Fotoklub Zagreb

  • Julija Domac

    Po zanimanju profesor geografije. Rođena je i živi u Zagrebu. Fotografijom se aktivno bavi od 2008.godine, a fotografiju je već zavoljela u ranoj mladosti, posebno u studentskim danima na terenskoj nastavi za vrijeme studija geografije.

    Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te klubskim izložbama. Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a u 2018. planira treću.

    Dobitnica je nekoliko nagrada; Cesti s d best 2014., drugo mjesto, Noć knjige 2015., treće mjesto, Noć knjige 2017., drugo mjesto, Zagreb i Zagrepčani 2014., treće mjesto

    Autorici je fotografija najdraži dio njezina života. Ljubiteljica je kako landscape fotografije, tako, urbane fotografije, portretne fotografije, ulične fotografije.

    Članica je Fotokluba Zagreb.

    • julija domac
    • u_zanosu
    • u_svojim_mislima
    • u svom svijetu
    • transparency
    • u moru
    • sjena
    • sam
    • reflexion
    • ruke
    • prema_nebu
    • predah
    • potop
    • poslije_kise
    • pile gates
    • pastir
    • peron
    • ogledalo
    • odmor
    • jutarnja_toaleta
    • ne_brinite
    • jos_samo_casak
    • iza_oluje
    • iscekivanje
    • ghosts
    • dobrociniteljica
    • covjek_pauk
    • brzina
    • brajica
    • bas_zanimljivo
    • bicikl
  • 125 godina Fotokluba Zagreb

    vrijeme: 8.11.2107. u 19 sati

    mjesto: Muzej grada Zagreba, Opatička 20

    Fotoklub Zagreb osnovan je davne 1892. i ove godine slavi 125 godina svojeg postojanja. S obzirom na tako dugu tradiciju ovaj veliki jubilej obilježavamo na najbolji mogući način - organiziranjem niza izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu.

    125 godina Fotokluba Zagreb

    Tijekom sto dvadeset pet godina postojanja Fotoklub Zagreb izvršio je velik utjecaj na razvoj umjetničke fotografije na ovim prostorima. Od najranijih dana do danas kroz Klub je prošla većina eminentnih hrvatskih fotografa i upravo su se ovdje profilirali kao fotografi-umjetnici (od generacije legendarnog Toše Dabca na dalje).

    Fotoklub Zagreb organizira klupske i međunarodne izložbe fotografija u vlastitoj galeriji, predstavlja se izložbama svojih članova u zemlji i inozemstvu, organizira tečajeve i radionice fotografije te razna stručna predavanja. Posebno mjesto u djelovanju Kluba zauzima organizacija bijenalne međunarodne izložbe fotografija pod nazivom Zagreb salon, koja se kontinuirano održava od 1910. do danas kao jedina izložba takve vrste u ovom dijelu Europe. Zagreb salon uvijek je popraćen reprezentativnim katalogom, po kojem je ova izložba prepoznatljiva i u svjetskim razmjerima.

    Tijekom ove jubilarne godine u Hrvatskoj smo organizirali devet izložbi u galerijama diljem Hrvatske - u Pazinu, Rijeci, Buzetu, Labinu, Umagu, Zadru, Vinkovcima i Rovinju. Posljednja u tom nizu je izložba 80 fotografija, 40 autora 20. stoljeća i isto toliko iz 21. stoljeća u Muzeju grada Zagreba koja se održava od 8. do 22. studenoga 2017.

    Iz bogate zbirke fotografija Fotokluba Zagreb za spomenute je izložbe odabrano sto dvadeset pet fotografija od isto toliko autora, od čega je sedamdeset fotografija iz prošlog, a pedeset pet s početka ovog stoljeća. U svakom od spomenutih gradova izložen je drugi izbor fotografija.

    Kako Fotoklub Zagreb ima razvijenu međunarodnu suradnju, ove godine smo organizirali i niz izložbi u inozemstvu. To su već održane izložbe u Grazu, Eisenstadtu, Trstu, Firenzi, Celju te još uvijek aktualne u Australiji i Novom Zelandu.

    U Australiji i Novom Zelandu priređena je kružna izložba fotografija koja nas predstavlja u Sydneyju, Melbourneu, Perthu, Canberri i Aucklandu. U sklopu tih izložbi organiziran je i fotofestival s nizom prezentacija i predavanja o dugoj klupskoj povijesti, sadašnjim aktivnostima i budućim planovima Kluba.

    Ovim putem zahvaljujemo svim institucijama koje sudjeluju u organizaciji spomenutih izložbi i na taj način pridonose da se dostojno obilježi 125. godišnjica osnutka Fotokluba Zagreb.

  • Druga izložba fotografija Fotokluba Kadar SB

    vrijeme: 15. prosinca 2016. u 19. sati

    mjesto: Galerija Ružić, Slavonski Brod

    Drugi puta Fotoklub Kadar SB u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda organizira izložbu fotografija članova naziva Slavonijo ‘ko te nije volio. Kao i prošle godine, fotografije će biti postavljene u prekrasnoj Galeriji Ružić, od 15. prosinca 2016. Izložbom ćemo ujedno obilježiti i drugu godina rada našega Fotokluba.

    izložba fotografija Fotokluba Kadar SB

    U 19h svečano ćemo otvoriti izložbu. Fotografije su rađene isključivo digitalnom tehnikom, nastale su u ovoj 2016. godini i tematski su povezane – zajednički motiv im je Slavonija – portretne fotografije, slavonski pejzaži, fotografije hrane i pića te raznih predmeta vezanih uz Slavoniju.

    Fotoklub Kadar SB osnovan je 14. studenog 2014. godine, a rješenje o upisu Udruge u Registar odobreno je 15. prosinca 2014. Do sada Fotoklub broji 32 registriranih članova amatera, profesionalaca i općenito zaljubljenika u fotografiju s ciljem promicanja fotografske umjetnosti na ovim prostorima. Niz kreativnih fotografskih radionica u prostorijama Fotokluba u Centru mladih, kao i radionica na raznim lokacijama u prirodi, suradnja s Fotoklubom Klik iz Svete Nedelje, gosti predavači i tečaj osnova digitalne fotografije za javnost, obilježili su proteklu godinu i članovima usadili u srca samo jednu ideju: biti još ambiciozniji i kreativniiji u svom stvaralaštvu.

    Želite li vidjeti nešto originalno i posebno, umjetnost iz objektiva, inventuru djelovanja Fotokluba Kadar SB, pridružite nam se na dan otvorenja i svojim prisustvom uveličajte našu svečanost. Postav će biti otvoren javnosti do 27. siječnja 2017. godine, zaključno s Noći muzeja.

  • FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU




    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI

    Izložbe su otvorene u sklopu Fotofestivala kojeg je Fotoklub Zagreb, uz suradnju AZIT fotografske grupe iz Koreje, organizirao tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2019. zajedno s predavanjima i prezentacijama na temu Hrvatske fotografije.

    Prva izložba pod nazivom 'Zagreb black and white' otvorena je 22. svibnja u Seoulu, u reprezentativnom prostoru u najstrožem centru grada. Izloženo je ukupno 60 fotografija od 53 autora, članova Fotokluba Zagreb.

    Druga izložba istog naziva otvorena je 1. lipnja u Nacionalnom kulturnom centru u gradu Jeonju. Posebnost ove izložbe je da su fotografije printane na tradicionalnom Korejskom Hanji papiru, koji fotografijama daje posebnu draž. Izložba ostaje otvorena do 19. lipnja.

    Obje izložbe su privukle veliki broj posjetitelja, a na otvorenju su bili utjecajni ljudi iz Korejskog kulturnog i političkog života, te veleposlanik RH u Koreji dr.sc Damir Kušen. Fotoklub Zagreb predstavljali su: Hrvoje Mahović, predsjednik kluba te članovi Biljana Knebl i Božidar Kasal.

    Važno je napomenuti da je, prema navodima organizatora, ovo prva skupna izložba Hrvatskih fotografa u Republici Koreji.

    Inače, ovo je već treći u nizu Fotofestivala koje je Fotoklub Zagreb organizirao izvan granica Hrvatske. Prvi je organiziran 2017. godine u Australiji (gradovi: Sydney, Melbourne i Canberra), a drugi 2018. godine u Kini (gradovi Shanghai i Hangzhou).

     

    Ukratko o Klubu

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije fotoklubove u svijetu. Klub danas broji preko 300 aktivnih članova koji se okupljaju utorcima na klupskim druženjima. Godišnje klub organizira 20-ak izložbi, 30-ak predavanja na razne fotografske teme, te 10-ak tečajeva fotografija, a posebno treba spomenuti organizaciju bijenalne međunarodne izložbe Zagreb Salon. U klubu se čuva i bogata zbirka fotografija gotovo svih značajnijih hrvatskih fotografa od tridesetih godina do danas.
    Klub ima i bogatu međunarodnu suradnju s fotoklubovima i kulturnim institucijama iz Austrije, Slovenije, Finske, Italije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Brazile, Koreje s kojima organizira izložbe i fotoradionice.

    PREDSJEDNIK FOTOKLUBA ZAGREB

    Hrvoje Mahović, dipl.ing.geod.

    • zgrada izložbe u gradu jeonju
    • izložba u Seoulu
    • izlozba u gradu jeonju2
    • zajednička fotografija-seoul
    • Mary Crnkovic Pilas_Rainy days and Mondays
    • Jeonju- govor predsjendika Kluba
    • Image44
    • Hrvoje Mahovic spooky_
    • Dren Butkovic_The cathedral in the spring PLAKAT
    • izlozba u gradu jeonju
  • Fotoklub Zagreb

    fotoklub

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i među najstarijima je u Europi. Uz europske centre poput Londona i Beča, Zagreb bilježi početak amaterskoga fotografskog pokreta.

    Kroz tako dugi period vremena kroz Fotoklub Zagreb prošlo je mnogo generacija fotografa, te su većinom i najpoznatiji majstori hrvatske fotografije bili njegovi članovi. Klub je imao uspona i padova,ali je opstao na kulturnoj i umjetničkoj sceni i to ponajviše zalaganjem svojih članova. Tako je i danas.

    Uz izlagačku djelatnost, Klub je i edukativnog karaktera, te se u Klubu održavaju tečajevi, predavanja, prezentacije i razgovori o fotografiji. Kako bi što bolje promicali kvalitete tzv. zagrebačke škole fotografije, članovi kroz edukaciju i pomoć starijih članova slijede principe odabira zanimljivih motiva, kompozicijske dotjeranosti i tehničkog umijeća, no otvoreni su novim strujanjima u fotografiji i eksperimentiranju.

    Fotoklub Zagreb broji oko 200 članova od kojih su gotovo polovina žene. Klub ima četiri godišnje izložbe koje organizira samo za svoje članove. To su: Najfotografija, Najkolekcija, Zagreb i Zagrepčani i Žene snimaju. Također, već nekoliko godina održava se izložba najnagrađivanijih fotografija članova našega kluba, budući da su članovi vrlo aktivni, te sudjeluju na natječajnim izložbama diljem svijeta.

    Broj članova nositelja počasnih naslova međunarodne organizacije FIAP u stalnom je porastu. Može se reći da je tzv. Generacija 21. stoljeća, kako ju u Monografiji Kluba U susret vremenu , 2013., naziva bivši tajnik, kroničar Kluba iautor knjige gosp. Vladko Lozić, obilježila svojevrstan uzlet Kluba, te je pojavom autora od 2000. godine nadalje Klub doživio jedan od svojih procvata, koji se periodično javljaju u tako dugom postojanju kluba. Važno je reći da se izlagačka djelatnost članova širi i izvan kluba, a autori se ističu sudjelovanjima na domaćoj foto sceni, bilo na skupnim izložbama, bilo izlažući samostalno u raznim prostorima.

    Relativna dostupnost nabavke fotoaparatai opreme doprinijela je popularizaciji fotografije kao hobija, no Fotoklub Zagreb uvijek strijemi promicanju fotografije kao umjetnosti. Surađuje sa klubovima u Austriji, Finskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, a odnedavno i sa klubom Idea fotografica u Firenzi u Italiji. Upravo su u tijeku pripreme za izložbu i foto radionicu u Firenci početkom lipnja ove godine. Klub često organizira i foto izlete i izložbe u domovini. Važno je spomenuti niz vrlo lijepih snimanja u Istri, te suradnju sa Pazinom, Labinom i Buzetom, gdje se već tradicionalno održavaju godišnje izložbe fotografija članova Fotokluba Zagreb.

    Svojim aktivnostima Klub promiče, ne samo fotografiju kao umjetnost, nego i našu domovinu i njene ljepote. Malo je poznato da se u Klubu čuva Zbirka hrvatske fotografije, koja trenutno broji više od osam tisuća fotografija i naše je nematerijalno kulturno dobro. Klub je organizator međunarodne izložbe Zagreb Salon. Izložba se organizira pod pokroviteljstvom FIAPA, svjetske fotografske udruge. Upravo su u tijeku pripreme za 37. Salon koji će se održati u jesen.

    Kao motivaciju svojim članovima, a i ostalim umjetničkim fotografima u našoj zemlji, Klub je utemeljio nagradu Tošo Dabac koja se dodjeljuje svake godine. Prima ju uvijek jedan član kluba i jedan fotograf iz naše domovine koji nije član Kluba. Ove godine tu prestižnu nagradu dobivaju Biljana Knebl, članica Kluba i Boris Cvjetanović

    Mnogo je značajnih aktivnosti Kluba i vrijednih umjetnika fotografije koje je iznjedrio, tako da bi spominjanje imena i izdvajanje pojedinaca u jednom općem pregledu kao što je ovaj, autoru teksta predstavljalo određenu poteškoću, jer bi podrazumijevalo potrebu sužavanja izbora autora koje treba spomenuti. Stoga, neka ovo bude poziv ljubiteljima umjetnosti da navrate u FotoklubZagreb, te da se i sami uvjere u navedene kvalitete Kluba i da sami upoznaju izlagačku djelatnost Kluba i naše vrijedne majstore fotografije.

    Vesna Špoljar, prof.

  • Fotoklub Zagreb i Milenijski svijet Šime Strikomana

    Fotoklub Zagreb i Milenijski svijet Šime Strikomana

    Ove godine Fotoklub Zagreb nizom izložbi diljem Hrvatske slavi 125 godina od svoga osnutka. Također, upravo je u tijeku gostovanje Fotokluba u Australiji i Novom Zelandu, gdje će se prikazati izložba fotografija članova pod nazivom Hrvatska danas. Uz izložbu, biti će projicirane i najuspješnije fotografije članova Kluba. Ove godine već su istim povodom održane izložbe u Firenzi, Italija, te u Vorištanu i Grazu, Austrija. Fotoklub Zagreb jedan je od najstarijih amaterskih foto klubova u Evropi.

    Kako bi se uveličao ovaj značajni jubilej, Fotoklub Zagreb će postati dijelom Milenijskog svijeta Šime Strikomana! Naime, naš poznati fotograf Šime Strikoman uključuje se u proslavu godišnjice Kluba na način da će dana 17. rujna u 18 sati snimiti povijesnu fotografiju članova Fotokluba Zagreb. Snimanje će se odrzati ispred muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu u Zagrebu. Očekuje se veliki odaziv članova, koji će za tu priliku nositi nove plave majice Kluba, posebno izrađene za ovu priliku. Velika je čast biti uključen u međunarodno priznati projekt Milenijski svijet Šime Strikomana, te se pretpostavlja da će ovaj događaj izazvati medijsku pozornost.

  • Izložba "ZAKAJ VOLIM ZAGREB"

    vrijeme: 30.06.2017 u 20 sati

    mjesto: Muzej grada Zagreba, Opatička 20

     

    Izložba

     

     

     

  • Izložba "Žene snimaju"

    vrijeme: 07.03.2017. u 19.30

    mjesto: Fotoklub Zagreb, Ilica 29/3, 10000, Zagreb

    Prva nagrada Zrinka Lovrić

    Zrinka Lovrić

    Druga nagrada Valerija Dujmović

    Druga nagrada Ivana Planinić

    Ivana Planinić

    Treća nagrada Tamara Gkikas

    Tamara Gkikas

    Treća nagrada Ivana Planinić

    Ivana Planinić

    Treća nagrada Neda Rački

    Neda Rački

    Pohvale

    Ankica Rajačić

    Ankica Rajačić

    Ljubica Babac

    Ljubica Babac

    Maja Golac

    Maja Golac

    Neda Rački

    Neda Rački

    Vesna Špoljar

    Vesna Špoljar

    Vesna Špoljar

    Vesna Špoljar

    O izložbi Žene snimaju

    Postoji li bolji homage za žene na Dan žena od javnog i iskrenog vrednovanja i priznanja njihovog rada, svakodnevnog i onog umjetničkog. A to je upravo ono što Fotoklub Zagreb sada čini otvorenjem ove izložbe – pokazuje svijetu visoku razinu umjetničke kvalitete radova svojih članica, u sprezi sa tehničkom perfekcijom, ali i dodatnim, sveprisutnim, suptilnim ženskim izborom motive, kompozicijom i pogledom na svijet oko nas.

    Od osnutka Ženske sekcije Kluba 1973. godine, prema inicijativi i zamisli tadašnjeg predsjednika Đure Griesbacha te pod kasnijim vizionarskim vodstvom izuzetne i požrtvovne gđe Slavke Pavić, ta se aktivnost kontinuirano usavršava sve do današnjih dana. Postojanje takve sekcije, te pridavanje važnosti specifičnostima ženskog fotografskog izričaja, uz kontinuiranu široku promociju i izlagačku djelatnost, definiraju Fotoklub Zagreb kao sredinu u kojoj se uvažava ravnopravnost spolova i njeguju vrhunske europske kulturne stečevine.

    Žiri, sastavljen od isključivo muških članova Kluba, nije imao lak zadatak pri izboru. Svoje radove, na slobodnu temu, prijavile su 42 autorice izuzetno širokih fotografskih interesa i originalnih ideja, sa ukupno 163 rada, da bi na kraju bilo prihvaćeno 66 fotografija od 33 autorice. Bilo je tu predivnih portreta ispunjenih ljudskom toplinom, impresivnih crno-bijelih, gotovo grafičkih radova, prikaza svakodnevnog živahnog i zanimljivog uličnog života, makro fotografija i slika životinja, atmosferom ispunjenih fotografija pejzaža i veduta, dokumentarno zaustavljenih trenutaka, kolorističkih stilizacija i još mnogo toga.

    Širina pristupa, raznolikost interesa, stilova i tehnika vidljivi su i među nagrađenim radovima. Divne oči male Julije, Zrinke Lovrić, izviruju iz debelog krzna u reduciranom okolišu i privlače svu našu pažnju. Bravo, Prva nagrada! Valerija Dujmović predstavila se impresivnim crno bijelim fotografijama dinamičkih plesnih figura, teških za snimanje, uz vrhunsku kompoziciju, rasvjetu i kontrast. Fantastično zaustavljeni pokret i vrijeme – Druga nagrada. Fotografija “Eye”, Ivane Planinić, s ljudima na klupi u okruženju stakla, po ne znam koji put potvrđuje da ova autorica ima stvarno čudesno “oko” za izbor motiva i perspektiva – Druga nagrada. Staračke ruke na crnoj podlozi (“Only Time”, Tamare Gkikas) kod gledatelja izazivaju toplo suosjećanje i razumijevanje za jedan život koji je prošao – osvojena Treća nagrada. Neda Rački nas ponovno oduševljava motivom, kakve samo ona nalazi, igrom svjetla i sjene, snagom kontrasta kojim ona život u boji pretvara u crno bijelu “treću dimenziju” – Treća nagrada. Naša članica Vesna Špoljar, s izvanrednim smislom za opservaciju i naglašenom geometrijom, pokazuje nam krasan “sklad elemenata” na svojoj fotografiji istog naziva (Pohvala). Fotografija “Sjeta” u sepia tonu, iste autorice, zrači toplinom i šarmom i predstavlja svojevrsnu odu ženskoj ljepoti, onako kako ju žena vidi (Pohvala). I, dalje …, ne možemo sve nabrojiti.

    Nakon razgleda ove čisto ženske izložbe, zaključak je, bez imalo dvojbe: Žene članice su ponos i, brojeći one mlade, budućnost našeg kluba. Poželimo im puno uspjeha u budućem radu i dobro svjetlo.

    Božidar Kasal, AFIAP

  • Izložba „Fotografija godine“

    vrijeme: 14. 02. 2017. u 19.30 sati

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb,Ilica 29/III, Zagreb

    Prošlu, 2016. godinu, Fotoklub Zagreb zaključio je izložbom „Fotografija godine“, s kojom je zaokružio svoju izlagačku aktivnost. Na početku ove godine, vrijedi nam se još jednom osvrnuti na proteklu godinu i rekapitulirati sve izložbe na kojima su članovi sudjelovali i obaviti svojevrsnu inventuru osvojenih nagrada. A odličan uspjeh naših članova na natječajnim izložbama i salonima u Hrvatskoj i inozemstvu nastavlja se i dalje.

    Izložba „Fotografija godine“

    Najnagrađivaniji autori ove godine su Neda Rački (27 nagrada) i Zvonko Radičanin (14 nagrada), a slijede ih Željko Krčadinac i Božo Marijančić (po 8 nagrada). Ukupno su članovi osvojili 141 nagradu.

    Za izložbu su odabrani nagrađeni radovi 34 autora (od ukupno 42) i to prvenstveno oni radovi koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na klupskim, nacionalnim ili međunarodnim natječajima. Nagrade su samo jedan dio uspjeha. Danas, kada u svijetu ima velik broj natječaja (samo u organizaciji FIAP- a prošle ih je godine bilo 511), veliki je uspijeh kad se fotografija nađe u kategoriji „primljena“, a naši članovi i u toj kategoriji bilježe odlične rezultate (više od 400 primanja).

    Ovogodišnja rekapitulacija nagrađenih radova ne pokazuje samo raznolikost u odabiru tema i širini pristupa fotografiji, već i raznolik odabir zemalja i natječaja na kojima su članovi sudjelovali. Izložbeni postav pruža mogućnost usporedbe nagrađenih radova odnosno uvid u poklapanje ili različitost žiriranja na nacionalnim i međunarodnim izložbama.

    Izložba u cjelini predstavlja raznovrstan fotografski repertoar članova kluba, od portreta, preko pejzaža, prirode, ambijentalne i ulične fotografije pa sve do apstrakcije. Bez obzira na tehnička znanja i trendove u suvremenoj fotografiji, ova je izložba u prvom redu važna i zanimljiva zbog subjektivnog doživljaja trenutka kojeg su žiriji prepoznali i nagradili.

    TEKST ZA KATALOG IZLOŽBE „NAGRAĐENE FOTOGRAFIJE U 2016.“

    Neda Rački, EFIAP/g

  • "Moji kvadrati, moj svijet u četiri puta četiri", samostalna izložba fotografija Davorke Trbojević


    vrijeme: 02. 07. 2019. u 19:30
    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija Davorke Trbojević

    „Krug je okrugao kvadrat“, piše u poznatoj knjizi dječjih izreka „Olovka piše srcem“.
    Dječja je spontanost otkrila u opisu kvadrata suštinu oblika koji ima središte i otvara se na četiri strane svijeta, ne sluteći da tako upućuje na prepoznato značenje u svim kulturama. Doista, četvrtastom obliku pridodaju se mogobrojna značenja: četiri godišnja doba, četiri elementa i četiri razdoblja života, a povezuje se i s onim što se odnosi na „materijalizaciju života“ (ono što naše oči vide!?).

    Nismo li u tom nabrajanju izgubili neposrednost dječjeg opažaja? Onu neposrednost koja će povezati suštinu stvari zajedno. Suprotno tome, mi učimo analizirati.
    Zato pitanje:
    Što je s krugom? U odnosu na krug koji nosi simboliku „svetog, božanskog, bezgraničnog“ ili predstavlja „geometrijski arhetip duše“ dobivamo „neraskidivu vezu između duhovnog i materijalnog, odnosno duše i tijela (Carl Jung). Beskrajna kombinacija tih dvaju oblika gradi se u istočnjačkoj mandali, otvarajući značenje k univeralnom i univerzumu.

    Kako je tu duboku simboliku proživjela i prepoznala Davorka Trbojević u ovom ciklusu fotografija?
    Sa vrlo malo detalja ili motiva u kvadratnom formatu imamo dojam cjelovitosti. Naime, svaki dio fotografije jednako je važan i zapažen, te se u fotografi ranim motivima u naznakama suprotstavljaju smjerovi, teksture, prostorni planovi, pravilno i nepravilno, svjetlo i tamno, statično i dinamično, veliko i malo, jasno i nejasno.

    Estetika crno bijele fotografije (od)miče suvišne detalje te sugerira i drugu „stvarnost“ pored ove zapažene. Koju? Tražimo upravo onu koju je izreklo dijete iz prve rečenice. Suštinsku.

    Dualnost oblika zabilježenih fotografijom (krošnja – oblak, stablo – ograda, grane – voda, toranj - oblak...) dotiče pitanje o suživotu različitih karakteristika. Čini se kao da autorica propituje značenja pojmova kojima često određujemo svijet oko sebe. No, već sljedeći niz fotografi ja odvest će nas korak ka jedinstvu. Naime, u nekim se fotografi jama nazire središnja ili kružna kompozicija, sugerirajući upravo odnos kruga u kvadratu, a dominacija jednog likovnog elementa drži nas na tom tragu.
    Gledateljima autorica predstavlja vizualne poruke koje preko vidljivog i poznatog sugeriraju nevidljivo i nepoznato. Niti u primisli joj ne mogu biti zakoni širenja svjetlosti u fizici te „dualna priroda svjetlosti i materije“.
    Kako je njen unutarnji habitus intuitivan, prikazani fotografski svjetovi ne ostavljaju nas samo s jednim značenjem ili asocijacijom.

    Igrajući se s veličinama u makro fotografiji (maslačak, trava, ruža...) maleni oblici dobivaju monumentalnost i značaj, dok će velike arhitektonske konstrukcije postati plošni uzorak linijskog prepleta.

    „Ništa nije kao što se čini“, stara je uzrečica i Davorka nas poziva na zaokret u promatranju svijeta. Koliko smo spremni odreći se ustaljenih načina gledanja i mišljenja?
    Na blagi način (a kako drugačije?) Davorka nas poučava zaokretu i promjeni. Sve to tako (i naopako) ne bi bilo moguće bez gledanja srcem (jer “samo se srcem dobro vidi“).
    Upravo zato što na fotografijama nema ljudske fi gure, prisutnost svjedoka postaje unutarnja.
    Tišina fotografija gotovo je čujna. Što nam govori?

    Nevenka Miklenić, prof.

  • Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu "Toša Dabac"

    vrijeme: 16.05.2017.

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba dobitnika nagrade "Tošo Dabac" Josipa Klarice i Božidara Kasala

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

    FOTOGRAFIJA - IDEALNI MEDIJ ZA KOMUNICIRANJE I IZRAŽAVANJE

    Naš svakodnevni život je vezan uz fotografiju. Ona je medij bez čije primjene je nezamisliv suvremeni život i prezentacija svijeta oko nas. Ona nas, između ostalog, uvodi u nove svjetove, koje nismo vidjeli, koje nismo poznavali, nekad čak niti znali da postoje. Ona nam pokazuje i podsjeća nas na vrijeme koje je prošlo, na događanja i promjene koje su se dogodile. Ona je informacija i sredstvo komuniciranja koje može prenijeti stvarnost, prikazati istinu i predočiti nam neponovljivost nekog trenutka. Fotografija je medij izražavanja umjetnika koji, uz pomoć fotoaparata, stvara svoja fotografska djela i izražava sebe, svoja doživljavanja stvarnosti, svoje osjećaje, svoja htijenja i utiske, svoje stavove....

    Sve ovo navedeno ne treba shvatiti kao neku vrste rasprave o karakteru i značaju medija fotografije, već kao riječi neophodnog uvoda u izložbu fotografija Božidara Kasala pod nazivom “Mojih pola svijeta” i značajni događaj - svečanost uručenja nagrade ”Tošo Dabac” ovom iznimnom autoru. Nagradu mu je dodijelio njegov Fotoklub Zagreb kao posebno priznanje za izuzetna stvaralačka ostvarenja i osobit doprinos promociji i afirmaciji umjetničke fotografije i fotografske umjetnosti. Zapravo, riječ je o nagradi za životno djelo, jer Kasal je svojim dugogodišnjim bavljenjem fotografijom, posebno dokumentarnom i umjetničkom i kontinuiranom aktivnošću na predstavljanju i promicanju autorske fotografije, umjetničkim djelovanjem i sudjelovanjem na domaćim i međunarodnim natječajnim izložbama fotografije, posebno onima pod pokroviteljstvom FIAP-a (Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti), dao značajan doprinos razvoju, afirmaciji i kvaliteti fotografije i fotografskog stvaralaštva Fotokluba Zagreb i fotografije uopće.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Tematsku izložbu ”Mojih pola svijeta”, Kasal je oblikovao izborom putopisnih fotografija iz svog širokog i raznolikog fotografskog opusa, nastalih tijekom njegovih putovanja svijetom u posljednih četrdesetak godina. One objedinjuju dvije njegove velike ljubavi i strasti, a to su – putovanja i fotografija. Putovanja, da bi vidio i doživio svijet i fotografija, da bi taj svijet zabilježio svojim fotoaparatom. Izložba nam, ujedno, pruža uvid u karakter i prirodu njegovog stvaralaštva, od fotoreportaže do umjetničke fotografije.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Putopisna fotografija obuhvaća središnji i najveći dio njegova stvaralaštva. Na svojim putovanjima kroz više od šezdeset zemalja svijeta snimio je na desetke tisuća fotografija na filmu ili u vidu digitalnog zapisa. Zbog ograničene veličine izložbenog prostora, morao je pronaći kompromis između kvalitete i zanimljivosti fotografija, s jedne strane, i broja zemalja gdje su snimljene, s druge strane. Tako je i nastao upečatljiv naslov izložbe. Kasal je za izložbu odabrao 40 fotografija koje je snimio u 30 zemalja svijeta, od kojih izdvajam samo neke: Kuba, Amerika, Meksiko, Kanada, Brazil, Argentina, Indija, Kenija, Gvatemala, Kina, Japan, Rusija, Engleska, Finska, Turska, Italija i druge.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Osim vlastitih utisaka, fotografije prikazuju duh i ozračje i, na neki način, čak i demokratski status i kvalitetu življenja ljudi tih zemalja. Izbor fotografija uključuje ambijentalne i nacionalne specifičnosti, prirodu, portrete, prikaze običaja, folklora i načina života, daje uvid u spoj kulturne i arhitektonske baštine i sadašnjeg trenutka razvoja pojedinih društava. Boja i pažljivo odabrano svjetlo daju dodanu vrijednost kod predstavljanja ovako različitih motiva, različitih rasa i boja kože, povijesnog razvoja narodnih nošnji u različitim dijelovima svijeta, i sl. Bojom naglašava i ambijent pa i prikaz načina i uvjeta života u tim zemljama.

    Unatoč raznolikosti izbora motiva, fotografskih postupaka i izričaja, kroz sve se slike isčitava konzistentnost Kasalova fotografskog umjetničkog rada i poetike te umjetnički rukopis autora. Njegove fotografije su doista posebne, one povezuju sve ono što umjetnost čini umjetnošću: emocije, uočavanje detalja i smisla za vrijeme, sadržaj, informativnost i preciznost u izrazu.

    Izložene fotografije otkrivaju Kasala ne samo kao autora, već i kao čovjeka, kao ljubopitljivu osobu širokih svjetonazora i interesa, čovjeka sposobnog da komunicira čak i s ljudima čiji jezik uopće ne razumije. Njegove fotografije govore univerzalnim jezikom, koji svi razumiju. Fotografija je za njega idealni medij za komuniciranje i izražavanje. Reći će: ”Fotografija je čudo, čovjek koji nikad nije vidio sebe na slici, pogledom na ekran fotoaparata, može postati drag prijatelj. Fotografija te približava ljudima, ona te potiče da svijet gledaš drukčije, dublje, šire, jasnije, više analitički i dokumentarno, likovno i izražajno”. Ja bih na kraju još dodao, fotografija nas informira, uči, obrazuje i utiče na naše mišljenje, stavove i emocije. Fotografija ne mijenja svijet, ali snaga njene naracije i poetike utječe na osjećanja ljudi, njihovo raspoloženje i njihovo djelovanje.

    Vinko Šebrek AFIAP, ESFIAP

    Što je Gregor Samsa vidio kroz prozor?

    Čini mi se da Klaričinu izložbu prvenstveno treba sagledavati kao djelatnost na fotografiji u smislu jednog osebujnog koncepta, i da je taj njen dio viđenja značajniji od samih ostvarenja, što uopće ne znači da su one manje zanimljiva ili unutar njegovog opusa manje značajna. Upravo suprotno, no prvi je sagled po funkciji obuhvatniji, širi, i, rekao bih, po posljedicama van Klaričina djela i njegove fotografske osobe po interventnosti u mišljenju o forografiji nezaobilaznije.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    O čemu se naime radi? Na prvi pogled imamo pred sobom izričito osobenjački pristup fotografiji (ne žanru, ne trendu) koji svojim ostvarenjima polemizira o mogućnosti fotografije kao jezika u njenom jednom uskom i strogom vidu, vidu zanemarenom ili omalovažavanom, a taj je konstruirana, režirana fotografija, fotografija „slikarskih mrtvih priroda“. Klaričin naizgled konzervativni (skoro arheološki) pristup površnijem „čitaču“ ne otkriva s prve svoj bitni polemički argument: stečeno i promišljeno iskustvo fotografskog moderniteta artikulirano u naizgled preživjeli postupak koji nas prisiljava da u i usprkos moderniteta otkrivamo otkriveno i prepoznajemo znano.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Primijeniti klasifikacijski (a time i kvalifikacijski) naziv postmodernizam jednostrano je i osiromašujuće: Klaričina fotografska djelatnost intervenira u poimanje moderniteta više no što bi mu nametala svoja rješenja i postupak.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Izričito aestetski (ali ne i asketski) njegovi asamblaži bizarni po sukobljenim trivijalnostima i apsurdnim nostalgijama govore o otvorenom polju izbora komentirajući ironično suženost „trendova“ fotografije danas i u nas, „nečitkost“ komentira tehničku savršenost ispraznog obrasca, a ispisani naslovi fotografija igraju s gore navedenim igru dvostrukog dna: Gregor Samsa na prozoru dakako nije samo asocijativni homage Kafki niti mogući amblematičan naslov izložbe kao inventure njegovih imaginarnih prizora, već fotografskim sredstvima postavljen nezaobilazan polemički zahtjev da mišljenje o fotografiji otvori i taj prozor.

    Albert Goldštajn 1984

  • Izložba fotografija Slavke Pavić

    vrijeme: 24.01. - 10.02.2017.

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Portreti Slavke Pavić

    Portretirati znači zabilježiti neko lice, taj prozor u svijet i pogled iz svijeta u ličnost. Portretirati, za Slavku Pavić, znači u mnoštvu ljudi ugledati markantno lice i fotografirati ga u času opuštenosti, iskrenosti, znatiželje, vedrog i spontanog poziranja. Ti portreti nisu nastali u studiju, niti su dio planiranih posjeta značajnim ličnostima, kojih na ovoj izložbi ima izmiješanih s onim manje poznatim, ali jednako zanimljivim licima koji se pojavljuju na otvorenjima izložbi, promocijama knjiga, koncertima, na kulturnim zbivanjima. Portreti ovdje izloženi nastali su u posljednje tri godine, premda većina u 2016.

    Izložba fotografija Slavke Pavić

    Poznavatelji Slavke Pavić viđaju je na svim važnijim događanjima iz umjetnosti i kulture s malim digitalnim fotoaparatom kako uz osmjeh i kratku zamolbu pridobiva ljude na fotografiranje, te ih tek malo odmiče, razmješta ili odvodi pred prazan zid, ili pak pred karakterističan ambijentalni detalj. U tom, dakle, kratkom trenutku, uz minimalnu intervenciju Slavka Pavić djeluje brzo, te bez posebnih uvjeta rasvjete ili komponiranja, ona kadrira svoje modele svakog na drugačiji način istaknuvši im karakteristiku ili posebnost zbog koje ih je odabrala za portretiranje. Sva lica zrače onom pozitivnom energijom koja je potrebna da se uopće može nekoga kvalitetno fotografirati, a kamoli portretirati.

    Slavka Pavić

    Uz sve reportažne odlike, portreti Slavke Pavić posjeduju i onu formalističku mjeru vještine koja je potrebna da se slučaj i brzina pretvore u znalački odabir i serioznu kompoziciju, sa svim onim estetskim elementima koji se traže od dobre fotografije i kvalitetnog portreta: neutralna rasvjeta, profinjene boje, asimetrična kompozicija, izrez koji ambijent zahvaća onoliko koliko je potrebno da bi se fotografirana ličnost dopunila značenjima. Ta se raznovrsnost pristupa iščitava od portreta do portreta i prepoznaje kao suvisla razložnost povezana uz karakter, dob, i značaj portretiranog.

    Gdjekad se naglašava bijela put i crna kosa; gdjekad pijegavo lice, frizura, osmjeh i bijeli zubi; gdjekad oči, zavodljive, duboke, znatiželjne; gdjekad su važni rekviziti poput neobičnog šeširića, lepeze ili majice; gdjekad se razotkriva duhovnost na licima ostarijelih dama ili duhovitost i druželjublje na portretima kolega-fotografa. Sve su te fotografske finese dio osobitosti i vrijednosti novog ciklusa fotoportreta Slavke Pavić.

    Portretni ciklus je novost u odnosu na poznati i visoko valorizirani opus crno-bijelih fotografija koje su proslavile Slavku Pavić i doveli je u rang nezaobilaznih fotografkinja 20. stoljeća. Dok se ranije maksimalno usredotočila na formalne elemente, sada joj je čovjek u prvom planu; štoviše lice kao istureni znak osobnosti. Portreti sugrađana već svojim sadržajem ulaze u područje dokumenta vremena. Snimljeni u javnom prostoru na kulturno-umjetničkim događanjima imaju i reportažni karakter. Istodobno ciklus fotoportreta Slavke Pavić prilog je uočavanja i poštivanja ljepote ljudske raznovrsnosti i humanosti u najširem smislu riječi.

    Branka Hlevnjak

    Slavka Pavić rođena je 1927. godine u Jajcu. Školuje se u Daruvaru. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1946. godine.

    • 16128667_1339988779385951_2098045987_n
    • 16129315_1339988729385956_459537162_o
    • 16129325_1339988526052643_1237115684_o
    • 16129415_1339988922719270_1180573842_o
    • 16129391_1339988456052650_1871897763_o
    • 16176372_1339988839385945_1384898838_n
    • 16196934_1339988596052636_1199839932_o
    • 16196360_1339988429385986_211580762_o
    • 16196219_1339988386052657_1496579108_o

    Članica je Fotokluba Zagreb od 1951. godine. Surađuje sa suprugom, majstorom fotografije Milanom Pavićem. Suosnivačica je Ženske sekcije Fotokluba Zagreb 1973. godine.

    Za izlagačku djelatnost i stvaralaštvo na području fotografije i tehničke kulture dodijeljena joj je, uz ostale nagrade i priznanja, Zlatna značka Fotokluba Zagreb 1963. godine; Plaketa Tošo Dabac 1990. godine i Godišnja nagrada Zagrebačke zajednice tehničke kulture “Dr. Oton Kučera” za 2006. godinu. Počasnim članom Hrvatskog foto saveza - Hon. HFS postaje 2009. godine, počasnim članom Fotokluba Rijeka i počasnim članom ULUPUH-a postaje 2013. godine. Održala je 15 samostalnih i sudjelovala na 370 skupnih izložbi fotografija u zemlji i inozemstvu.

  • Izložba fotografija Željka Plašča "Govor mora"


    vrijeme: 11. listopada 2019. u 19 sati
    mjesto: Galerija SOL, Trnsko 34a, Zagreb

    Izložba fotografija Željka Plašča

    GOVOR MORA

    Govor mora nekada je tihi šapat, a nekada prodoran tresak….Otprilike tako možemo svrstati fotografije kojima se predstavlja Željko Plašč. Govor mora je komunikacija duše sa beskonačnošću mora gdje se jedno sa drugim nepogrešivo nalazi i jezikom bez riječi govori. Dio Željkovih fotografija naglašava mirnoću i kontemplativnost mora, a dio prikazuje njegovu strast i nepredvidivost.

    Kolekcija se sastoji od dvadesetak crno bijelih fotografija pomno odabranih motiva i istančane tehničke dorađenosti. Tematski, autor se priključuje mnogima koji su odabrali more kao svoj motiv i nadahnuće. Mnogi su ga pjesnici opjevali, slikari naslikali, a fotografi ispričali priču koja vrijedi više od tisuću riječi. Svaki autor ima pravo na svoj izričaj, a svaki gledatelj na osobno iščitavanje i doživljaj.

    Strast plavetnila mora i neba izrečena je crno bijelom fotografijom oštrih kontrasta dvaju osnovnih boja. Izborom crno bijelog izričaja autor stišava emocije koje boja katkada nameće, no nasuprot tome upravo takav izbor može pojačati dojam i čar fotografije. Kao primjer tomu mogu se navesti fotografije solju i ledom okovane senjske rive. Možda to nije neponovljiv motiv, no ipak je jedinstven, pa je za svaku pohvalu činjenica da je autor ovjekovječio ovaj čudesni trenutak. Valja naglasiti mirnoću bonace na jednoj fotografiji, a već na drugoj tu su veliki valovi... dan velikih valova...Takvo je i more u svojoj nepredvidivosti, čas mirno, a začas može iznenaditi svojom uzburkanošću, pa i postati opasno.

    Pratimo autora na njegovim putovanjima poznatim biserima naše obale. Tu je Zadar, Nin, Senj...Crkva sv. Nikole u Prahuljama kod Nina privlačan je motiv, a autor čeka pogodan trenutak kako bi ostvario, vjerojatno prije zamišljen motiv simetrične pojavnosti likova sa obje strane crkvice. Čar fotografiji može uvijek dodati magla kao bajkoviti dodatak. Ninski most, blago obgrljen maglovitom prozračnošću, vodi nas u predjele snova i mašte gdje se sve čini mogućim. Takva je često ta čar mora, teško opisiva, ali mila srcu. Mladenačka poletnost, romantični susreti, poljubac, čekanje, prazne klupe...Oboje čekaju...Na jednoj fotografiji...on...na drugoj ona…

    Vrijedno je pohvaliti autorovu iskrenost i istinitost koju je izrazio ovim ciklusom fotografija, te se nadati da će nas i ubuduće razveseliti svojim lirskim pričama.

    Vesna Špoljar, prof.

    Željko Plašč
    Rođen 1949. u Zagrebu gdje momentalno i živi. Srednju školu završava također u Zagrebu.
    U višim razredima osnovne škole pokazuje interes za fotografiju pa upisom u školske foto-sekcije Osnovne i srednje škole uči teoriju i praksu crno-bijele fotografije ( snimanje, razvijanje fotografskih filmova i fotofrafija u tamnoj komori)
    Nakon prelaska s analogne na digitalnu fotografiju intenzivira aktivnost fotografiranja . Odlaskom u mirovinu učlanjuje se u FK KLIK iz Sv. Nedelje a od 2018. član je i FK Zagreb.
    U tom razdoblju sudjeluje na više skupnih izložaba gdje na tri izložbe osvaja nagrade.
    Interes pokazuje za crno-bijelu fotografiju urbanih motiva gdje je čovjek u vremenu i prostoru točka ineresa

  • Slavka Pavić - izložba fotografija "Kompozicija"

    vrijeme: 10.06. - 07.07.2016.

    mjesto: Caffe bar LP, F. Račkoga 11, Zagreb

    Slavka Pavić je neupitno doajenka hrvatske fotografije. Članica je Fotokluba Zagrebod 1951. Počasna je članica Fotosaveza Hrvatske od 2009., ULUPUH-a od 2013., a Fotokluba Rijeka od 2014.godine.

    Slavka Pavić

    Od 1951. učestalo izlaže svoje fotografije u zemlji i inozemstvu. Među osnivačima je tzv. Ženske sekcije Fotokluba Zagreb koja od 1973. do 1988. igra zapaženu ulogu među fotografkinjama iz cijele tadašnje Jugoslavije.

    U tom vremenu članice spomenute sekcije održavaju redovito svoju godišnju izložbu fotografija pri čemu Slavka Pavić zauzima istaknuto mjesto. Ona je jedina članica kluba koja je u tom razdoblju izlagala na svih šesnaest uzastopnih godišnjih izložbi te sekcije.

    Sudjeluje na više od 160 izložbi u zemlji i oko 40 u inozemstvu, te osvaja više od 40 nagrada i priznanja. Održala je i 24 samostalne izložbe. Njezina fotografija U prolazu izložena je u stalnom postavu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

    Dobitnica je prestižne fotografske nagrade Tošo Dabac, 1990., te godišnje nagrade Zagrebačke zajednice tehničke kulture Dr. Oton Kučera, 2007.

    Godine 2012. izlagala je u Parizu u sklopu velike manifestacije predstavljanja hrvatske kultureCroatie, la voici.

    Slavka Pavić - izložba

    Poznato je da je opus Slavke Pavić u samome vrhu hrvatske fotografije, a njene su fotografije višestruko izlagane i nagrađivane kod nas i u svijetu, te uvijek cijenjene zbog svoje neupitne umjetničke vrijednosti.

    Istančanim senzibilitetom i preciznošću percepcije iz naoko običnih motiva autorica stvara lirski doživljaj. Svakom motivu koji odabire daje posebnu važnost i prilazi mu promišljeno.

    Fotografije su slojevite, a pristup motivu selektivan. Detalje urbanih prizora koristi kao predložak kako bi se poigrala svjetlom i sjenom koji u svom suodnosu često čine geometrijski uzorak.

    Njena antologijska fotografija Kompozicija, originalno dio triptiha, primjer je igre svjetla i sjene, te čistoće u izboru kadra.

    Selektivnim pristupom kompoziciji dokazuje svoj estetski senzibilitet.

    Lišena potrebe za pretrpavanjem kadra suvišnim elementima autorica je svjesna da će sa manje reći više.

    Crte, plohe i sjene izražajni su alati ove nadarene i nadasve samozatajne umjetnice.

    Nadalje, crno i bijelo samo po sebi daju nemale mogućnosti izražavanja koje umjetnica propituje u svojim pejzažima, kao što je npr. fotografija sa Plješivice Zasjenjeni pejzaž ili poznati Konjanici, kolekcija od četiri fotografije, koje svoju izražajnost i poruku izgubljenosti čovjeka u bespuću života crpe upravo iz kontrasta bijele boje snježnoga beskraja i crne boje izgubljena ljudskoga lika.

    Motivi Zagreba, kao npr. Zdenac života i Motiv sa Save prikazuju promjene u našemu gradu kojima je umjetnica u svojoj dugoj fotografskoj karijeri svjedočila, no te se fotografije uvijek uzdižu visoko iznad pukog dokumentarizma. Lirskom ljepotom i nježnošću odišu njeni simpatični Čitači, pišući nostalgičnu priču jednoga prošlog vremena.

    Kod gledatelja fotografije Slavke Pavić uvijek izazivaju emotivnu reakciju upravo zato što i ona fotografiji prilazi sa puno ljubavi i djetinjeg veselja pri pronalasku svakog novog motiva kojega je vrijedno zabilježiti.

    Kao što je rekla u jednom intervjuu za portal Vox Feminae, fotografija liječi.

    Autoričina blaga narav, spremnost da pomogne i poduči nove generacije fotografa uvrštavaju ju među naše najomiljenije sugrađane, a u umjetničkom smislu jasno je da nam još mnogo toga ima za reći.

    Vesna Špoljar, prof.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.