Uskrsna izložba slika članova Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak

vrijeme: 21. ožujka 2024. u 19:00
mjesto: Franjevački samostan sv. Ante, Bistrik - Sarajevo

Osvrt:

Kolektivna izložba slika čiji su autori članovi Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak upriličena povodom Uskrsa ili, kako je sami vole zvati "Uskršnja izložba 2024".predstavlja inspirativan spoj umjetničkih djela različitih autora koji su na originalan način interpretirali temu Uskrsa. Izložba je to koja se odlikuje raznolikošću i iskazanom nespornom kreativnošću autora, pružajući nam prigodu uživati u umjetničkim djelima koja slave proljeće, obnavljanje i nadu.

Slike predstavljene na ovoj izložbi prenose raznolike interpretacije Uskrsa kroz različite stilove, tehnike i motive. Na ovoj izložbi srećemo se kako s prikazom tradicionalnih Uskrsnih simbola, tako i s apstraktnim i suvremenim pristupima temi. Svaka slika nosi sa sobom svoju priču i emociju, otkrivajući dubinu i raznolikost umjetničkog izraza.

Autori izloženih slika demonstriraju svoje nesporno umjetničko majstorstvo. Čine to, uz ostalo, na iznimno sugestivan način čime se ostvaruje i jedan od najzanimljivijih aspekata ove izložbe a to je interakcija umjetnika i publike. Posjetitelji će, bez sumnje, nakon susreta s ovim djelima otići obogaćeni umjetničkim iskustvom i inspirirani za daljnje istraživanje umjetničkog svijeta. Ova izložba je svakako prigoda za uživanje u ljepoti umjetnosti i proslavljanje duha Uskrsa na jedinstven način. Uskrs je kršćanski blagdan koji se slavi diljem svijeta u znak proslave Isusovog uskrsnuća. Uskrs se obično obilježava kao vrijeme radosti, nade i obnove. U tom kontekstu slike kao umjetnički izraz imaju važnu ulogu u prikazivanju raznih tema i emocija. Svaki umjetnik donosi svoj osobni pogled na tematiku Uskrsa sklapajući čineći time ovu izložbu uistinu impresivnom cjelinom. Zbog svega navedenog nema sumnje da se i ovoga puta imamo prigodu upustiti u duhovnu i umjetničku proslavu Uskrsa tog velikog i važnog kršćanskog blagdana. Ovogodišnja Uskršnja izložba je postavljena s pažnjom prema detaljima stvarajući time,a prvenstveno u emotivnom smislu iznimno pozitivno ozračje.

Umjetnici koji nam se predstavljaju na ovoj izložbi uspjeli su, kroz svoja djela, prenijeti bogatstvo i dubinu ovog blagdana, istodobno nam pružajući prigodu povezati se s duhovnim aspektima Uskrsa na osobnoj razini. Koristeći različite tehnike i materijale, umjetnici su uspjeli stvoriti jedinstvena djela koja oslikavaju širok spektar emocija i ideja.

Promatrajući svako od izloženih djela posjetitelji imaju prigodu upustiti se u dijalog sa svakom slikom, istražujući njihove dubine i tajne i istodobno otkrivati nove perspektive i doživljaj Uskrsa.Ovogodišnja Uskršnja izložba radova članova Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak pruža prostor za kontemplaciju, inspiraciju i razmišljanje, ostavljajući nas s dubokim dojmovima i novim saznanjima o Uskrsu i umjetnosti.
Općenito gledano , izložba koja je pred nama , bez sumnje predstavlja emotivno i duhovno iskustvo koje je uspjelo spojiti umjetnost sa duhovnošću na način koji nas inspirira i obogaćuje. Umjetnici- članovi Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak su, i ovoga puta uspjeli prenijeti složenost i ljepotu Uskrsa kroz svoja dela, i bez sumnje će ostaviti dubok trag i trajan dojam.

Miroslav Pilj

Vanja Radauš - Retrospektiva 2018.

vrijeme: 23.03. u 16 sati

mjesto: u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Ozalj, Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj.

Vanja Radauš rođen je 1906. u Vinkovcima, završio je Akademiju likovnih umjetnika u Zagrebu na kojoj je bio i profesor a osim kiparstva bavio se pisanjem i slikanjem. Raspon Radauševa opusa proteže se od medalja do brojnih spomeničkih ostvarenja.

Vanja Radauš bio je stvaralac neiscrpna interesa, jedan od najplodnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. U kiparstvu je ostavio snažan pečat u rasponu od medalje, komornih skulptura u terakoti, gipsu i kamenu, vosku i bronci, do spomeničke plastike. Izabran je 1950. da uz Vojina Bakića, Kostu Angeli Radovanija i Zorana Mušića predstavlja Jugoslaviju na Venecijanskom bijenalu. Snažan pečat ostavio je svojim kiparskim ciklusima (Tifusari, 1956-59., Panopticum croaticum, 1959-61., Čovjek i kras, 1961-63., Krvavi fašnik, 1966., Apstraktne forme, 1966-68., Zatvori i logori, 1969., te Stupovi hrvatske kulture, 1969-75.).

Raspon Radauševa opusa proteže se od medalje do spomeničkih ostvarenja. Vanja Radauš za života je objavio dvije zbirke pjesama, Slavonijo zemljo plemenita 1969., i zbirku Kosilica vremena, objavljenu 1971. godine. Posmrtno je 1994. godine objavljena zbirka pjesama Requiem za tifusare a 2000. godine dr. Hrvojka Mihanović-Salopek priredila je knjigu pjesama Buđenje snova, Radauševu donedavno nepoznatu rukopisnu poeziju. Vanja Radauš počinio je samoubojstvo 1975. godine u Zagrebu.

Nakon umjetnikove smrti Majstorska radionica na Zmajevcu koju je koristio preuređena je za potrebe Hrvatskoga restauratorskoga zavoda u sklopu kojeg nalazi se Radauševa spomen soba.

Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se ove godine održava u Galeriji Kontrast, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i posvećen je književnosti za djecu i mlade, a na njemu izlažu 22 umjetnika, članovi i prijatelji HDLU Zagreb. Ovom izložbom istovremeno se težilo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, ali i navesti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana pročitanih u djetinjstvu i da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke, likove i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba i u razvoju njihove imaginacije. Književna djela na koja su se likovno referirali, umjetnici su odabrali po svom slobodnom izboru, te su svojim likovnim impresijama željeli kod današnje djece i mladih potaknuti poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog, kroz razvijanje simboličkog mišljenja i jezika.

Nakon višegodišnjih rasprava po pitanju lektire koju bi mladi trebali čitati, kao i prijepora koji su u našoj javnosti kulminirali i početkom ove godine, bilo nam je zanimljivo istražiti koja djela za djecu i mlade preferiraju domaći likovni umjetnici i što im je od literature iz mladosti ostalo u sjećanju, stvarajući u njihovom biću svojevrsno ''unutarnje viđenje'', pretočeno u likovni govor. Pri tom je ovdje važno naglasiti da se kod većine autora ne radi o klasičnim ilustracijama koje dopunjuju neki literarni predložak, već je prije u pitanju osobna sklonost umjetnika kroz neke davne prizore urezane u njihovom sjećanju, dok su u svom djetinjstvu upoznavali život, prebirući riječi u knjigama i zamišljanjem ih pretvarajući u slike, ali i emocije i čuđenje nad nepoznatim, koje je kroz prizmu dobrih pripovjedača donosilo slutnju avantura, prepunih upečatljivih likova – vila, čarobnjaka, životinja sa ljudskim osobinama, kao i modernih urbanih junaka ili običnih ljudi, zatečenih u neobičnim situacijama.

Ponegdje su to bili dječji junaci poput neustrašive djevojčice Pipi Duge Čarape i njezinog konja, koje nam je na svojoj slici prikazala Miroslava Kos u žarkim i pulsirajućim bojama, iz čije pozadine prosijava spretno crtačko umijeće, gradeći kompoziciju i sceničnost prostora na slici. Interpretirajući poznatu bajku Vladimira Nazora, “Bijeli jelen”, Paula Kunc i Petra Popović na svojim radovima predočile su nam šumske životinje u delikatnom crtežu (Paula Kunc), odnosno tehnici linoreza (Petra Popović), kao i susret šumskih životinja sa još jednom hrabrom djevojčicom, guščaricom Ankom, koja je nakon puno iskušenja, među šumskim stanovnicima pronašla nove prijatelje i obitelj.

Na slici Antonije Cesarec, ''Posljednja noć starog gavrana'', inspiriranoj starom zbirkom pripovjetki Zlatka Špoljara, ''Priče iz prirode'' (1. izdanje 1929. godine), u zagasito plavom prostoru prikazan je pad umiruće ptice i sva tragika prolaznosti, dok je na slici Suzane Gajdek nadahnutoj bajkom Petra Pavlovića Eršova, ''Konjić Grbonjić'', lik konja prikazan u širokim preljevima tirkizne, zelene i tamnoplave boje kroz lirski rukopis i bajkovitu atmosferu.

Životinje iz književnih djela na svojim likovnim djelima još prikazuju i Lora Elezović u tehnici tuša na papiru u minucioznom crtežu, kroz lik ''Mace Papučarice'' iz priče Ele Peroci, kao i Luka Koščak u tehnici ulja na platnu, gdje je s nekoliko jasnih i prodornih boja obradio prizor iz ''Knjige o džungli'' Rudyarda Kiplinga. Višnju Peter inspirirala je ''Bajka o ribaru i ribici'' Aleksandra Sergejeviča Puškina, pri čemu ona ostaje vjerna svom apstraktnom slikarskom izričaju gdje se boje slojevito pretapaju, samo ovlaš nagovještavajući gibanje vode, prepleteno strukturom ribljeg tijela. Kroz apstraktni ekspresionizam, i Mladen Žunjić nadahnut pričom za djecu "Puž stolar" autora Ognjena Livade, dočarava atmosferu zaigrane prirode, kao i emocije veselja i bujnosti života.

Neki umjetnici odabrali su interpretirati tradicionalne priče, mitove i legende: Branka Kopeti slika motiv ''Arijadninog klupka'', koje je junaku Tezeju pomoglo da se snađe u hodnicima Minotaurovog labirinta, a Laura Šarabok inspirirana zbirkom rimskih i grčkih priča ''Najljepše priče klasične starine'' autora Gustava Schwaba, naslikala je sliku pod nazivom ''Metamorfoze Kore'', sa imaginarnim portretima mitskih vladara podzemlja, Perzefone (Kore) i Hada (Plutona). Vile i vilenjačka bića također su obrađena na ovoj izložbi u likovnim djelima Ivane Kolić (''Mjesečeva vila''), Marsele Hajdinjak (''Mala vila'') i Ive Lulić (''Vodenkinja''), koja su nadahnuta narodnim predajama i tradicionalnim pričama.

Na svojoj slici ''Legenda o ljeljama'', Marija Kruljac inspirirana djelom Ivana Lovića, ''Gorjanske ljelje'', u tehnici akrila na platnu suptilnim i prozračnim potezima prikazuje ljelje, djevojke iz sela Gorjani kod Đakova, čiji je običaj da na blagdan Duhova, odjevene kao kraljice sa ukrašenim šeširima hodaju po selu i izvode ritual sastavljen od svadbenih pjesama i mačevnog plesa, pri čemu je ovaj jedinstveni domaći običaj 2009. godine upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Umjetnika Luku Petrača inspirirala je priča Ivane Brlić Mažuranić, ''Šuma Striborova'' iz zbirke ''Priče iz davnine'', pa na svojoj slici on efektno sučeljava središnje likove, Guju djevojku i zavedenog sina, dok Matej Škarica, također nadahnut djelima Ivane Brlić Mažuranić, slika centralni motiv magičnog drveta sa razgranatom krošnjom pod žarko osunčanim nebom. Marija Čingel svojom slikom ‘’Poslanik’’ referira se na bajku ''Sretni kraljević'' autora Oscara Wildea, slikajući let lastavice u tmurnom zimskom podneblju, dok je Rada Marković svojim slikama prikazala kompleksnost ženske prirode u liku moderne Pepeljuge, inspirirane bajkom Charlesa Perraulta, odnosno Snjeguljičinu sebeljubivu maćehu pred ogledalom iz njemačke narodne bajke ''Snjeguljica i sedam patuljaka'', koju su zapisali Braća Grimm.

Ana Cerovski svojom slikom podsjetila nas je na ''Kuginu kuću'' Augusta Šenoe iz zbirke “Povjestice”, slikajući obrise crno – sive građevine kojoj crveni detalji daju dozu dramatike, uokvirujući svjetlost u sredini kompozicije, a Juraj Jonke pastelnom paletom sa puno svjetlosti, nostalgično i duhovito na svojim slikama obradio je neke motive iz romana poznatog pisca ‘’proze u trapericama’’, Zvonimira Majdaka, odnosno Suzane Rog, što je bio pseudonim Zvonimira Majdaka. Na ovoj izložbi još se mogu vidjeti slike i crteži inspirirani modernom bajkom Lymana Franka Bauma, “Čarobnjak iz Oza’’, pričom u stihovima "Ježeva kućica" autora Branka Ćopića, romanom Jože Horvata, “Waitapu”, bajkama Hansa Christiana Andersena, pričama spisateljice Tony Wolf, ‘’Ramskim legendama'' autora Rajka Glibe, i dr. Opsežan izbor literature za djecu i mlade koja je umjetnicima poslužila kao nadahnuće, daje naslutiti načitanost i razvijenu opću kulturu domaćih umjetnika, bogatu maštu i sposobnost zamišljanja različitih prostora, vremena, događaja i likova iz knjiga, kao i sposobnost prenošenja atmosfere književnih djela likovnom ekspresijom, odnosom likova, dinamikom kompozicije i sadržaja na njihovim slikama.

Moderni načini čitanja svakako se puno više razlikuju od onih vremena kada nije bilo interneta i društvenih mreža koje nas danas preplavljuju svim mogućim slikovnim sadržajima i dnevnim vijestima, dok se istovremeno kod mladih smanjuje koncentracija i duhovna disciplina potrebna da bi se sa razumijevanjem pročitalo zahtjevnije književno djelo, pa nas sve više zapljuskuju porazne statistike o tome koliko malo knjiga i mladi i odrasli pročitaju u toku godine. Onakraj ideoloških rasprava o tome što bi mladi trebali ili ne bi trebali čitati, zaboravljamo ponekad u njima razvijati samu ljubav prema čitanju knjiga, strpljenje i posvećenost da zamišljanjem iz riječi kreiramo svoje osobne slike i impresije, kao i vrijednosne sudove i ljudsku empatiju kroz identifikaciju sa različitim likovima i junacima iz kvalitetnih književnih djela. Likovni umjetnici mogu pomoći u ovom procesu, navodeći djecu i mlade da neko književno djelo dožive i kroz crtež, sliku, ilustraciju, umjetničku fotografiju, koja osobnim rukopisom i percepcijom umjetnika teži dočaravanju univerzalnih poruka, dojmova i uvjerenja.

Sadržaji koje nesvjesno danas upijamo preko masovnih medija trebali bi se svjesno pročistiti u težnji da odabiremo samo one sadržaje koji će obogatiti naš unutarnji život i navesti nas da ne budemo puki konzumenti preobilja informacija, već da razvijamo dublje razumijevanje svijeta i društva kultiviranjem kritičkog mišljenja, ali i holističkog unutarnjeg viđenja, te sposobnost osjećanja i kreiranja duhovnih prostora kulture, koji svojom širinom nadrastaju dnevne banalnosti i nude sveobuhvatnije razumijevanje čovjekovih motiva i temeljnih potreba, pa i kroz razvoj apstraktnog mišljenja u razumijevanju ideja i simbola, koji nadilaze nivo svakodnevne percepcije.

U dobroj književnost, kao i u dobroj likovnosti nema doslovnih interpretacija i jednostavnih rješenja ''na prvu loptu'', u njima kroz jezik simbola osluškujemo svoje unutarnje biće u snovima, na javi, kroz pokušaje da izrazimo svoju cjelovitost u komunikaciji sa svijetom, prirodom i ljudima, da se povežemo sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću ljudskog iskustva. Tako su i na ovoj izložbi likovni umjetnici kroz svoje osobne simbole zaronili u prostor kolektivnog iskustva književnosti za djecu i mlade, koju su i sami čitali i poželjeli je preporučiti nadolazećim generacijama. Pri tom je bilo zanimljivo pratiti odabir umjetnika iz različitih generacija: oni su ponekad bili nadahnuti istim djelima, čitanim jednako prije više desetljeća, kao i danas, što samo znači da kvalitetna književnost i umjetnost nadrasta okvire dnevne politike i odnosi nas u puno kompleksnija i humanija duhovna područja među-generacijskog, među-kulturnog i među-prostornog razumijevanja ljudi.

Granice koje danas dijele ljude na nivou različitih ideologija i političkih ukusa tako je sigurno moguće lakše prevladati, ukoliko bi se u većoj mjeri njegovala ta univerzalna područja duha i kulture, do kojih dopiremo i onda kada kvalitetno čitamo, razmišljamo, osjećamo i kreativno interpretiramo pročitano i doživljeno u nama i oko nas.

mr. art Krešimira Gojanović

Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
Za organizatora: Željko Šturlić, ravnatelj
Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr

Medijski pokrovitelj izložbe:
Portal Zagrebački likovni umjetnici
https://likumzg.wordpress.com/

Zagrebački ljetni likovni salon 2020 – Urbani zapisi

vrijeme: 6. srpnja 2020. u 19 sati
mjesto: Kulturni centar - Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb

U Galeriji Kontrast uz poštivanje mjera stožera civilne zaštite, otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ''Zagrebački ljetni likovni salon 2020 – Urbani zapisi''. Izložba će se moći pogledati do 21. srpnja 2020., ulaz je slobodan.

Izlažu: Vedran Bukovina, Darija Dolanski Majdak, Andreja Dujnić Žmirić, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Zlatko Isaković, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Luka Koščak, Marija Kruljac, Valentina Marđetko, Rada Marković, Hrid Matić, Patricija Purgar, Laura Šarabok, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

Izvor: Facebook events