoga, stvarao temelje na kojima će izgraditi svoj osebujni i autentični umjetnički izraz.

Počeci Vidovićeva likovnog formiranja vežu se za Veneciju kamo odlazi studirati. Vrlo brzo uviđa da od konzervativnih profesora s Accademie di Belle arti ne može mnogo naučiti pa izabire teži put, samostalno učenje. Tražimo li korijene njegova ranog pejzažnog slikarstva, možemo ih naći u slikarstvu talijanskih macchiaiola, mletačkih vedutista od klasika Guardija i Canaletta do njegovih suvremenika Ettorea Tita, Giacoma Favretta i Pietra Fragiacoma. Boravkom u Milanu (1892.-1895.) dolazi u izravan dodir i sa slikarstvom talijanskih divizionista, osebujnom inačicom francuskog postimpresionizma, koje se nije iscrpljivalo isključivo u rješavanju problema slikarske tehnike, nego je, u skladu s duhovnim strujanjima druge polovice 19. stoljeća, unosilo subjektivne sadržaje u slikarstvo koristeći elemente likovnog jezika za prenošenje nelikovnog, mentalnih projekcija. Posredstvom slikara kao što su Giovanni Segantini, Gaetano Previati, Angelo Morbelli, Giuseppe Nomellini i Giuseppe Pelizza da Volpedo upoznaje novu tehniku slikanja točkicama, ali je vrlo brzo prilagođava u sredstvo slikanja vlastitih vizija.

Na mladog će Vidovića presudno utjecati i splitska kulturna sredina. Kao član Književno-umjetničkog kluba (od 1900.) koji je okupljao vrhunske hrvatske intelektualce, književnike, slikare, kipare, arhitekte i glazbenike, Vidović je ostao u dodiru sa suvremenim umjetničkim strujama koje su sada stizale i u Split, uglavnom iz secesijskog Beča. Ne treba zaboraviti ni to da Vidović sve do 1912. godine redovito odlazi u Italiju i posjećuje venecijanska bijenala te iz prve ruke dobiva informacije o suvremenoj europskoj likovnoj sceni. Znamo da su ga na bijenalima posebno oduševljavala Whistlerova nokturna i općenito sutonsko slikarstvo s kraja 19. stoljeća.

Od početka se na Vidovićevim djelima primjećuje borba između realističkog, verističkog i simbolističkog, vizionarskog načina prikazivanja stvarnosti. Prve su Vidovićeve slike studije na drvu ili kartonu naslikane u pleneru tehnikom slobodnih mrlja u čistim svijetlim ili sivilom prigušenim tamnim bojama, a bliske su slikama talijanskih macchiaiola. Usporedno s realističko-impresionističkim uljima, Vidović slika i atelijerske slike srednjeg ili velikog formata, stilizirane sutonske krajolike u kojima samuju ljudske figure, utopljene u romantičarsko-simbolističko ozračje... (iz predgovora Nele Žižić)

Pri posjetu Muzeju obavezno je pridržavanje epidemioloških mjera koje je propisao HZJZ i odluka koje je donio Stožer civilne zaštite RH.

Izložba se može posjetiti:

▪ Ponedjeljak - subota: 9:00 - 20:00

▪ Nedjelja: 9:00 - 13:00 ▪ praznicima zatvoreno ▪

Ulaz je slobodan!

Kontakt: Mirela Vujević Duvnjak 021 260 - 246

Fotografije sa otvorenja izložbe "Platna koja govore"

Dobro došli na otvorenje izložbe "Platna koja govore", kojom obilježavamo dvanaestu obljetnicu portala Ludvig dizajn. Ovaj portal, osnovan s ciljem promicanja kulture i umjetnosti, tijekom godina postao je važna platforma za umjetnike i ljubitelje umjetnosti. Povezujući kreativce različitih stilova i generacija, Ludvig dizajn stvorio je jedinstven prostor za razmjenu ideja, stvaranje i promišljanje umjetnosti.

Izložba kojom danas obilježavamo ovu važnu obljetnicu rezultat je predanog rada portala u podršci umjetnicima i njihovim stvaralaštvima. "Platna koja govore" donosi djela koja otkrivaju raznolikost umjetničkih izričaja i tematika, čineći ovu izložbu pravim slavljenjem kreativnosti.

Portal Ludvig dizajn kroz dvanaest godina postojanja nije samo promovirao umjetnost, već i pružio umjetnicima priliku da predstave svoje radove široj publici. Redovitim organiziranjem izložbi, intervjuima, kritikama i osvrtima na suvremenu umjetničku scenu, portal je postao nezaobilazno mjesto za sve one koji cijene umjetničko stvaralaštvo. Posebno smo ponosni što smo kroz godine okupili zajednicu koja vjeruje u snagu umjetnosti da povezuje ljude, nadahnjuje i oplemenjuje svakodnevni život.

Dvanaesta obljetnica simbolizira našu posvećenost umjetnosti i zajednici koju smo izgradili. Ova izložba nije samo prikaz djela, već i podsjetnik na naš zajednički put. Zahvaljujemo svim umjetnicima koji su dio ove priče i koji su svojim radom obogatili našu platformu. Njihova strast i kreativnost temelj su uspjeha Ludvig dizajna.

Hvala i vama, našim posjetiteljima i pratiteljima, što ste podržali naš rad i što zajedno s nama slavite umjetnost. Vaša podrška motivira nas da i dalje radimo na promicanju kreativnosti i pružanju prostora umjetnicima za izražavanje.

Uživajte u izložbi i istražite priče koje "Platna koja govore" donose – priče o emocijama, simbolima i univerzalnim porukama koje nadilaze granice prostora i vremena.                                                           

Dobrodošli na izložbu "Platna koja govore", kojom obilježavamo dvanaestu obljetnicu portala Ludvig dizajn! Ova posebna prigoda nije samo slavlje umjetnosti, već i proslava našeg zajedničkog putovanja kroz kreativnost, inovacije i povezivanje umjetnika s publikom.

Portal Ludvig dizajn već dvanaest godina služi kao most između različitih umjetničkih stilova i generacija. Njegova misija je jednostavna, ali moćna: stvarati prostor u kojem umjetnici mogu dijeliti svoje radove, ideje i inspiracije, dok ljubitelji umjetnosti otkrivaju nova djela i povezuju se s kreativnim svijetom. Kroz godine, portal je postao sinonim za podršku umjetnicima i promociju kulture, gradeći zajednicu temeljenu na suradnji i uzajamnom nadahnuću.

Glazbenica Romana Orešnik

                                                                                                                                 

Izložba "Platna koja govore" okuplja raznovrsne umjetnike i njihove radove, simbolizirajući bogatstvo izraza i vizija koje portal njeguje. Svako djelo na ovoj izložbi odraz je priče, emocije i kreativne energije, dok zajedno stvaraju mozaik koji predstavlja zajedništvo i raznolikost umjetničke scene.

Obljetničke izložbe poput ove podsjećaju nas na važnost umjetnosti u našim životima. One su prilika da zastanemo, reflektiramo i cijenimo doprinos umjetnika koji svojim radom oplemenjuju svakodnevicu. Ove godine naglasak je na umjetničkom duhu koji nadilazi granice vremena, prostora i medija, a sama izložba simbolizira snagu suradnje i dijeljenja ideja.

Veliko hvala svim umjetnicima koji su svojim radovima obogatili ovu izložbu i pridonijeli njenom uspjehu. Također, hvala i vama, našim posjetiteljima, koji svojim interesom i podrškom dajete smisao našim nastojanjima.

Pozivamo vas da uživate u izložbi, istražite priče koje svako djelo nosi i pridružite nam se u slavljenju dvanaest godina umjetničkog stvaralaštva kroz portal Ludvig dizajn.

Željko Bedić
Galerija fotografija

FRANE RADAK: MALA RETROSPEKTIVA

Futuristička večer u MSU

vrijeme: 16. travnja, s početkom u 18.30 sati
mjesto: MSU Zagreb, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na prigodan program pod nazivom "Futuristička večer u MSU" u utorak, 16. travnja, s početkom u 18.30 sati u sklopu velike izložbe „Futurizam, dinamizam i boja“. Izložba po prvi put hrvatskoj publici prikazuje originalne radove umjetnika čije su ideje ostavile dubok trag ne samo na talijanskoj već i svjetskoj umjetničkoj sceni. Program "Futurističke večeri" uključivat će predavanje Tanje Vrvilo, filmologinje i filmske kustosice o manifestima futurističke kinematografije uz projekciju jednog od rijetkih i danas sačuvanih originalnih filmova "Velocità" s početka 30-ih godina prošlog stoljeća, zatim predavanje akademika Mladena Machieda "Futurizam 110 godina kasnije", te plesno-dramski performans "Manifesto” Performing Arts Programa, koji se poigrava idejama futurističkog viđenja teatra.

PROGRAM:

18.30
Predavanje: Tanja Vrvilo „Kako futuristi spavaju: Manifesti futurističke kinematografije“
uz projekciju filma „Velocità“ (Pippo Oriani, Tina Cordero, Guido Martina, 1930./31.,16')
Dvorana Gorgona

19.30
Izlaganje akademika Mladena Machieda: Futurizam 110 godina kasnije
Prostor izložbe Futurizam, dinamizam i boja, 1. kat

20.00
Scenski pefrormans: PAP  “MANIFESTO”
Prostor izložbe “Futurizam, dinamizam i boja”, 1. kat

Opširnije o programu na: http://www.msu.hr/?/hr/21845/

GRAFIKE, MAJOLIKE I CRTEŽI INSPIRIRANI DJELIMA VELIKOG RENESANSNOG UMJETNIKA RAFAELA NA IZLOŽBI U ZAGREBAČKOM MUO-u

Iz Zaklade muzeja Brescie u zagrebački MUO

Umjetničko naslijeđe Rafaelove umjetnosti na izložbi u Muzeju za umjetnost i obrt

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt najavljuje otvorenje značajne međunarodne izložbe Rafael – na ishodištu mita nastale u sklopu obilježavanja pet stoljeća od smrti jednog od najvećih umjetnika renesanse Raffaella Sanzia iz Urbina (1483. – 1520.). Izložba je ostvarena u suradnji sa Zakladom muzeja Brescie zahvaljujući Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu. Ovom   izložbom koja se otvara 24. travnja 2021., Zagreb i Muzej za umjetnost i obrt uključuju se u obilježavanje 500. godišnjice smrti ovog renesansnog genija koja je zbog COVID-a i potresa prebačena u ovu godinu. Izložba na svojevrstan način predstavlja ogromno umjetničko naslijeđe Rafaelove umjetnosti te njegov snažan utjecaj na povijest umjetnosti.

Izložba Rafael – na ishodištu mita predstavit će stotinjak originalnih grafika mnogih značajnih autora od 16. do 18. stoljeća nadahnutih remek-djelima ovoga velikoga renesansnoga slikara i graditelja, uz Leonarda da Vincija i Michelangela zasigurno najznačajnijeg predstavnika visoke renesanse. Grafike, majolike i crteži inspirirani Rafaelovim djelima koji će biti izloženi u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt svjedoče veličinu i značaj njegova umjetničkog stvaralaštva. Usavršavanje  grafike od renesanse naovamo bitno je pridonjelo širenju, njegovanju i održavanju Rafaelove svevremenske popularnosti. Upravo su one (grafike) te kojima je povjeren prijenos rafaelovskog slikarskog izražaja i njegove neprekinute petostoljetne slave koji predstavljaju jednu iznimnu eru grafičke proizvodnje rođene "pod znakom" Rafaela.

Tako će 501. obljetnica Rafaelove smrti biti obilježena u Muzeju za umjetnost i obrt temom prisustva ovog velikog umjetnika iz Urbina, najznačajnijeg predstavnika umbrijske slikarske škole renesanse, čija su djela svrstana u vrhunske uzore umjetnosti.

Izložba  ostaje otvorena do 6. lipnja 2021.

Pripremio: Tomislav Radić

HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba

vrijeme: 15. 04. u 19:00 – 29. 04. u 19:00

mjesto: Franjevački samostan sv. Ante, Bistrik - Sarajevo Franjevačka 6, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Izložba slika članova likovne udruge HKD "Napredak" Sarajevo

HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

vrijeme: 24. rujna 2020. u 19:00
mjesto: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb

Malo je naroda u Europi čija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Mađara.

Ugarski je kralj Ladislav Sveti utemeljenjem zagrebačke biskupije udario temelje razvoju današnjeg glavnoga grada Hrvatske. Njegov je nasljednik Koloman 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na Moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi. Od 1102. do 1918. Hrvati i Mađari proveli su u istoj državnoj zajednici, a zajednički život je u većem dijelu svoga trajanja bio na dobrobit i jednima i drugima.

Izložba u Galeriji Klovićevi dvori i Mađarskome nacionalnom muzeju pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti. Prikazat će najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine.
Oba naroda determinirana su kršćanskom vjerom i latinskim srednjovjekovljem svrstavajući se tako neprijeporno u obrazovane narode zapadnog djela Europe. Liturgijske knjige i predmeti doneseni u Zagreb prilikom osnutka biskupije remek-djela su romaničke književnosti, zlatarstva, tekstilne umjetnosti i minijaturnog slikarstva.

Jedan od najljepših arhitektonskih spomenika dinastije Arpadović u Hrvatskoj jest zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadović.
S Anžuvincima je došla europeizacija i internacionalizacija Hrvatsko-Ugarske Krune. Remek-djelo zlatarske umjetnosti jest srebrna Škrinja svetog Šimuna, poklon Elizabete Kotromanić, supruge Ludovika I. Velikog.

Kraljevske dinastije Arpadovića i Anžuvinca širile su kult ugarskih svetaca, stoga će dragocjenim djelom zajedničke baštine postati brojne crkve čiji su zaštitnici upravo sveti Stjepan, sveti Emerik, sveti Ladislav, sveta Elizabeta i sveta Margareta, a iznimnu će vrijednost u europskim razmjerima ostvariti njima posvećene slike, kipovi i zlatarski radovi, osobito u doba baroka.
Na dvoru Matijaša Korvina stvaraju umjetnici Hrvatskog primorja i Dalmacije od kojih je najpoznatiji Ivan Duknović, veliki majstor hrvatske renesanse, dok će na dvoru Ludovika II. između 1523. i 1526. iluminirati Julije Klović, najveći majstor renesansne minijature.

U razdoblju od 15. do 17. stoljeća veliku će ulogu borbi protiv Osmanlijskog carstva imati Hrvati. Jedno od dvanaest hrvatskih plemena čija se imena spominju uz Pactu conventu 1102. godine, bribirski su knezovi Šubići. Njihov je kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, uz lijevu obalu rijeke Une, po kojem će obitelj promijeniti ime u Zrinski. Uloga Zrina kao utvrde u obrani od Osmanlija obilježila je i sudbinu obitelji iz koje potječu slavni junaci u višestoljetnim ratovanjima s Osmanlijama, od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog do Nikole VII. Zrinskog. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj se ističe sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici. Zrinski pripadaju, kako je već više puta istaknuto, i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. U 18. i dijelom 19. stoljeću aristokratske obitelji Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.
Devetnaesto je stoljeće, kao stoljeće revolucija i nacionalnih težnji, istodobno razdoblje suprotnosti i prijepora mađarskog i hrvatskog naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osjećaj privrženosti ovisno o prilikama u Habsburškom/Austro-Ugarskom carstvu.

U nagodbenom periodu, nakon 1868., Hrvatska će u okviru ugarskog dijela Monarhije zadržati autonomiju na području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i školstva. Unatoč političkim razmiricama gradovi poput Zagreba i Rijeke razvijat će svoju gospodarsku, kulturnu i umjetničku infrastrukturu na osnovu koje će se prometnuti u vodeća središta regije. Upravo na području arhitekture, ali i slikarstva i skulpture, mađarsko-hrvatske veze će katkad i nevidljivo kreirati zajedničko nasljeđe. Kruna tih odnosa ostvarit će se na Milenijskoj izložbi 1896. godine u Budimpešti kojom se slavilo 1000 godina dolaska Mađara u Panonski bazen kada će se hrvatska umjetnost, gospodarstvo i znanost u autonomnim prostorima, za to posebno projektiranim i dizajniranim paviljonima predstaviti na najbolji mogući način, a napori učinjeni u tome pravcu trasirat će putove modernizacije na svim navedenim područjima. Slikarskim, kiparskim i arhitektonskim svjedocima ove kulminacije zaključit će se i naša izložba i to remek-djelima najznačajnijih umjetnika razdoblja, napose slikama hrvatskog i mađarskog slikara Vlahe Bukovca i Mihálya Munkácsya čija su djela bila izlagana na spomenutoj izložbi.
Ne propustite jedinstvenu priliku upoznati se sa višestoljetnom baštinom dvaju naroda povezanih zajedničkom prošlosti koja je iznjedrila remek-djela europske umjetnosti poput jednog od najljepših predmeta zlatarstva kasnog srednjeg vijeka Škrinje sv. Šimuna, najstarijeg sačuvanog djela štafelajnog slikarstva Raspeća, G. F. Tolmezza, zlatnoga jelena nekada u posjedu Zrinskih, antependija iz benediktinske crkve u Zadru iz 14. stoljeća, koji se danas nalazi u Muzeju primijenjenih umjetnosti u Budimpešti. Moći ćete vidjeti i nikada izlaganu hrvatsku zastavu iz sredine 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja će biti samo za ovu priliku po prvi puta posuđena iz Privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Izložene će biti i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Posebnu senzaciju čini monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, do sad nikad izlagana u Hrvatskoj, koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Brojni će predmeti hrvatsko-mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina. U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija.
Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito.
Tu povijesnu sudbinsku povezanost, možda neočekivano, u doba najjačih hrvatsko-mađarskih političkih sukoba, najljepše je opisao najveći pobornik ideje hrvatske neovisnosti u 19. stoljeću, nekadašnji student peštanskog sveučilišta, inače oštar kritičar tadašnje budimpeštanske (i bečke) politike, Ante Starčević, koji je došao do uvjerenja da Bog nije stvorio, da zemljopisno nisu namješćena osim Hrvata i Mađara dva naroda, koji bi tako bili upućeni i pozvani na međusobno prijateljstvo i upravo bratimstvo. S druge strane književnik József Bajza član Mađarske akademije znanosti je 1918., u vrijeme ukidanja hrvatsko-ugarske državne zajednice, napisao sljedeće: „Jedan od najgrješnijih propusta sada zatvorenog razdoblja mađarsko-hrvatske unije bilo je potpuno zapostavljanje mađarsko-hrvatskih društvenih veza. Pokušajmo stvoriti takve veze!” Izložba, koja će se otvoriti u Zagrebu, u Klovićevim dvorima u rujnu, a krajem godine i u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti, bit će konkretan dokaz preporoda takvih veza. Nadamo se da će potvrditi Bajzine riječi: „I nije moguće da je osamsto godina suživota bio samo hir povijesti. Nije moguće da smo mogli provesti zajedno toliko vremena, da nije postojalo među nama duhovno srodstvo.”

Opširnije: https://www.facebook.com/events/625126428436793/