Izložba Davora Gopca u Splitu

vrijeme: 09.07.2018. - 19.07.2018.
mjesto: Split; Sveučilišna knjižnica u Splitu, Sveučilišna galerija Vasko Lipovac, Ruđera Boškovića 31
url: http://www.eu.godina.kulturne-bastine.min-kulture.hr/

U Sveučilišnoj se galeriji 'Vasko Lipovac' u ponedjeljak, 9. srpnja, u 20 sati, u društvu autora, otvara se samostalna izložba 'Volim crtane filmove' Davora Gopca. Osim glazbom koja ga je obilježila i dala mu status rock ikone, splitska će publika moći upoznati Gopca kao likovnjaka kroz predstojeću izložbu.

Gobac u galeriju donosi 20 radova inspiriranih umjetnikovom maštom koja je dijelom temeljena na urbanoj pop kulturi, stripu čiju okosnicu prepoznajemo i u crtežu Walta Disneyja, kao i djelima predstavnika pop arta Andyja Warhola. Gledajući Gopčev rad prepoznajemo naivnost i zaigranost te veselje likova smještenih u vlastitom prostoru autorovog svijeta prepoznatljive simbolike protkane unutar urbane gradske okolice. Donoseći svoj maštoviti likovni koncept pojednostavljenog „poznatog naslova“, ovom će izložbom u Sveučilišnoj galeriji „Vasko Lipovac“ autor dati publici priliku da ga upozna i promotri u paraleli njegovog osebujnog umjetničkog svijeta.
Kustos izložbe mladi je povjesničar umjetnosti Ivan Kokeza.

Iz teksta predgovora kataloga Ivana Kokeze:
(...) U nepreglednom nizu asocijacija koje prizivaju Gopčevi „animirani“ radovi jedna misao ipak prevladava i objedinjuje dosad nabrojane elemente njegova likovnog izraza. Riječ je o djetinjstvu koje na realnoj i simboličkoj razini možda i najprikladnije definira prezentirani slikarski opus: na realnoj utoliko što autor rođen 1964. godine makar i samo formalno rekapitulira sebi bliske i drage životne epizode (kako su manjim dijelom spomenute ranije), a na simboličkoj utoliko što prikazani eksterijeri i likovi odišu autentičnim slikarskim doživljajem. Gopčeve eskapade, naime, na maštovit i zabavan način recikliraju visoko urbanizirane i otuđene zone odrastanja, formirajući zaigrane i nesputane te nerijetko humoristične i buntovne krajolike pune života. Tako se pod slojevima tek površinski rasvijetljenih i međusobno bliskih utjecaja kriju nekonvencionalna i dječjim zanosom ispunjena slikarska načela. (...)

Izložba je realizirana uz potporu Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske, a podržana je i od strane Ministarstva kulture u sklopu projekta „Europska godina kulturne baštine 2018.“
U glazbenom dijelu izložbe nastupit će studentski bend Z.
Izložba ostaje otvorena do 19. srpnja 2018.

Izložba fotografija "One i mi" Željka Jovanovića

vrijeme:13.11.2024 u 19 sati
mjesto: Klub galelleria ZRIN. Berislavićeva 3, Zagreb

Izložba fotografija Snježane Žane Požar "U SUSTRET PROLJEĆU"

U četvrtak, 12. IV. 2018. otvara se izložba fotografija Snježane Žane Požar, u Udruzi umirovljenika HRT-a, Biankinijeva 11 u 18 sati. Izložba pod nazivom: "U SUSTRET PROLJEĆU" malo cvijeća i nježnosti i dobre muzike i plesa.

Veselimo se Vašem dolasku

Izložba fotografija Voljena Grbca u Galeriji Sv. Ivan Zelina

„Ukradene slike“

Voljen Grbac izlaže svoje radove, fotografije slika akademske slikarice Nade Žiljak u Galeriji Sv. Ivan Zelina.

Veliki izazov bio je „ukrasti“ slike Nade Žiljak i pretvoriti ih u fotografiju.- kaže Grbac.

Voljen Grbac je solist opere, tenor. U svojoj tridesetogodišnjoj pjevačkoj karijeri nastupao je u glavnim tenorskim i baritonskim ulogama u više od pet stotina predstava, operama, operetama i mjuziklima te održao više od tisuću i pol koncerata u zemlji i inozemstvu.

Fotografijom se počeo baviti 1987. godine. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Ljubljani, Budimpešti, Trstu, Sarajevu, Rijeci, Pečuhu, Grožnjanu, Splitu, Puli, Osijeku, Zadru, Karlovcu, Samoboru, Vukovaru, Opatiji, Kastvu, Poreču, Rovinju, Crikvenici, Izoli, Ajdovščini, Buzetu, Pazinu, Umagu, Motovunu a sudjelovao je i na mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Pobijedio je na šest fotografskih i likovnih natječaja: prvi hrvatski fotografski Ex-tempore u Novigradu 2005 (pobjednik natjecanja); foto natječaj „Ljudi i brodovi“, u organizaciji Foto kluba Split i Jadrolinije 2007. (pobijedio je u kategoriji „kolekcija“); fotografski natječaj na temu grožđa i vina „Bakho“ u Bujama 2008 (ukupni pobjednik); 2vela umjetnička delavnica“ u Kastvu (2009. ukupni pobjednik natjecanja, 2011. pobjednik u kategoriji fotografije), te fotografskog natječaja TZ Cresa 2Uslikaj otok 2013“ (u kategoriji „Materijalna kulturna baština“)

U izdanju izdavačke kuće Adamić iz Rijeke objavio je u travnju 2013. art-fotomonografiju „Opatija the Pearl“ (250 stranica, tiraža 1000 primjeraka) te 2014. i 2015. fotomonografije „San riječkih ljetnih noći“ i „Kotor, skriveni biser Mediterana“ (300 stranica, tiraža 10500 Objavio je nekoliko serija auorskih razglednica s motivima Istre i Dalmacije. Objavljuje fotografije, reportaže i putopise u novinama i časopisima (Livingstone, Nautica, Gloria, Yacht Croatia, Pleasure, Novi list i Glas Istre te u kazališnim katalozima. Autor je fotografija u turističkim publikacijama i prospektima. Dizajnirao je desetak plakata za glazbene i druge manifestacije. 2016. godine laureat prestižne je nagrade „Povelja“ koju dodjeljuje Europsko udruženje turističkih novinara sa sjedištem u Rimu, za izuzetan doprinos turizmu. Dobitnik je i nekoliko hrvatskih nagrada za novinarske zasluge. Na riječkoj televiziji Kanal Ri i na karlovačkoj Trend TV prikazuje se jednosatni talk-show „S Voljenom na Ti“ u kojem Grbac kao urednik i voditelj predstavlja umjetnike iz zemlje i inozemstva. Do sada je snimljeno šezdesetak emisija koje se financiraju sredstvima Ministarstva kulture RH.

Vlasnik je izložbenog prostora „Galerija Amato“ u Grožnjanu i dugogodišnji član Udruge Fotografa Istre. Inicijator je i umjetnički direktor Festivala kancone u Voloskom.

Voljen Grbac član je FIJET-a, Svjetskog udruženja turističkih novinara, Udruženja eurpskih novinara pri Europskoj uniji, „European Journalists Assotiation“ te Hrvatskog novinarskog društva.

Izložba fotografija Voljena Grbca u Galeriji Sv. Ivan Zelina može se pogledati do drugog veljače 2019. Radno vrijeme Galerije je radnim danom od 17 do 20 sati a subotom i nedjeljom od 12 do 20 sati.

Izložba Hane Marmarac

vrijeme: 31.08.2018.
mjesto: Galerija Alvona, G. Martinuzzi 15, Labin

Vedran Šilipetar: "U moru radova više manje postimpresionističke provenijencije magnetski me privukla slika tirkizno-plavičaste game s crnim linijama u prvom planu koja u potpunosti ruši granice između figuracije i bilo kakvog realističnog poimanja stvari. "To je to", pomislio sam."Ovo obećava. Ima smisla. Ova žena osjeća. Želi više od sebe i od svojeg izraza. Bori se protiv onoga što vidi i daje prednost osjećajima. Želi korak dalje, treba joj druga(čija) realnost, želi napredak, traži pomak.“ A upravo je to ono što svaki izraz čini vrijednim, ma koliko prokušan bio ili obilježen deja vu efektom....

„Naslovna slika kataloga, po mojem je skromnom mišljenju, ponajbolji primjer stapanja pejzažnog imaginarija i crtačkih afiniteta u skladnu cjelinu koja po svim parametrima struke može parirati ili se u najmanju ruku kretati u smjeru umjetnosti primjerice portugalske slikarice Marie Helene Vieira da Silva. Duboko vjerujem da je novi likovni put labinske autorice naznačen upravo u toj slici te da će ukoliko bude i dalje ustrajala u radu u skoroj budućnosti osvanuti još smjelija, a u stručnom kontekstu i zrelija rješenja. Izložba u prestižnoj galeriji Alvona zasigurno je tek početak jedne fantastične likovne priče i nadasve autoričinog (sa)zrije(va)nja. Iz tog razloga treba joj iskreno čestitati na ustrajnosti i entuzijazmu.“ (Vedran Šilipetar)

Hana Marmarac, rođena je 1952. u Tuzli, a Labin postaje njezinim domom krajem 60-tih. Slikarstvo je oduvijek bilo njezina velika ljubav i strast te je kao autodidatka marljivo radila i istraživala tehnike slikanja gradeći svoj put. 2010.godine je u Beču kod akademskog slikara i grafičara Radisava Đokića polazila tečaj stručnog usavršavanja. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama amaterskih stvaratelja, a samostalno izlaže od 2006. u Labinu, Poreču, Pazinu, Funtani, Raši, Barbanu i Svetvinčentu.

Izvor: galerija-alvona.hr

Izložba HDD-a "Dizajn s feedbackom" u riječkoj Galeriji Kortil

vrijeme: 09.07.2018. - 21.07.2018.
mjesto: Rijeka; Galerija Kortil, Strossmayerova 1
url: https://www.facebook.com/Galerija-Kortil-429307893761408/

Riječka Galerija Kortil ugostit će od 9. srpnja izložbu 'Dizajn s feedbackom - Ozeha: Zagreb - Rijeka ’45-’48-’90-’95', proširenu verziju izložbe održane u HDD galeriji krajem 2016., posvećene jednoj od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine devedesetih. Izložba će u Rijeci biti otvorena do 21. srpnja.
Izložba je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru, najavljeno je iz Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD), koje organizira izložbu u suradnji s Galerijom Kortil.

Godine iz naslova odnose se na osnivanje Ozehe (1945.), pokretanje njene riječke filijale (1948.), gašenje riječke filijale (1990.) i prestanak njezina postojanja (1995.).
Riječka izložba zadržava koncepciju i osnovnu strukturu zagrebačkog postava, a njeni autori, Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman, još su detaljno istražili i predstavili djelovanje Ozehine prve filijale, osnovane u Rijeci još 1948. godine.
Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese, putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.

Rad Odjela za istraživanje tržišta iz 1971., svojevrsni temelj modernog marketinga na ovim prostorima, predstavljen je putem nekoliko istraživačkih studija.
Poglavlje "Arheologija dizajna" pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su sedamdesetih bili dio Ozehinog
Kreativnog odjela - Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman.
Uspješne dugogodišnje suradnje agencije s tada priznatim dizajnerima prikazane su putem primjera njihovih likovnih rješenja unutar posljednjeg poglavlja "Ozehina orbita".

Među dugogodišnjim Ozehinim suradnicima ističe se dizajner i fotograf Dušan Bekar, a uz njega veliki broj propagandnih materijala oblikovali Zvonimir Faist, Ferdo Bis i Franjo Fleck.
"Izložba je s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega", najavljeno je iz HDD-a.
Također, s obzirom da se prvi puta prikazuje i godinama zanemarivana građa, izložba je i apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave. (Hina)

Izložba i događanje: Croatian Women’s Network

Pridružite se Mreži hrvatskih žena i Hrvatskoj matici iseljenika u petak, 8. ožujka 2024., s početkom u 14:00 sati, kako biste obilježili Međunarodni dan žena. Tom prigodom, organizirana je promocija dijela dobitnica nagrada "Utjecajne hrvatske žene", te samostalnu izložbu Andree Stanić pod nazivom "Boje ženske solidarnosti".

Ovo posebno događanje održat će se u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, na adresi Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Pridružite nam se dok slavimo postignuća i doprinos hrvatskih žena diljem svijeta. Upoznajte inspirativne dobitnice nagrade "Utjecajne hrvatske žene" i uživajte u samostalnoj izložbi umjetnice Andree Stanić, koja kroz svoje djelo "Boje ženske solidarnosti" ističe snagu i zajedništvo žena.

Ovo je prilika da zajedno proslavimo žensku snagu, doprinos i solidarnost u našoj zajednici i šire.

Izložba ilustracija i predstavljanje knjige "Legendarica" u Zagrebu

Imamo iznimno zadovoljstvo pozvati vas na jedinstveno događanje - predstavljanje knjige "Legendarica" uz otvorenje izložbe ilustracija iz pera talentirane umjetnice Tee Galović. Ova inspirativna večer održat će se u subotu, 2. ožujka 2024., s početkom u 19:30 sati, u Centru za kulturu i informacije Maksimir.

"Legendarica" nije samo knjiga, već remek-djelo koje nas vodi na putovanje kroz fantastični svijet bajki i mitova. Tea Galović je svojim rukopisom stvorila čarobne ilustracije koje oživljavaju priče i likove koji su nam poznati iz djetinjstva. Ova izložba predstavlja priliku da zaronite u svijet mašte i ponovno otkrijete ljepotu priča koje su oblikovale naša sjećanja i snove.

Naši posebni gosti na ovoj večeri bit će Zavičajno društvo Sinac - Zagreb, čije prisustvo dodatno obogaćuje naš susret.

O knjizi "Legendarica" govorit će ugledni stručnjaci i zaljubljenici u književnost i umjetnost: dr. sc. Jasminka Brala Mudrovčić, Ljiljana Bogdanović, Ivanka Đelilović i Manja Kostelac-Gomerčić. Njihovi osvrti sigurno će dodatno obogatiti naše razumijevanje i doživljaj ove predivne književne i likovne kreacije.

Ova večer bit će prilika za susretanje s ljepotom umjetnosti i zajedničko uživanje u jedinstvenom stvaralaštvu Tee Galović.

Izložba Ivana Karage "Sunce"

vrijeme: 06.03.2018. - 17.03.2018.
mjesto: Zagreb, Lauba – kući za ljude i umjetnost

U utorak 6. 3. 2018. s početkom u 19 sati održat će se otvorenje izložbe "Sunce" Ivana Karage.

Ivan Karaga predstavlja se serijom akrila na platnu ilustrativnog karaktera nastalih pod utjecajem digitalne ilustracije te kolorizma pop-arta i japanskih drvoreza. U njegovim radovima dominiraju primarne boje bez tonskih prijelaza. Inspiracija su mu članovi obitelji i različiti introspektivni procesi te fascinacija prirodom i makrosvijetom koji nas okružuje, prije svega Suncem – koje je i tema ovog ciklusa. Ciklus “Sunce” nastajao je spontano u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Riječ je o jednostavnim kompozicijama reduciranih elemenata svedenih na znak. Autor vidi motiv Sunca kao simboličku poveznicu s ljudima i svijetom oko sebe. Paralelno s platnima Karaga je razvio i vlastiti stil oslikavanja betonskih površina. Radovi u Selskoj ulici uvod su u njegovu novu fazu djelovanja.

Uz otvorenje izložbe “Sunce” Lauba će predstaviti i novi rad na unutrašnjem betonskom zidu – mural Ivana Karage “Bez naziva” koji će, uz trajno postavljene radove Ivana Kožarića, Marije Ujević Galetović i Siniša Majkusa i Mirona Milića ispred, te prostorne instalaciju Viktora Popovića i Ivane Franke u Laubi, postati novim radom u stalnom postavu Kuće za ljude i umjetnost.

Ivan Karaga (1977.) diplomirani je inženjer grafičke tehnologije (usmjerenje dizajn). Živi i radi u Zagrebu.

Izložba Izabele Čuni - 'X7/XXI'

U koprivničkoj AK galeriji ove subote u 20 sati otvorit će se samostalna izložba Izabele Čuni “X7/XXI”. Prostor i njegove složene strukture polazište su slikarskog istraživanja mlade koprivničke autorice koja se predstavlja novom serijom od sedam radova koji koriste apstraktni, geometrijski likovni jezik.

Bilježenje urbanih krajolika, napuštenih hala, tvornica, haustora, prolaza, interijera, neonskih svjetla i reklama u ovoj se seriji pretvara u sintezu apstrahiranih oblika, geometrijskih struktura i slojeva ploha u kojima se već na prvu prepoznaje želja autorice da prikaže jedinstvenost svog viđenja svijeta i prostora.

Tijekom studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (na kojoj je diplomirala 2018. godine pod mentorstvom prof. Zoltana Novaka), autoricu je, prema vlastitom prisjećanju, od samih početaka najviše zanimao prostor, bilo da se radilo o arhitektonskim skicama i tlocrtima, fotografijama urbanih motiva i arhitekture ili o prostorima na ALU u kojima se odvijalo crtanje portreta ili predmeta prema promatranju.

Godinama je, gotovo opsesivno, fotografski bilježila gradske prizore, osobito one noćne s raznolikim svjetlima, koje je zatim pretvarala u digitalne skice i prenosila na platna. Ovo je prva koprivnička izložba Izabele Čuni i prva u nizu izložbi u redovnom izložbenom godišnjem program AK galerije u 2021.

Izložba Jasminke Končić 'My Daily Life (as Wife and Mother)'

rijeme: 09.02.2018.
mjesto: Zagreb, Galeriji AŽ Atelieri Žitnjak

U zagrebačkoj Galeriji AŽ Atelieri Žitnjak, u petak, 9. veljače 2018. od 19 sati otvara se izložba Jasminke Končić pod nazivom 'My Daily Life (as Wife and Mother)'. Izložba prezentira svakodnevni život autorice u ulozi žene, majke (i umjetnice) kroz tri dokumentarne cjeline koristeći medij fotografije videa i instalacije.
Tematski koncept podjele rodnih uloga i duhovita samoironična kritika življenja ovog modela, nadograđen je u završnom dijelu introspektivnom serijom emotivnih foto zapisa, evokacijim sjećanja na vlastito djetinjstvo i ulogu majke u njemu.

''My Daily Life (as Wife and Mother)'' Jasminke Končić integralni je dio propitivanja njenih tema vezanih uz prirodu žene i nametnutih joj višestrukih životnih uloga unutar diskursa kontinuiranog služenja smještenog u nišu tradicionalno nedodirljivih predrasuda. Služenja ponekad plaćenog, a ponekad i ne u cjeloživotnom bizarnom performansu. Bizarnom utoliko više što su (barem do sada) gotovo svi pokušaji 'oslobađanja' žene mahom rezultirali povećanjem, a nikako smanjenjem njenih uloga i zaduženja. ''My Daily Life (as Wife and Mother)'' bavi se honoriranjem svakodnevnih često obezvrijeđenih poslova unutar domaćinstva nužnih kako bi ono funkcioniralo." - Iz teksta predgovora izložbi Tonija Horvatića

Jasminka Končić rođena je 1973. godine u Zagrebu. Diplomirala je grafiku u klasi profesora Miroslava Šuteja na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Godine 2012. magistrirala je kiparstvo u klasi profesora Alena Ožbolta na poslijediplomskom studiju kiparstva na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Iste godine upisuje doktorski studj iz područja modnog dizajnana NTF u Ljubljani na temu Upotrebe odjeće i jezika mode u suvremenoj umjetnosti. Od 2001. godine radi prvo kao vanjska suradnica i asistentica, a od 2011. kao docentica u Zavodu za dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu kojeg predaje na kolegijima iz područja modnog dizajna i dizajna modnih dodataka. Potpisuje niz autorskih koncepcija i izložbi iz područja modnog dizajna. Pokrenula je modnu manifestaciju DIPMOD koja predstavlja platformu za promociju mladih modnih dizajnera. Za vrijeme studija na ALU u Zagrebu 1996. godine jedna je od osnivačica grupe ''Daklelososi'' s kojom je izvodila modne performanse. Umjetnička je voditeljica ''Green room'' galerije u Zaboku, članica umjetničkog savjeta TTF galerije Sveučilišta u Zagrebu te članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU, Zagreb). Za svoj likovni i pedagoški rad više je puta nagrađivana.Izlaže samostalno i skupno u zemlji i inozemstvu od 1996. godine.

Izložba Jelene Blagović u Galeriji Forum

vrijeme: 06.09.2018. - 16.09.2018.
mjesto: Zagreb, Galerija Forum, Teslina 16

Fotografski koncept problematizira temu majčinstva, pružajući intimni pogled na različite strahove, sumnje i samopropitivanja s kojima se autorica i njezine bliske prijateljice suočavaju u razdoblju života u kojem planiraju postati majke, ili to već jesu. Ova generacija mladih žena u prosjeku rađa kasnije i manji broj djece, nego što su, ne tako davno, rađale njihove majke. Nije neuobičajeno da neke žene odluče ne postati majke. Razlozi za odgađanje ili neostvarivanje majčinstva za svaku od njih su različiti, stavovi o majčinstvu također. Zajedničko svim portretiranim ženama su različite nijanse straha, sveprožimajućeg novog osjećaja odgovornosti i zebnje od gubitka dijela sebe - gubitka mentalne i fizičke slobode.

Fotografirane žene, mahom i međusobno prijateljice, prikazane su u trenucima između. Usprkos tradicionalnom shvaćanju majčinstva, njegovom uvriježenom kulturalnom konstruktu i određenim svjetonazorskim inzistiranjima na majčinstvu kao jedinom putu prema ženskom samoostvarenju, ono nije, niti je ikada bilo, jedina i najvažnija uloga žene. Ona je ujedno i nečija kći, sestra, partnerica, supruga, prijateljica, zaposlenica ili poslodavka, suradnica... Samoća, koju većina žena nauči cijeniti i u njoj uživati tek u odrasloj dobi, s majčinstvom se nepovratno mijenja. Upravo to stanje između uloga, osvještavanje da se rođenjem djeteta i žena iznova formira kao individua, prikazano je kroz ove inscenirane portrete, koji vizualiziraju trenutak odsutnosti i izmijenjene, nove vrste samoće, s kojom se svaka od portretiranih žena suočava. Najčešće unutar vlastitog doma i sama sa sobom.

ŽIVOTOPIS:

Jelena Blagović rođena je 1983. godine u Zagrebu u Republici Hrvatskoj. Završila je studij fotografije na Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive u Padovi u Italiji. Školovanje nastavlja na University of Westminster u Engleskoj, gdje nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija umjetničke fotografije i teorije stječe diplomu magistra umjetnosti. Zaposlena je kao docentica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za fotografiju Odsjeka snimanja, te je voditeljica ADU Galerije f8.

Izlagala je na 15 samostalnih i brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu, te je dobitnica mnogih nagrada i priznanja.

Izvor: Facebook

Izložba karikatura Milana Lekića - Lexa "Bijelo CRNI Svijet"

vrijeme: 11.01. u 19 sati - 25.01.2019

mjesto: Galerija SOL, Trnsko 34a, Zagreb

Izložba karikatura renomiranog karikaturista Milana Lekića - Lexa predstaviti će njegovih 20 radova. Prepoznatljiv po lakoći kojom radi crteže popularni Lex će demonstrirati i na samom otvorenju. Dođite i družite se na prvoj ovogodišnjoj Fijakerovoj izložbi!

Izložba Klementine Schwarz Požgaj i Duška Šibla "TEATRALIJE"

vrijeme: 23.10.2024 u 19 sati
mjesto: Galerija Kranjčar, Kaptol 26, Zagreb

Izložba „Teatralije“, koja se otvara u galeriji Kranjčar, donosi izniman dijalog između dva umjetnika različitih generacija – Klementine Schwarz Požgaj, hrvatske karikaturistice s početka 20. stoljeća, i suvremenog slikara Duška Šibla. Ova nesvakidašnja kombinacija donosi zanimljivu usporedbu dvaju pristupa vizualnom izražavanju, ukazujući na specifične umjetničke afinitete svakog autora te na širok raspon emocija i tema koje obrađuju.

Klementine Schwarz Požgaj prikazuje radove koji se fokusiraju na portretiranje ljudi iz svakodnevnog života, ali i javnih figura, gdje kroz jednostavne linije i oštre karakterizacije često provlači ironični i satirični ton. Karikature prikazane na ovoj izložbi oslikavaju njezinu briljantnu sposobnost da sa samo nekoliko poteza perom prikaže suštinu lika, ističući karakterne crte koje se ne vide na prvu. Likovni izričaj Klementine ogleda se u preciznim linijama i jednostavnoj kompoziciji koja nosi snažnu poruku, uvijek oslonjenu na duboki smisao za humor, ali i kritiku društva. Njezine karikature, sa suptilnim nijansama portreta, podsjećaju nas na moć portretne umjetnosti u prepoznavanju ljudske suštine.

S druge strane, Duško Šibl nudi posve drugačiju interpretaciju figuralnog, fokusirajući se na apstraktnije oblike i ekspresivnije geste. Duškove slike u ovom kontekstu djeluje dinamično, pomalo mistično, s naglašenom igrom svjetla i sjene. Njegovo zanimanje za ljudsko tijelo i pokret dolazi do izražaja u ovoj kompoziciji, koja kao da slavi fluidnost i teatralnost svakodnevnih gesta. Šiblov pristup likovnoj formi naglašava senzualnost pokreta i transfiguraciju prostora, što je u snažnom kontrastu prema preciznim linijama i jasnim karakterizacijama Schwarz Požgaj. Njegova su djela, u kojoj se spajaju ekspresivnost i suptilnost, posebno relevantna u kontekstu suvremene umjetnosti, gdje se granice između realnog i apstraktnog neprekidno pomiču.

Ova izložba, spajajući djela Klementine Schwarz Požgaj i Duška Šibla, otvara prostor za promišljanje o vremenskom luku u kojem se mijenjala umjetnost karikature, ali i apstraktne interpretacije ljudske figure. S jedne strane, imamo povijesnu figuru koja je kroz karikaturu prenosila društvene komentare, a s druge strane suvremenog umjetnika koji kroz apstrakciju interpretira unutarnje psihološke stanja i dinamiku tijela. Oba autora, svaki na svoj način, istražuju esenciju ljudskog postojanja, pri čemu izložba „Teatralije“ postaje most između povijesne tradicije i suvremene umjetničke prakse.

Ova izložba poziva posjetitelje da sagledaju različite perspektive u prikazivanju ljudske figure i karaktera, a istovremeno pokazuje kako dva potpuno različita umjetnička izričaja mogu funkcionirati u harmoniji, stvarajući dijalog između prošlosti i sadašnjosti.
LD

Hrvatska karikaturistica Klementina Schwarz Požgaj rođena je 4. listopada 1896. u Zagrebu, potječući iz ugledne i imućne židovske obitelji. Kćer je Alberta Schwarza, građevinskog inženjera i poduzetnika, te Ane, rođene Friedman, koja je došla iz Bečkog Novog Mjesta u Austriji. Albert, Zagrepčanin, bio je prvi tehnički direktor novootvorenog Hrvatskog narodnog kazališta te je sudjelovao u njegovoj izgradnji i opremanju. Osim toga, radio je kao nadinženjer u Kraljevskom građevinskom odsjeku i bio profesor u Graditeljskoj stručnoj školi. Njegovo bogatstvo bilo je vidljivo po poreznim uplatama, a 1915. godine bio je jedan od najvećih poreznih obveznika u zagrebačkoj Židovskoj općini. Ana, Klementinina majka, bila je vlasnica krojačkog salona u kojem su izrađivani modeli odjeće, među ostalim i za reprezentativni zastor Vlahe Bukovca u HNK-u.

Klementina je nakon završetka školovanja u Ženskom liceju, 1916. godine upisala Kraljevsku višu školu za umjetnost i obrt, današnju Akademiju likovnih umjetnosti, gdje je imala priliku učiti od istaknutih umjetnika poput Bele Csikosa Sesije i Mencinija Clementa Crnčića. Istovremeno, na školu je došao Ljubo Babić, najprije kao pomoćni učitelj, a potom kao jedan od njezinih profesora tijekom cijelog njezina studija.

Nakon što je diplomirala 1920. godine kao jedna od prvih žena diplomantica, Klementina se udala za O. Bluhweissa i dobila sina. Međutim, taj brak nije uspio te se 1926. godine razvela. Drugi put se udala 1937. za arhitekta Zvonimira Požgaja i prešla na katoličanstvo, no ni to joj nije pomoglo tijekom NDH. Bila je evidentirana u Kartoteci židovskog znaka, ali nije preuzela oznaku. Zbog političkih uvjerenja njezina supruga, bili su progonjeni od ustaških vlasti i većinu vremena tijekom Drugog svjetskog rata proveli skrivajući se u Zagrebu.

Nakon rata, Klementina je nastavila raditi kao karikaturistica te je pet godina bila ravnateljica muzeja u Zadru. Njezini prvi radovi, pejzaži i mrtva priroda, bili su inspirirani impresionizmom, dok se kasnije okrenula portretnoj karikaturi, crtajući umjetnike, političare, skitnice, kavanske posjetitelje i prolaznike. Njena karikatura Miroslava Krleže, obiteljskog prijatelja, ostala je posebno zapažena.

Klementina je svoju prvu samostalnu izložbu imala 1919. godine na Gospodarićevu kupalištu na Savi, koja je bila veliki uspjeh. Njezina djela toliko su se svidjela njezinom profesoru Ljubi Babiću da joj je predložio izložbu u zagrebačkom Salonu Ullrich. Drugu izložbu imala je 1932. godine u Zagrebu. Iako je privukla velik interes publike, kritike su bile oštre. Čak ju je kritizirao i njezin profesor Babić u Obzoru, zbog njezine sklonosti prema sladunjavim motivima, što je Klementina voljela, ali je potom počela crtati svoje kolege i profesore "s dozom ljute ironije". Kritičari su joj zamjerali neujednačenost kvalitete, no kritičar Vladimir Ciprin vratio joj je dignitet objavivši razgovor s njom i njenu karikaturu na naslovnici časopisa 15 dana. Godinu kasnije, izlagala je u Beogradu.

Izlagala je i u Zadru 1946., a retrospektivna izložba njezinih radova održana je 1975. godine u Zagrebu. Godine 1978. i 1980. izlagala je u HNK-u seriju karikatura scenskih umjetnika. Bila je članica ULUPUH-a i ULUH-a od 1945., a od 1948. sudjelovala je na mnogim važnim izložbama. Dio njezinih crteža pohranjen je u arhivu Zavoda za književnost i teatrologiju HAZU te u zbirci dr. Josipa Kovačića u Zagrebu.

U isto vrijeme kad i Klementina, karikaturom se bavila i Anka Krizmanić, istaknuta slikarica, ilustratorica i grafičarka, koja je također rođena 1896. godine. Krizmanićka je bila poznatija u javnosti, dok je Klementinino djelo dobilo šire priznanje tek 2009. godine u knjizi Frane Dulibića "Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.".

Klementina Schwarz Požgaj preminula je 25. svibnja 1982. godine u Zagrebu, a pokopana je na židovskom groblju na Mirogoju.

Duško Šibl rođen je 1951. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977. godine, studirajući komparativnu književnost i povijest umjetnosti.

Slikarsku karijeru započeo je u Londonu, gdje je 1982. završio studij na Byam Shaw School of Art, a 1986. magistrirao na prestižnom Royal College of Art. Njegov umjetnički rad odvija se između tri grada: Zagreba, Londona i Opatije. Od 1982. godine samostalno izlaže te sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i diljem Europe. Jedan od najvažnijih trenutaka u njegovoj međunarodnoj karijeri dogodio se 1985. godine, kada je reprodukcija njegove tempere "Bez naslova" objavljena na naslovnici londonskog vodiča za izložbe i galerije. Također, dva njegova djela izabrana su za prestižni Pirellijev kalendar 1986., u sklopu suradnje s umjetničkim direktorom Martynom Walshom i fotografom Bertom Sternom.

Te je godine izlagao na Drugom međunarodnom sajmu suvremene umjetnosti u londonskom Olympia Exhibition Hallu, a prvu veliku monografsku izložbu u Hrvatskoj održao je u zagrebačkoj Galeriji Forum, uz predgovor profesora Petera de Francije. U Dubrovniku je svoju prvu samostalnu izložbu imao 1988. godine, a u tom je gradu izlagao gotovo svake godine, stekavši prepoznatljivost u njegovoj kulturnoj sceni.

Tijekom Domovinskog rata, Šibl je proveo duže vrijeme u Dubrovniku, slikajući prizore grada i prirode. U razgovoru s novinarima prisjetio se tog perioda, spominjući kako se počeo baviti krajolicima, usprkos tome što je ranije bio usredotočen na ljudsku figuru. Istaknuo je i kako je pod utjecajem mediteranske palete umjetnika poput Masle i Pulitike, njegove boje postale živopisnije i sunčanije.

Godine 1996. ponovno je izlagao u Galeriji Forum, ovaj put s 25 radova u ulju, pastelu i ugljenu, što je bila zapažena izložba. Njegov rad popratili su eseji Tonka Maroevića, Saše Vereša i Guida Quiena. Godinu kasnije, u dubrovačkoj Galeriji Kazališta Marin Držić, predstavio je ciklus "Tijela u pokretu", radove koje je stvarao u intenzivnom višemjesečnom radu.

U novijem razdoblju, Šibl se posvetio slikanju ulja na platnima velikih dimenzija, potvrđujući svoj status na domaćoj sceni, ali i održavajući prepoznatljiv europski izričaj. 

Izložba Krešimire Gojanović ”Bića oko nas – Celebrity animals”

vrijeme: 19. ožujka od 19:00

mjesto: Fotogalerija Dubrava 51 a, Zagreb

Iz predgovora autorice: Bića oko nas – Celebrity animals

Dugi niz godina fotografiram različite autohtone životinje, kukce i ptice po domaćim šumama, uz razne rijeke i jezera, te sam u tome pronalazila veliko zadovoljstvo, no također sam kroz vrijeme učila i o tome kako se približiti tim bićima, kakve su njihove dnevne navike, u koje doba dana se hrane, na kojem drveću se gnijezde pojedine ptice, gdje sve mogu pronaći vjeverice i ježeve, u kojim godišnjim dobima nas posjećuju određene ptice selice i kako ih mogu privući za fotografiranje.

Izazov mi je bio raditi close-up portretnu fotografiju ptica i životinja koje sam sretala, tako da im se približim u najvećoj mogućoj mjeri i razvijem neki odnos sa njima, da ta životinja ili ptica opušteno i svojevoljno pristane pozirati mi. A to nije uvijek bilo jednostavno: šumska bića imaju profinjena čula i oprezna su prema ljudima, te je za fotografa prirode iznimno važno da se i on sam nekako uglasi iznutra, da izvježba svoju percepciju, da pruži životinji svojim prisustvom osjećaj mira i sigurnosti.

Pritom je još trebalo paziti i na transformacije svjetla i sjene, kompoziciju fotografije, boje i kontraste, jednom rječju, trebalo je uporno vježbati posvećenu Budnost, koja je opuštajuća, sveobuhvatna i prepuna skrivenog života, baš kao i šuma sa svojim stanovnicima. Fotografiranje bića iz prirode tako se spontano pretvorilo i u meditaciju s prirodom. Uz puno pokušaja i pogreški i stotine sati lutanja po prirodi u raznim godišnjim dobima, naučila sam kako se približiti tim šumskim bićima i još uvijek to učim, sa željom da nikad ne prestanem: šume su prostori velike svježine, a njihova populacija ima svoj suptilni bioritam, male rituale i dnevne, ali i godišnje navike, cikluse elementarnih potreba koje zadovoljava u sinergičnom suglasju s čitavim okolišem.

Čovjek koji živi u današnjim gradovima ubrznim i rastrzanim tempom života, izgubio je tu suptilnost percepcije i suglasja s prirodom, bića u šumama postala su mu strana i neuhvatljiva, jer nam je um prezasićen senzacionalističkim medijskim sadržajima, šarenilom loše dizajniranih pomodnih tiskovina, prizorima nevažnih estradnih drama i reklamama koje nam sa svih strana nešto nameću, a tu su i sve moguće "celebrity ličnosti", koje nam serviraju masovni mediji i industrija zabave.

Tako smo prisiljeni neprekidno čitati o brakovima, razvodima i trudnoćama trećerazrednih pjevačkih idola, modnih stilista i fotomodela, a u posljednje vrijeme i naši političari uživaju da nam se prikazuju kao "miljenici estrade", sa svojim skupim automobilima, otvarajući vrata svojih glamuroznih, dizajnerski uređenih domova, valjda da nam pokažu što oni sve imaju, a većina naroda neće to imati nikad..….Servira nam se tako njihov način života kao poželjan i uspješan, ucjepljuje se ljudima ta "nasušna" potreba da smo neprekidno pod žarometom medija i društvenih mreža, da pratimo modne trendove i sve moguće privatne pikanterije iz života tih "zvijezda", s kojima veliki portali danas podižu čitanost.

Nakon sve te blaziranosti i izloženosti posve nebitnim mentalnim i intelektualno-estetski inferiornim medijskim sadržajima, čovjeku nužno treba pročišćenje, povratak esencijalnim vrijednostima, potraga za prirodom od koje smo se odvojili i koju smo zaboravili, od koje nas suvremeni potrošački način života stalno pokušava i otrgnuti.

Zato sam u svojim fotografskim lutanjima poželjela napraviti upravo to: protutežu ili potragu za ravnotežom, gdje te stanovnike šuma pokušavam fotografirati kao prave "zvijezde", koje u naš život ne unose buku i skandale, nego radost otkrivanja nepoznatog, začudnost nad ljepotom prirode, mir cikličnih mijena i svakodnevnih rituala. Čaplja koja napeto promatra uzburkanu površinu vode dok lovi ribu, kos koji se odmara u ljetnoj sparini među tratinčicama, trudna vjeverica u proljeće, mladunci mlakuše u sinhroniziranoj pozi na obali jezera, žabac koji u sezoni parenja doziva ženku, mali jež na noćnom proplanku…

Nijedno od tih bića nije nevažno ili manje važno od nekog drugog, kada na njih naiđemo na svojim putevima i ako smo izoštrili svoja čula za uživanje u suptilnijim razinama svijeta koji nas okružuje, svaki takav susret biti će svojevrsno "slavlje", a živom biću ispred nas radovat ćemo se kao istinskoj "zvijezdi", koja nam umjesto banalnih prizora medijskog spektakla, donosi primarnu čistoću i jednostavnost življenja.

Počinjemo tada i sami na sebe gledati kao na dio veće cjeline, čitavu prirodu počinjemo percipirati kao Hram duha i materije u suživotu, gdje svako stvorenje ima svoje jedinstveno obličje i značaj neophodan da se upotpuni cjelina Kreacije, koja će neprekidno nadahnjivati umjetnike i podsjećati ljude da nisu samo-bitni i sebe-centrični, jer oko nas ima i drugih stvorenja koja moramo slaviti, uočiti njihovu važnost i veličinu, zabilježiti njihovo bivanje na slikama i kroz to viđenje donijeti novo iscjeljenje sebi i svijetu oko nas. I zbog svega toga sam, promišljajući koncept ove izložbe, ta bića nazvala – Celebrity Animals.

mr. art. Krešimira Gojanović

Biografija

Krešimira Gojanović rođena je 13. veljače 1970. godine u Osijeku. Godine 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo, a 1993. diplomirala je na Grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Godine 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana, smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eriču, te je obranila magistarski rad ''Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima''. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Bila je članica HDLU-a od 1993. do 2017. godine, a 2015. godine s kolegama je osnovala novu strukovnu udrugu zagrebačkih likovnih umjetnika – HDLU Zagreb, u kojem od 2015. godine djeluje kao predsjednica udruge. Izlagala je na 48 samostalnih izložbi i više od 90 skupnih u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na brojnim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera, a radovi joj se nalaze u fundusima više domaćih galerija i muzeja.

Osim slikarstvom i grafikom, bavi se još grafičkim i web dizajnom, fotografijom, ilustracijom, likovnom teorijom i likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Autorica je i edukativnog programa za likovne umjetnike ''Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike'', kojega je više puta izvodila u sklopu edukativnih aktivnosti različitih strukovnih udruga u kulturi. Od 2015. autorica je i urednica internetskog portala ''Zagrebački likovni umjetnici'', namijenjenog promociji profesionalnih likovnih umjetnika iz Zagreba i Hrvatske. Digitalnom fotografijom intenzivno se bavi od 2005. godine. Usavršavala ju je dvije godine (2008. – 2010.) i na svom magistarskom studiju u Ljubljani, kod profesora Milana Pajka. Fotografije je dosad objavljivala na mnogim tematskim forumima, društvenim mrežama i specijaliziranim digitalnim platformama. Ovom izložbom u Fotogaleriji Dubrava obilježava se i 25 godina njezinog umjetničkog djelovanja u Hrvatskoj (1993. – 2018.). Autorica živi i radi u Zagrebu.

E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Internetska adresa: kresimira.wordpress.com

Izložba Kristine Marić - Ničija čestica

vrijeme: 29.03.2018. - 21.04.2018.

mjesto: Galerija VN, Ilica 163a, Zagreb

(...) Nije slučajno da bijeg od takvog izbora metaforički poistovjećujemo sa zabijanjem glave u pijesak. Ta fraza, koju Kristina Marić izvodi u radu U pijesku (performans, 2017.) je znakovita jer bijeg od suočavanja sa stvarnošću ne vidi u skrivanju od svijeta, nego u simboličkom dokidanju vlastitog pogleda na stvarnost, ukidanju subjektivne, sudioničke pozicije u njoj. Sjetimo li se jednog od onih značenja pojma „zemlja“ s početka teksta, ono nam puno govori o našem doživljaju stvarnosti, koju uglavnom simbolički smještamo neposredno „iznad“ razine tla na kojem stojimo. Nije samo riječ o zatvaranju očiju pred stvarnosti, nego zaranjanju naglavce u sferu koja je izvan njenog domašaja, preko granice. Iako su koncipirani i realizirani neovisno jedan o drugome i nisu inicijalno zamišljeni kao jedinstven ciklus, svi radovi Kristine Marić predstavljeni na ovoj izložbi tiču se pitanja granica, pitanja slobode, pitanja rakursa, pogleda preko, transgresije i transformacije. Slično kao i prethodni rad, performans U glibu (2017.) još je jedno izvođenje jezične fraze koja s jedne strane ima značenje zakočenosti, inhibiranosti, nemogućnosti da se obavi neka radnja, a s druge (najčešće moralne) prljavštine i odvratnosti. No to je, kako pokazuje autoričin čin, opet pitanje rakursa. Naime, igranje u blatu (što ona doslovce i čini, u jednom sanduku na glavnom osječkom trgu) nosi i asocijacije na djetinjstvo, a samim tim navodi nas i na potpuno suprotna čitanja iste situacije. Dječja igra u blatu ukazuje upravo na neinhibiranost, na široki horizont imaginacije, a onkraj površinskih manifestacija prljavštine i nečistoće, ukazuje na neku prvobitnu nevinost i čistoću. Između onoga što nam je dopušteno kao djeci i onoga što se od nas očekuje kao od odraslih ljudi stoji čitav iracionalni bezdan. Čitavo vrijeme oblikujemo zemlju prema vlastitim potrebama, vezani smo za nju na bezbrojne načine, ali u trenutku kada je uzmemo u ruke ili kada njom uprljamo cipele, to je odjednom zazorno, kada je prenesemo s jednog mjesta na drugo, to je odjednom administrativno problematično i politički provokativno, kada u nju zaronimo, raskrstili smo sa svijetom. Čarobna ta zemlja.
(iz teksta Marka Goluba)

Izložba Lene Kramarić 'Dnevnik čitanja'

vrijeme: 25.05.2018.
mjesto: Dubrovnik, Dom Marina Držića

Samostalna izložba uspješne mlade slikarice prepoznatljivog sanjarskog izričaja Lene Kramarić otvorit će se u Domu Marina Držića u petak, 25. svibnja 2018. u 20 sati.
Izložbu „Dnevnik čitanja“ čini 10 slika u kombiniranoj tehnici i jedinstvena knjiga umjetnice. Radovi su nastali kao rezultat umjetničinog pomnog i slojevitog istraživanja života i stvaralaštva Marina Držića, te tradicije, običaja i povijesti Grada. Umjesto vođenja klasičnog dnevnika čitanja, Lena Kramarić svoja otkrića bilježi u formi tekstualnih crteža i slojevitih slika. Svaki motiv je okidač, poveznica ili temelj za razradu nečeg novog i osobnog. Držićevi osebujni likovi podsvjesno ulaze u likovni rukopis i ikonografiju Lene Kramarić, dok se riječi postepeno transformiraju u likovni govor i postaju glavno interpretativno sredstvo suvremenog društva. Pod krinkom veselja, zabave i komike Marin Držić i Lena Kramarić otkrivaju dublju sliku – sliku stanja psihe i sliku stanja društva – ondašnjeg i današnjeg.

Lena Kramarić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirala 2008. godine na nastavničkom odsjeku smjer slikarstvo, te nastavlja obrazovanje na Poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva. Uz likovno stvaralaštvo radila je i kao profesorica povijesti umjetnosti, kreirala i vodila likovne radionice, a bavi se grafičkim dizajnom, izradom ilustracija i dizajnom interijera. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Članica je HDLU-a. Živi i radi u Dubrovniku.

Izložba likovne udruge "Emanuel Vidović "iz Splita u Galeriji KRUG

Poštovani ljubitelji umjetnosti.
Pozivamo Vas na otvorenje naše izložbe, kojom gostujemo kod prijateljske Poljičke likovne udruge KRUG u Dugom Ratu. Veselimo se vašem dolasku. Predsjednica udruge Cvjetana Bazina Periša, prof. umjetnosti

Izložba Maje Perić – Madrugada

vrijeme: od 10. travnja do 4. svibnja 2018.

mjesto: Galerija CEKAO, Ulica grada Vukovara 68, Zagreb

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na zatvaranje izložbe u petak, 4. svibnja 2018. u 19 sati.

Iz predgovora Ive Körbler:

„Slikarstvo Maje Perić sažima u sebi dva divergentna svijeta apstraktnog izraza, odnosno, dva

suprotna pola apstraktnog senzibiliteta i mišljenja, povezanih u vrlo koherentne i vizualno atraktivne

slikarske kompozicije. Naime, u recentnom hrvatskom slikarstvu ne postoji takav slikarski

koncept, koji toliko odvažno spaja tradiciju apstraktne geometrije i akcijskog / gestualnog slikarstva

s elementima kaligrafije...“

Izložba Marije Hečimović "Tragovi"

vrijeme: 07.10.2022 u 18 sati
mjesto: Kulturno informativni centar Lovinac

U Kulturno informativnom centru Lovinac otvara se 2. Zavičajna izložba Marije Hečimović, povodom manifestacije Općine Lovinac SIRA I KRUMPIRA.
Izložbu otvara prof. Tintor.