fotografija

  • Julija Domac

    Po zanimanju profesor geografije. Rođena je i živi u Zagrebu. Fotografijom se aktivno bavi od 2008.godine, a fotografiju je već zavoljela u ranoj mladosti, posebno u studentskim danima na terenskoj nastavi za vrijeme studija geografije.

    Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te klubskim izložbama. Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a u 2018. planira treću.

    Dobitnica je nekoliko nagrada; Cesti s d best 2014., drugo mjesto, Noć knjige 2015., treće mjesto, Noć knjige 2017., drugo mjesto, Zagreb i Zagrepčani 2014., treće mjesto

    Autorici je fotografija najdraži dio njezina života. Ljubiteljica je kako landscape fotografije, tako, urbane fotografije, portretne fotografije, ulične fotografije.

    Članica je Fotokluba Zagreb.

    • julija domac
    • u_zanosu
    • u_svojim_mislima
    • u svom svijetu
    • transparency
    • u moru
    • sjena
    • sam
    • reflexion
    • ruke
    • prema_nebu
    • predah
    • potop
    • poslije_kise
    • pile gates
    • pastir
    • peron
    • ogledalo
    • odmor
    • jutarnja_toaleta
    • ne_brinite
    • jos_samo_casak
    • iza_oluje
    • iscekivanje
    • ghosts
    • dobrociniteljica
    • covjek_pauk
    • brzina
    • brajica
    • bas_zanimljivo
    • bicikl
  • Lupinizam - Stephan Lupino u Križevcima

    vrijeme: 17.03.2016

    mjesto: Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci

    Izložba radova vizualnog umjetnika Stephana Lupina - skulpture, slike, fotografije

    Lupino

    Lupinizam nije stisko obilježje, to je terminus technicus za način kako Lupino djeluje.

    Lupinizam je način kako Lupino djeluje, lupinizam se zrcali u banaliziranju glamur fotografije – kojega kao uspješan žanrovski eksperiment prepoznaju i prihvaćaju glamur časopisi poput Playboya, Voguea ili Detailsa – u fotografijama u kojima fotograf postaje model, kada pozira zajedno s modelima, ili uhvaćen kako balansira nad modelom, tražeći nemoguće kutove i rakurse, ili dok 'fleksericom' obrađuje skulpturu u žestokom klinču kao da se s njom bori.

    Lupinizam je u šetnjama između medija i žanrova, no istovremeno i u nježnoj empatiji prema izoliranim i ranjivim skupinama, na čiju će nas prisutnost Lupino upozoriti, kako? Na svoj način, izravno i necenzurirano, fotoaparatom. Žestina kojom Lupino prigrli novi žanr, novi alat izražavanja, budi zebnju da smo rađanjem kipara izgubili fotografa. No istom lakoćom kojom osvaja nove prostore, Lupino njeguje i alate i medije koje je već osvojio.

    Lupinizam je prostor kojim vlada njegova jedinstvena vizija. No neće li lupinizam ubrzo postati novi okvir za ovog neumornog istraživača? Nije li lupinizam samim sobom osuđen da jednog dana postane pretijesan, da ga Lupino odbaci kao što je odbacio svaki okvir koji je osjetio?

    Dr. sc. Zdenko Balog, Križevci

  • 10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    Bok svima i dobrodošli u Malu školu fotografije. Novi tjedan, novi izazovi i nova lekcija su ispred nas. Prije nego započnem htio bi se zahvaliti svima Vama koji čitate i primjenjujete moje prošlotjedne savjete jer mi se jako puno vas prošli tjedan javilo putem poruka i zahvaljujem se još jednom svima na podršci. Evo i vama jedan lajk (palac gore) - makar virtualni!

    S obzirom da sam se odlučio da neću raditi klasične foto kolumne i pisati jezikom svih strogo definiranih knjiga i udžbenika nego ću se više posvetiti tome da me razumiju svi od malenih do najstarijih, odnosno ono što se u narodu kaže: Od 7 do 77 današnja lekcija biti će na temu Instagrama odnosno mojih 10 savjeta kako napraviti što bolje i atraktivnije fotografije za vaš Instagram. Uzevši u obzir da današnje generacije hi-techa koriste 80% Instagram u poslove svrhe za očekivati je da je Instagram postao jako dobar medij i alat za promociju. Kao i svaki drugi fotograf, naravno da sam se i ja pridružio na taj servis prije nekoliko godina i od tada redovito na svakodnevnoj bazi pratim i objavljujem razne fotografije sa snimanja, putovanja, koncerata i slično. Iskreno, Instagram je puno jači u tom pogledu naspram Facebooka kojeg je nekako ''vrijeme pregazilo'' pa se pojavom Instagrama 2013. godine većina korisnika prebavila na drugi servis.

    Danas ću vam pokazati i dati deset savjeta koje bi volio da pročitate, a svakako i primjenite jer bi volio čuti vaše reakcije nakon toga. Stoga, krenimo..

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    1. SAVJET - VAŠA FOTOGRAFIJA = VAŠE DJELO!

    Najveći problem je kod instagrama što se koristi toliko tuđih i lažnih fotograifja tj. fotografija koje nisu djela autora koji ih objavljuje. Prvo, time kršite autorska prava i samim time ste u prekršaju i u mogućnosti da se protiv vas podigne kaznena prijava, a samim time sramotite i sebe jer zašto koristiti tuđe fotografije ako možete koristiti svoje, možda čak snimiti još i ljepše? Neka vam fotografija koju biste htjeli objaviti posluži samo kao primjer kako i vi možete stvoriti istu takvu.

    2. SAVJET - BUDI ''ONLINE''

    Pod time ne misim da budete stalno dostupni i na Instagramu od 0 do 24 već se pod time smatra da budete ažurni. Da barem jednom dnevno objavite fotografiju, a bilo bi sjajno i dva puta u danu. Samim time ćete steći veći broj pratitelja jer će ljudi vidjeti da pazite i brinete o svom Instagramu, da ste aktivni i možda vas zaprate, a ako imate ambicije moguće su i poslovne suradnje.

    3. SAVJET - OŠTRA FOTKA POLA POSLA

    Ne biste vjerovali koliko oštrina fotografije utječe na broj pratitelja i lajkova na samoj fotografiji. Da,da.. Jer, hej, tko bi još normalan volio uživati u fotografijama koje us mutne, potresene, neoštre, gdje je netko prošao ispred objektiva ili je netko zažmirio. Pripazite na sitne detalje koji bi vas mogli koštati broja pratitelja i lajkova.

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    4. SAVJET - Manje obrade, više prirodnosti!

    Ukoliko niste profesionalan fotograf i ne čini vam se da znate dovoljno o obradi fotografija u umjerenim količinama - radije se toga nemojte niti primati! Vjerojatno ne biste tako postupili niti u tvornici rukujući strojevima, pa zašto se onda upuštati u neke stvari u koje se ne razumijete, pritom narušavajući izgled fotografije kontrastima ili saturacijama.

    5. SAVJET - Više sunca - bolja fotka!

    Ne biste vjerovali, ali 99% najoljhi svjetskih fotograifja snimljeno je upravo po dnevnom svjetlu, posebice u izlasku ili zalasku sunca kada je svjetlo ''najmekše'' tj. difuzno. Tada nemate sjena niti kontrasta pa će fotografije ujedno biti i prirodnije, lice će izgledati svježe na modelima, a vi ćete imati savršenu fotografiju za svoj virtualni foto album Instagram.

    6. SAVJET - Kud svi, tu i mali Mujo!

    Ako je svjetski dan kave - vjerojatno će vaš Instagram biti pun fotografija kave s obaveznim heštegom #svjetskidankave. Zanimljivo, zar ne? Kao da i bez toga ne bismo znali da je Dan kave. No, ajmo se malo vratiti na fotografije. Dakle, ukoliko svi toga dana objave šalicu svoje jutarnje ili poslijepodnevne šalice kave iz omiljenog lokalnog birca, ti nemoj. Budi faca i napravi nešto drugo. Zašto primjerice ne bi fotografirao zrnca kave ili modela koji ispija kavu. Ako ste u potrazi za idealnom fotografijom, vaša može biti upravo ta!

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    7. SAVJET - BUDI JEDINSTVEN!

    U posljednje vijeme na Instagramu je počeo biti trend da se na fotografije stavljaju natpisi, ikonice ili dodatni efekti. To je u redu, ali Instagram nije oglasna ploča. Možda bi bilo bolje da vi njima pokažete kako se to može napraviti na kreativniji način. Od papira napravite jedinstven oglas, fotografirajte ga na nekom ludom mjestu i pronađite osobu koji će vam glumiti modela koji će dijeliti te letke, a vi ga pritom fotografirajte. Napravite zanimljivu priču od običnog dosadnog storija koji će trajati tek 24 sata te se potom izbrisati

    8. SAVJET - VELIKE FIRME = LOŠE FOTOGRAFIJE?

    Da, u nekim slučajevima na koje sam ja naletio. Naime, fotografiranje hrane kod nekih je poznatih lanaca očito ozbiljan problem. Umjesto da angažiraju stručno osobu ili se barem informiraju oni fotografiraju hranu pod lošom rasvjetom ili na nedekoriranim podlogama što fotograifju kao takvom čini manje atraktivnom, samim time dosadnom tj. prosječnom u masi istih. Zato posebice kod fotografiranja hrane pripazite kod rasvjete, birajte dnevno svjetlo, fotografirrajte uz prozor ukolio nemate reflektore, pripazite na oštre sjene i pokušajte izbjegnuti efekt ''pretjeranosti na tanjuru'' tako što ćete od normalne porcije uzeti tek 1/3 sa svim sastojcima koje to jelo čine potpunim. Ostalo ostavite kao iznenađenje za degustaciju!

    9. SAVJET - BEZ PEČATA NIŠTA!

    Ukoliko se bavite ozbiljnom fotografijom i želite da vas što prije ''uoče'' moj prijedlog vam je vodeni žig koji, osim što će vas zaštiti od krađe fotografija, može vam biti i odlična podsjetnica na kojoj može pisati nešto poput web stranice ili email kontakta koji neće naravno biti toliko upečatljivi, a imati će svoju svrhu i korist.

    10. SVAKI DAN NAUČI NEŠTO NOVO!

    Kao i za sve u životu, dajte si vremena za savladavanje osnova, pa potom krenite u ozbljniju Instagram fotografsku priču. Ukoliko niste jedna od onih osoba kojima bi Instagram mogao zaokupiti pažnju, zapamtite jednu stvar: Čak i da nikada više ne otvorite navedenu aplikaciju, pokušajte ju barem u teoriji savladati jer ako ništa, biti ćete glavne face ako krene tema u društvu o modernim tehnologijama, a vi ćete se moći pohvaliti kako rasturate Instagram i kako ste jednostavne osnove naučili upravo kod mene u Maloj školi fotografije.

    Hvala sivma na pažnji. Biiti će m idrago ako sam mogao pomoći makar i jednoj osobi, također bi volio da probate primjeniti neke od tih savjeta, ne morate sve, pa mi javite vaše dojmove da li se štogod promijenilo po pitanju broja pratitelja ili lajkova na vašim fotografijama.

    Do sljedećeg tjedna, Pozdrav!

    Dominik Papić

  • 37. ZAGREB SALON

    vrijeme: 9.11.2016 u 19:00

    mjesto: Muzej Mimara

    Fotoklub Zagreb

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije svjetske klubove koji su osnivani tijekom druge polovine 19. Stoljeća. Od osnutka do današnjih dana Klub je presudno utjecao na niz generacija hrvatskih fotografa, kako onih koji su proistekli iz samog kluba tako i na ostale fotografe s područja cijele Hrvatske, te je dao svoj veliki doprinos hrvatskoj umjetničkoj fotografiji. Od 30-ih godina do danas kroz Klub je prošlo preko 3.000 članova, svih uzrasta i različite naobrazbe. Djelatnosti Fotokluba Zagreb ogledaju se kroz organiziranje: tečajeva fotografije, predavanja i radionica na temu fotografije, izložbi u zemlji i inozemstvu, te nakladničku djelatnost.

    37. ZAGREB SALONZagreb Salon

    Jedna od glavnih aktivnosti koje Klub organizira je Zagreb salon, međunarodna izložba fotografija koja ima tradiciju od 1910 godine. Izložba je revijalnog tipa koja je namijenjena fotografima amaterima iz cijelog svijeta. Organizira se svake dvije godine, te na njoj sudjeluje 300-400 fotografa iz različitih zemalja diljem svijeta. Još od 1979. Zagreb salon se održava pod pokroviteljstvom FIAP-a (Fédération Internationale de l'Art Photographique).

    Ove se godine organizira 37. po redu Zagreb salon, a izložba najboljih radova otvara se 9.11.2016 u 19:00 u Muzeju Mimara. Na izložbi će biti izloženo 80 fotografija, uglavnom nagrađenih autora. Izložba ostaje otvorena do 24. studenog 2016.

    Osim u Zagrebu, Salon će se prezentirati u Trogiru i Šibeniku.

    Ovogodišnji salon ima 4 teme: slobodna u boji, slobodna crno bijela, detalj i putovanja. Kao i svake godine pokrovitelji Salona su FIAP i Hrvatski fotosavez, a od ove godine po prvi puta je pokrovitelj i PSA (Photographic Society of America).

    Međunarodni žiri u sastavu: Matej Peljhan, KMF FZS, EFIAP iz Slovenije te Neda Rački, EFIAP/G i Aleksandar Tomulić, EFIAP iz Hrvatske odabrao je i nagradio najbolje fotografije.

    U organizaciju Zagreb Salona je uključeno desetak volontera iz Fotokluba Zagreb koji obavljaju veliki dio poslova oko organizacije izložbe: pisanje i prijevod propozicija, unos u bazu podataka, likovni i tehnički postav izložbe, dizajn promotivnih materijala, reklamiranje na društvenim mrežama i drugo.

    Dugom tradicijom organizacije Zagreb Salona, Fotoklub Zagreb je poznat u regiji i širom svijeta. Obzirom da u Hrvatskoj nema mnogo fotografskih salona, ovakvom organizacijom klub učvršćuje svoju lidersku poziciju.

    Na ovogodišnji natječaj prijavljeno ukupno 331 autora iz 46 zemalja. Hrvatskih autora ima 106, dok su ostali iz: Argentine, Austrije, Australije, Belgije, BiH, Kine, Engleske, Danske, Cipra, Francuske, Grčke, Indije, Mađarske, Irske, Italije, Makao-a, Omana, Nigerije, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Turske, SAD-a, Vijetnama, Hong-Konga, Švicarske idr.

    Statistički podaci:

    • Ukupan broj država: 46
    • Ukupan broj autora koji su sudjelovali: 331
    • Ukupan broj autora kojima su primljene fotografije: 267
    • Ukupan broj pristiglih fotografija: 3737
    • Ukupan broj primljenih fotografija: 1043
    • Ukupan broj izloženih fotografija u muzeju Mimara: 80
    • Ukupan broj nagrađenih fotografija: 60

    Pokroviteljstvo:

    • Predsjednica Republike Hrvatske
    • Ministarstvo kulture
    • Gradonačelnik Grada Zagreba
    • Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
    • Gradska skupština Grada Zagreba

  • 8. salon fotografije minijature 2018.

    8. salon fotografije minijature 2018.

    FIJAKER – udruga za promicanje likovnog, dramskog i glazbenog amaterizma, Zagreb

    r a s p i s u j e

    N AT J E Č A J

    za sudjelovanje na VIII Salonu fotografije udruge FIJAKER, Zagreb,

    MINIJATURE 2018.

    UVJETI I PRAVILA

    1. Radovi:
    Prihvaćaju se crno-bijele i fotografije u boji svih stilova i procesa snimanja i obrade. Svaki autor može poslati do četiri fotografije od kojih žiri odabire jednu fotografiju koja ulazi u konkurenciju za nagrade, a sve pristigle fotografije sudjeluju u humanitarnoj i prodajnoj izložbi.
    2. Tema:
    Slobodna

    3. Sudionici:
    Na natječaju mogu sudjelovati amateri i profesionalci.

    4. Veličina fotografija
    Maksimalna dopuštena veličina fotografije je 10x10, 10x7, 7x10 cm. Veličina crnog kartonskog paspartua 15x20 cm. Fotografije na vašim paspartuima točno centrirati.

    5. Podaci o autoru:
    Na poleđini svake fotografije tiskanim slovima napisati podatke:
    - ime i prezime autora,
    - telefonski broj,
    - e-mail adresa

    6. Način slanja fotografija:
    Autori mogu poslati fotografije na adresu: FIJAKER, POLJIČKA 19, 10 000 Zagreb,
    osobno ubaciti u poštanski kaslić „SLOVENSKI DOM“, MASARYKOVA 13, 1. KAT.

    7. Izlaganje:
    Po završetku žiriranja sve će fotografije biti izložene i na završnoj humanitarnoj izložbi prodane po cijeni od 20,00 kuna. Prikupljeni novac biti će uplaćen na račun Udruge sa socijalno-humanitarnim ciljevima „OZANA“, Ulica grada Vukovara 239, Zagreb.
    Predajom fotografije na natječaj autor pristaje da ista bude prodana po navedenoj cijeni, a novac doniran u dobrotvorne svrhe.

    NAGRADE I PRIZNANJA

    Tročlano povjerenstvo dodijelit će slijedeće nagrade:
    - jednu (1) prvu nagradu,
    - dvije (2) druge nagrade,
    - tri (3) treće nagrade
    - i do šest (6) pohvala.

    KALENDAR NATJEČAJA

    Otvorenje natječaja...................... 01.11.2018.
    Zatvaranje natječaja................... 01.12.2018.
    Žiriranje do.................................. 04.12.2018.
    Objava rezultata do......................05.12.2018.
    /Facebook stranica Fijakerart i Ludvig-dizajn/
    Vrijeme otvorenja izložbe i humanitarne prodaje 07.12.2018.(petak) u 19 sati, „Slovenski dom“, Masarykova 13, Zagreb

  • Aleksandar Tomulić

    Rođen 1967. godine u Rijeci. Diplomirao strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1991. godine. Živi i radi u Rijeci.

    Ozbiljno se bavi fotografijom od početka 2004. godine, a druženje s fotografijom traje od djetinjstva.

    Aleksandar Tomulić

    Fotografijom je fasciniran zbog te magije neponovljivog zamrznutog trenutka te s osjećajem za svjetlo, kompoziciju i trenutak, u svom radu preferira uličnu fotografiju i primorske motive, a voli i eksperimentiranje s apstraktnim motivima. U ovoj galeriji su prezentirani radovi iz tri ciklusa: ulica, karneval i more.

    2010. godine primljen je u članstvo HDLU Rijeka, iste godine dobio je zvanje Artist FIAP (AFIAP), a 2012. dobiva visoko zvanje Excellence FIAP (EFIAP). Izlagao je na deset samostalnih izložbi i na preko 310 skupnih izložbi i salona u preko 30 zemalja na svim kontinentima.

    Dobio je preko 135 nagrada i priznanja te je sedam puta uvršten u nacionalnu selekciju Hrvatskog fotosaveza na FIAP bienalima.

    Fotografije su mu objavljivane na naslovnicama knjiga i kataloga, u fotografskim časopisima i na kalendarima.

    Bio je selektor i član žirija više fotografskih salona i natječaja, a od 2013. godine radi i kao fotografski instruktor i održava fotografske tečajeve i radionice.

    Sve fotografije su na prodaju na foto papiru ili kao tisak na platnu u željenoj dimenziji.

    Mob: 091/212-9144
    www.spotfoto.info
    www.facebook.com/aleksandar.tomulic

    e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • atomulic_02
    • atomulic_04
    • atomulic_01
    • atomulic_03
    • atomulic_06
    • atomulic_05
    • atomulic_07
    • atomulic_10
    • atomulic_09
    • atomulic_08
    • atomulic_11
    • atomulic_12
    • atomulic_13
    • atomulic_16
    • atomulic_14
    • atomulic_15
    • atomulic_17
    • atomulic_19
    • atomulic_18
    • atomulic_21
    • atomulic_20
    • atomulic_24
    • atomulic_22
    • atomulic_23
    • atomulic_26
    • atomulic_28
    • atomulic_27
    • atomulic_25
    • atomulic_30
    • atomulic_29
  • Arvinproduction

    Moje ime je Dusan Arsenijevic - Arvin. Moj posao je portretna fotografija.
    Najvise fotografiran mladence za "wedding book", fashion i editorial photography.
    Svoj posao obavljam sirom sveta.

    Hvala na poseti, ukoliko ste zadovoljni, preporucite me drugima.

    kontakt: viber: +381 64 127 91 44
    email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    web: arvinproduction.com

    Professional wedding photographer
    please visit http://arvinproduction.com


    Tel +381 64 127 91 44
    Serbia, Kragujevac

    Professional wedding photographer
    please visit http://arvinproduction.com


    Tel +381 64 127 91 44
    Serbia, Kragujevac


    • ON THE EDGE
    • nina 2
    • CB7
    • ARV_6459-3
    • _W4R9671
    • _W4R9325
    • _W4R8850
    • _W4R8095
    • _ARV9353
    • _ARV4106-1
    • _ARV2058-2
    • _ARV0050
    • _ARV0033
    • AVG_6766
    • arv2233
    • ARV_7923
    • ARV_6554
    • ARV_6427
    • ARV_5604_resize
    • ARV_5369
    • ARV_5196
    • ARV_5118
    • ARV_4059
    • ARV_3383-cb
    • ARV_3301
    • 29
    • 10
    • _SEP6626
  • Aukcija i izložba fotografija "Ljepota za znanje"

    vrijeme: 29. studenog 2016. u 19 sati

    mjesto: klub Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb.

    Izložba fotografija "Ljepota za znanje" objedinila je čak 27 renomiranih fotografa iz Hrvatske i regije koji su velikodušno donirali svoje fotografije za potrebe prikupljanja sredstava za Fond "Ivana Vujnović" kojim se stipendiraju mnogi studenti iz cijele Hrvatske.

    U organizaciji Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Zagreba na aukciji će posjetitelji moći razgledati i kupiti autorske fotografije slijedećih fotografa: Marko Beslać, Martin Candir, Marko Čolić, Petar Dabac, Jovica Drobnjak, Damir Fabijanić, Mladen Gaćeša, Predrag Gostimirović, Josip Klarica, Željko Koprolčec, Željko Krčadinac, Mario Krištofić, Mario Kučera, Dragan Kurucić, Stephan Lupino, Sergije Michieli, Saša Novković, Roberto Orlić, Ivo Pervan, Darije Petković, Berislava Picek, Ivan Posavec, Slavica Subotić, Bruno Szüts, Goran Trbuljak, Predrag Uzelac, Mio Vesović.

    Aukcija-izložba fotografija "Ljepota za znanje" održat će se u utorak 29. studenog 2016. s početkom u 19h u klubu Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb. Klub Privrednikov dom bit će otvoren od 18h, te će posjetitelji moći slobodno razgledati izložene fotografije prije same aukcije.

    Aukcija i izložba fotografija

    Aukcija i izložba fotografija

    Aukcija i izložba fotografija

    Marko Beslać
    Fotografijom se počeo baviti 2006. godine. Ohrabren dobrim komentarima, nastavio je s radom i postavio nekoliko web galerija. Radovi su mu istaknuti kao najbolji u raznim kategorijama na mnogim domaćim i stranim portalima posvećenim fotografiji i drugim vrstama umjetnosti. Dobitnik je nagrade 'Kadar' kao najbolji fotograf 'generirane fotografije' u Hrvatskoj 2008. godine. Objavljivao je u brojnim domaćim i stranim magazinima specijaliziranim za fotografiju kao što su: Livingstone, Blur Magazin, Klik, Digital Photo, Fratturascomposta, Fotoritim, Photographize, Jutarnji list. Član je strane fotoagencije specijalizirane za art fotografiju - Arcangel Images.


    Martin Candir
    Rođen 1958. godine u Novom Sadu. Završio srednju umjetničku školu "Bogdan Šuput". Fotografijom se bavi od 1974. godine. Od 1981. do 1991. godine radio je kao fotoreporter i urednik fotografije u dnevnom listu "Dnevnik". Nakon toga je samostalni urednik fotografije u časopisima "Ribo revija", "Eliksir", "Lepota i zdravlje", "Top Spid", "Vrele gume", "Svet pića", "Vino fino", "Lovačke novine", "NS Sport" itd. Objavio više od 150 raznih publikacija, monografija, knjiga, omota CD-a, pozorišnih plakata "Zvezdara teatra", Narodnog pozorišta u Beogradu, Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i drugih pozorišta. Imao je više od 50 samostalnih i više od 100 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


    Petar Dabac
    Rođen 1942. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1960. godine surađujući u atelijeru Toše Dabca, čije vodstvo preuzima nakon Tošine smrti 1970. godine. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1966. godine, od 1970. je član ULUPUH-a. U razdoblju od 1980. do 1987. godine u galeriji osnovanoj u sklopu Atelijera Tošo Dabac organizira četrdesetak izložbi suvremene fotografije domaćih i stranih autora. Jedan je od pokretača časopisa za fotografiju SPOT iz 1972. godine.
    Šezdesetih godina radi serije crno-bijelih portreta umjetnika, znanaca, prijatelja i predstavnika umjetničke scene, čime se nastavlja baviti i u sljedećim desetljećima. Sedamdesetih je godina dio generacije koja unosi konceptualni pristup u fotografiju, izrađuje prostorne instalacije, eksperimentira s fotokopijama i fotogramima. Godine 1999. i 2000. nastaje niz računalno generiranih grafika kao nastavak ideje fotograma.
    Od 1991. do 2008. godine predaje fotografiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine 2011. Marina Viculin mu priređuje retrospektivnu izložbu "Nisam kriv" u Galeriji Klovićevi dvori. Dobitnik niza strukovnih nagrada i priznanja.


    Jovica Drobnjak
    Rođen 1966. godine u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u fotogrupi zagrebačke osnovne škole "Većeslav Holjevac". Četiri godine kasnije maturira na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, dok posljednjih osam godina djeluje kao samostalni fotograf.


    Damir Fabijanić
    Rođen 1955. godine u Zagrebu. Godine 1987. postaje samostalni umjetnik - slobodni fotograf. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE. U srpnju 1992. godine sudjeluje kao jedini hrvatski fotograf na najznačajnijem europskom festivalu fotografije u Arlesu. Autor više od 40 izložbi u Europi i Južnoj Americi. Godine 1996. dobitnik Velike nagrade 31. zagrebačkog salona, dobitnik Vjesnikove nagrade Josip Račić za likovnu umjetnost 1999. godine, te 2006. godine dobitnik nagrade Bernardo Bernardi za oblikovanje i unutrašnje uređenje hrvatskog paviljona na EXPO-u 2005. godine u Japanu. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE.


    Mladen Gaćeša
    Rođen 1966. godine u Pakracu. Živi i radi u Zagrebu iz kojeg zadnjih tridesetak godina kreće na putovanja biciklom po svijetu. Foto kameru koristi za snimanje svega onog o čemu želi pripovijedati. Slika zamjenjuje tisuću riječi....po pedali.


    Predrag Gostimirović
    Rođen 1966. godine u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1980. godine u foto grupi OŠ V. Holjevac u Zagrebu. 1984. godine završava srednje obrazovanje smjer fotograf, dok 1998. godine stječe zvanje majstor fotograf. Od 1985. godine do danas vlasnik je foto studija Foto „Super-A“. Uža specijalizacija fotografiranje vjenčanja. Dobitnik je desetak priznanja i zahvala za svoj rad među kojima se ističe Velika zlatna plaketa udruženja obrtnika grada Zagreba 2015. godine. Tajnik sekcije obrtnika fotografa grada Zagreba.


    Josip Klarica
    Rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU) na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira. Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi u Zagrebu.


    Željko Koprolčec
    Rođen je i školovan u Zagrebu. Surađivao je u izdanjima kuće "Vjesnik" kao novinar napisima o filmu i estradi, zatim kao reportažni fotograf. Vrlo brzo otkrio je područje svog stvaralačkog interesa; reklamnu fotografiju, za koju se uz adekvatno obrazovanje i specijalizirao radom u vodećim studijima u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Po povratku afirmira svoj foto studio u Zagrebu i postaje suradnik naših poznatih firmi i reklamnih agencija, a uspješnu suradnju ostvaruje i s agencijama i magazinima izvan naše zemlje. Radovi su mu izlagani na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobio je više nacionalnih i međunarodnih priznanja i nagrada na strukovnim manifestacijama i izložbama, među ostalim 2015. godine Zlatnu plaketu časopisa Graphis za najbolji politički plakat. U njujorškoj MOMA-i nalaze se radovi Mirka Ilića s fotografijama Željka Koprolčeca. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.
    Željko Krčadinac
    Rođen je 1935. godine u Zagrebu. Po struci profesor geografije u mirovini. Cijelog života intenzivno se bavio fotografiranjem, kako amaterski, tako i kao dopunskim zanimanjem. Rezultat toga je mnoštvo objavljenih snimaka u foto-monografijama, kalendarima i drugim tiskovinama te obilni arhiv geografsko-turističkih snimaka iz Hrvatske i svijeta. Član je Fotokluba Zagreb i istaknuti izlagač na mnogim međunarodnim salonima. Nagrađen je počasnim zvanjem EFIAP te poveljom „Tošo Dabac“ FKZ. Njegova životna konceptualna serija fotografija je Pogledi s mog prozora na Ilicu tijekom 60 godina.


    Mario Krištofić
    Rođen 1957. godine u Zagrebu. Studirao filmsko snimanje na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od početka osamdesetih kontinuirano se bavi umjetničkom i komercijalnom fotografskom produkcijom u suradnji s grafičkom dizajnericom Sanjom Bachrach. U mediju fotografije najčešći centar interesa su ljudi i njihovi odnosi. Od početka 80-ih sa suprugom, dizajnericom Sanjom Bachrach djeluje u zajedničkom studiju Bachrach & Krištofić. Do sada su održali 35 samostalnih izložbi i sudjelovali na sedamdesetak skupnih. Od 1997. do 2001. g. predsjednik je fotografske sekcije ULUPUH-a, te osnivač multimedijske sekcije. Član je ULUPUH-a, HZSU-a i HDLU-a.


    Mario Kučera
    Rođen je 1967. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. radi kao fotograf za reviju Gloria. Živi i radi u Zagrebu. Član je ULUPUH-a od 2006. godine.


    Dragan Kurucić
    Rođen 1962. godine u Novom Sadu. Godine 1990. postaje profesionalni fotograf. Diplomirao je na visokoj tehničkoj školi na odsjeku za primijenjenu fotografiju. Specijalizirao u području foto ilustracije. Uz umjetničku fotografiju bavi se i foto-dizajnom (industrijska-primijenjena fotografija). Dobitnik je više nagrada iz područja foto-dizajna (kalendari, ambalaže i plakat). Objavljivao u časopisima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Italiji i Japanu. Član udruženja primijenjenih umjetnika i dizajnera Vojvodine – UPIDIV, udruženja umjetnika s Petrovaradinske tvrđave "Likovni krug" i Europskog instituta za fotografiju.


    Sergije Michieli
    Rođen je 1973. godine u Zagrebu. Nakon završetka srednje fotografske škole upisuje Akademiju dramskih umjetnosti te 2001. godine stječe diplomu akademskog snimatelja. Surađivao je kao fotograf u tiskanim medijima: Nacional, Globus, Poslovni tjednik i Jutarnji list. Živi i radi u Zagrebu.


    Roberto Orlić
    Rođen je 24.7.1967. u Puli gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1997. godine. Uz ljubav prema životinjama u sebi je nosio i ljubav prema fotografiji tako da napušta veterinarsku profesiju i posvećuje se fotografiji. Više od 17 godina radio je za hrvatske tjednike i dnevnike, te surađivao s inozemnim medijima. U Tiflološkom muzeju u Zagrebu 2014. godine postavio je izložbu Psi anđeli, a zatim i u Muzeju anđela u Varaždinu. Nakon nekoliko godina provedenih u Kanadi radi na izboru materijala za novu izložbu.

    Darije Petković
    Rođen 1974. godine u Zagrebu. Bavi se umjetničkom i novinskom fotografijom od devedesetih godina. Diplomirao je 1999. na Odsjeku filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uz samostalna i grupna izlaganja objavljuje fotografije u magazinskom tisku. Od 2005. asistent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na katedri fotografije.


    Ivan Posavec
    Ivan Posavec rođen je 1951. godine u Dužici pored Siska. Diplomira filmsko snimanje 1980. godine u klasi profesora Tanhofera, godinu kasnije postaje majstor fotografije. Godine 1984. postaje najmlađim dobitnikom godišnje nagrade fotografskog saveza Jugoslavije, a 1992. godine dobio je nagradu "Tošo Dabac". Objavljivao je između ostalih u slijedećim tiskovinama: Polet, Studentski list, Mladina, Danas, Start, Vjesnik, Pitanja, Komunist, Svijet, Globus, Gloria, Arena… Ukupno je dobio pedesetak nagrada, a izlagao na tristotinjak izložbi. Legendarna MO grupa, koju je osnovao 79. sa Miom Vesovićem, realizirala je preko 150 naslovnica tjednika Danas , a postavila je standarde novinske i autorske fotografije na ovim prostorima.


    Bruno Szüts
    Rođen 1959. godine u Zagrebu. Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Croatia osiguranju d.d. Amaterski se bavi fotografijom od sredine 1970tih. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.


    Mio Vesović
    Rođen je 1953. godine u Gornjoj Dobrinji kod Užičke Požege. Studij filmskog snimanja završio je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u klasi Nikole Tanhofera. Od 70-ih sustavno objavljuje fotografije u Poletu, Studentskom listu, Svijetu, Pitanjima, Vjesniku i nizu drugih novina i časopisa. Godine 1979. s Ivanom Posavcem osniva Studio MO (Meko okidanje). Izlagao je na nizu samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a stotinjak njegovih fotografija u zbirci je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zadnje veliko predstavljanje imao je na retrospektivnoj izložbi 2003. u Galeriji Klovićevi dvori (kustosica Marina Viculin). Živi i radi u Zagrebu.

  • Barbara Blasin- izložba fotografija "Gradska rubrika"

    vrijeme: 26.02.2016. - 12.03.2016.19,00

    mjesto: Zagreb; Galerija AŽ, Atelieri Žitnjak, Žitnjak 53
    blasin

    U seriji fotografija, pod nazivom Gradska rubrika, koja se sastoji od izabranih fotografija iz autoričine fotografske arhive, i novijih fotografija nastalih u recentnom razdoblju, autorica bilježi gradske prizore panoramskom kamerom u maniri novinskog reportera, 'izvještavajući' nas o gotovo slučajnim, svakidašnjim prizorima sa zagrebačkih ulica. Pri tom u Gradskoj rubrici, koja je svojevrsni work in progress, obilježen procesualnošću, ''… višeslojnost događanja na fotografiji opisuje i detektira naš hod po gradu u kojem je slučajnost možda jedino pravilo u kretanju ne zbog toga da raskrijemo i pronađemo sve ono što je ostalo zbijeno i zgusnuto u uvijek odavno prošlom trenutku, već zbog toga da budemo viđeni kao akteri zbivanja…
    iz teksta: Miloš Đurđević, Gradska rubrika

    Barbara Blasin diplomirala je na Odsjeku Grafičkog dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2002. Po vokaciji dizajnerica i fotografkinja, bavi se i interdisciplinarnim umjetničkim projektima. Dobitnica je nagrade Hrvatske sekcije AICA-e na Zagrebačkom salonu (2008., 2011.) i bila je u užem izboru za književnu nagradu Kiklop za svoju knjigu, Ženski vodič po Zagrebu (2006). Članica je ULUPUH-a, živi i radi u Zagrebu.

  • Body Painting

    Foto Workshop 26.2.2017.

    Boja, tijelo, sve u jednom. Ne viđamo svaki dan modele oslikane po cijelom tijelu. Dvije umjetnosti, make up i fotografija pružaju ruke jedna drugoj.

    Tri ženska modela, nedjelja, 26. veljače od 18,00-22,00 i prilika da “životinje fotografirate bez teleobjektiva, iz blizine i bez ikakve opasnosti – to je sve što ćemo vam otkriti. Da, još nešto. Ovoga puta predlažemo da svijet u boji pretpostavite crno bijelom.

    Body Painting

    Prepustite nam sve ostalo, dođite i jednostavno uživajte!


    Nedjelja, 26.2.2017.
    2. Od 18,00-22,00
    3. The Studio, Republike Austrije 7A, Zagreb; besplatna parking mjesta
    4. Ograničen broj fotografa – 6
    5. Cijena 500 kn

    Kontakt: FotoOkvir

  • Božidar Kasal

    Božidar Kasal je rođen u Zagrebu 1948. godine. Studij fizike završio je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij iz područja mjerenja kvalitete fotografskih objektiva načinio je na Institutu Ruđer Bošković. Nakon pet godina (1978.) mijenja posao i prebacuje se na Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb, gdje ostaje do umirovljenja krajem 2013. godine. Bio je odgovorna osoba za kontrolu kvalitete uređaja za stvaranje medicinskih slika i voditelj službe za zaštitu od zračenja KBC-a Zagreb. O kvaliteti slika i danas predaje na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

    Momentalno ga, sa stanovišta fotografske umjetnosti, najviše privlači putna i ulična fotografija, portreti ljudi u njihovim sredinama, u običnim i neobičnim situacijama, njihove životne priče i fotografski kolorit njihove svakodnevnice i životnog ambijenta. Poseban senzibilitet je uvijek imao prema životinjama, a ovo mu je prvi (ne i zadnji) susret s onim divljima i njihovim načinom života na njihovom prirodnom terenu.

    Sudjelovao je na brojnim natjecateljskim izložbama širom svijeta i nositelj je međunarodnog umjetničkog fotografskog zvanja AFIAP. Ovo mu je jedanaesta samostalna izložba fotografija.

    Živi i radi u Zagrebu kao član FotoklubaZagreb.

    E-mail adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



    • Image17
    • Image16
    • Image15
    • Image14
    • Image13
    • Image12
    • Image11
    • Image10
    • Image09
    • Image07
    • Image08
    • Image06
    • Image05
    • Image03
    • Image04
    • Image02
    • Image01
  • Crna šuma' Damira Hoyke u Mimari

    vrijeme: 11.05.2016. 12,00

    mjesto: zagreb; Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5

    U srijedu, 11. svibnja, u 12 sati, u Muzeju Mimara, otvara se izložba 'Crna šuma' autora Damira Hoyke. Izložba ostaje otvorena do 22. svibnja.

    U srpnju 2015. godine katastrofalni šumski požari pogodili su otok Korčulu i poluotok Pelješac. Zapanjen apokaliptičnim prizorima u koje je požar pretvorio pelješku šumu, fotograf Damir Hoyka odlučio je ovu tragediju pretvoriti u snažno vizualno upozorenje i tako pridonijeti nastojanju da se takvi događaji spriječe. Hoyka je svoju zamisao podijelio s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom (HVZ) u kojem je našao idealnog partnera za projekt.

    O samom snimanju Hoyka nam je rekao: „Bilo mi je to jedinstveno i zastrašujuće iskustvo, nikada još nisam fotografirao okružen tolikim brojem spaljenih živih bića. Stojeći sam usred te izgorene šume, preplavi te sablasnost u punoj snazi kad shvatiš da to što ne vidiš niti jednu životinju nije sve - ne čuju se čak ni ptice. Kad sam se nakon nekog vremena navikao na taj osjećaj i počeo tražiti motive, snimanje se relativno brzo počelo odvijati. Nekako mi se činilo da mi sama šuma počinje pričati o tome što se ovdje dogodilo, kako je ona to proživila i što ona o tome 'misli'. Vjerujem da ćete ovo što sam ovdje rekao lako prepoznati u nekoliko, po meni posebice snažnih fotografija.“

    „Crna šuma“ je izložba od općeg interesa, a njezin cilj je upozoriti građane na moguće požarne opasnosti. Autor također odaje priznanje vatrogascima koji su svojim zalaganjem i požrtvovnošću spriječili još veću požarnu katastrofu. Ova izložba će povezati razne dijelove Hrvatske čiji vatrogasci međusobno surađuju na najtežim požarima i drugim katastrofama.

    'U današnjem svijetu okruženi smo ravnodušnošću. Postali smo imuni na reporterske fotografije i dokumentarne filmove o globalnim stradanjima ljudi, ranjene djece, mrtvih životinja. Nemoćni smo – ili mislimo da smo nemoćni – i mirimo se sa slikom stvarnosti, štiteći se ujedno takvim emotivnim mehanizmima od gigantskih razmjera katastrofa i tragedija.

    Čišćenje i restartanje našeg emotivnog, duhovnog i humanog horizonta često se postiže slikama, fotografijama ili neposrednim iskustvom prirode. Svjesni smo, naime, ljudske nemoći pred prirodnim silama kojih se mnogo više arhetipski bojimo, neusporedivo više od svjesnih i planiranih ljudskih devastacija i ratno-terorističkih akcija.

    Nova serija umjetničkih fotografija Damira Hoyke inspirirana je posljedicama velikog ljetošnjeg požara u okolici Trstenika na Pelješcu. U potresnim prizorima uništenog biljnog i životinjskog svijeta, Hoyka prema vlastitim riječima ovu temu „izdiže kao simbol koji treba upamtiti“. Umjetnik se okreće prirodi u potrazi za inspiracijom, ali ovdje se dogodio poseban trenutak umjetnikovog angažmana, u iznimno visokom emotivnom naboju, gdje se fotograf osjetio dozvanim da zauvijek sačuva tamno lice šume, spaljenu čistinu bitka.

    Hoyka - iako apsolutni tehničko-metijerski perfekcionist medija fotografije - spaljeni pejzaž osjeća i promatra „okom duše“, tragajući ne samo za idealnim motivom, kadrom, svjetlom i izbalansiranom kompozicijom slike, već prenosi na promatrača uznemirujuću ljepotu devastiranog pejzaža. U ovoj seriji fotografija, Damir Hoyka ne zauzima poziciju emotivne distance, već se transformira u prijenosnika strave i ljepote koju je na Pelješcu iskusio vlastitim pogledom. Ta „stravična ljepota“ uništene prirode nosi u sebi mnogobrojne složene i drevne asocijacije, simbole i metafore; od teme izgubljenog Raja i Ariostove Svete šume, simbola kolijevke života, mjesta u kojem se zbivaju tajne Prirode.

    Šuma je prema jednom drevnom tumačenju simbol ljudskog roda u tami, izgubljenog bez božanskog usmjerenja, dok je mračna i crna šuma arhetipsko carstvo smrti i nepoznatih pogibelji. Damir Hoyka to jako dobro intuitivno prepoznaje pa njegove fotografije ne bilježe samo vidljivu i površnu razinu stvarnosti, već zatečenu ekspresivnost lokaliteta svojim objektivom transformira u duboku umjetničku poruku.

    Ipak, Hoyka tu proturječnost između praznog, spaljenog, ranjenog te čistog, novog i budućeg svijeta prirode koji već klija negdje duboko u zemlji nadvladava idejom o ljepoti neba, razigranih oblaka i sunčeve svjetlosti, koja također dobiva simboličnu dimenziju značenja. Svjestan kako dolazi vrijeme izbavljenja od tragedije, novog života i novog lica šume, fotograf upire pogled ka nebu, udaljenom zelenom pejzažu i renesansnoj ideji tzv. zračne perspektive. Snažno emotivno iskustvo razrješava se kroz kontemplativan i meditativan karakter fotografija, ali zato ne manje apokaliptičan'. Iva Körbler,

    Izvor: http://www.mimara.hr

  • Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 02-tzz
    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 03-mamutica
    • 04-prozori
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 06-u_ilici
    • 09-tri_okna
    • 08-nature_style.
    • 07-maca_iz_trnja
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 12-likovi_i_sjene
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 17-vucedolska_golubica
    • 21-utopljeno_nebo
    • 19-jeka_tisine
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 23-lopoci
    • 22-yin_yan
    • 24-razigrana_jesen
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • Davorka Trbojević "Kad priroda slika II "

    vrijeme: 20.03.2017. u 19 sati izložba je otvorena do 06.04.2017

    mjesto: Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb

    Postoje li slikari koji nisu povukli potez kistom, izmiješali nijansu boje po kojima će se pamtiti ili vidjeli stvari na nov način i otvorili drugima pogled?

    Postajemo li slikarom obrazovanjem ili je to samo vanjski znak naše slikarske duše?

    (S)poznaje li slikar sebe u okrilju velikog majstora, prirode same ili u usamljenosti kreativnog procesa vođen istim motivom prirode same?

    Davorka Trbojević

    U ovim se premisama kreće fotografski opus Davorke Trbojević, slikarice koja prepoznala umjetnički govor same prirode u šetnjama uz jezero. I doista, fotografija održava impresionističko, ekspresionističko, apstraktno ili tašističko platno same prirode.

     Nevenka Miklenić 

    Davorka Trbojević

     

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • img_20170320_184629
    • img_20170320_184642
    • img_20170320_184701
    • img_20170320_184722
    • img_20170320_184729
    • img_20170320_184734
    • img_20170320_184737
    • img_20170320_184749
    • img_20170320_184800
    • img_20170320_184807
    • img_20170320_184817
    • img_20170320_184842
    • img_20170320_184848
    • img_20170320_185609
    • img_20170320_185621
    • img_20170320_192419
    • img_20170320_192428

    .be

  • Emanuell Manchy



    Emanuell Manchy. Rođen u Zagrebu 13.11.1992.kao mladi jos neiskusan mladić krenuo sam u fotografiranje modela,vjenčanja i svega sto me opušta.
    Fotografija je moj posao i život.


    Fotografijom se bavim jos od 12 godine,ali ne profi niti amaterski nego vise onako samo da vidim kako je to poslikat nesto i kako je to dobiti fotografiju.
    Danas imam vise od 50 objavljenih shootinga iza sebe.

     

    • 4
    • 2
    • 1_1
    • 1
    • Manchy19
    • Manchy18
    • Manchy17
    • Manchy16
    • Manchy15
    • Manchy14
    • Manchy13
    • Manchy12
    • Manchy11
    • Manchy9
    • Manchy8
    • Manchy7
    • Manchy10
    • Manchy5
    • Manchy6
    • Manchy4
    • Manchy3
    • Manchy2
    • Manchy1
    • Manchy
  • FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016

    vrijeme: ponedjeljak, 29.8.2016. - četvrtak, 15.9.2016.

    mjesto: Vrsar

    MontrakerNatječaj se organizira kao dodatni program Međunarodne studentske kiparske škole Montraker koja se održava od 29. kolovoza do 10. rujna 2016. godine. Škola je nastala kao platforma za praktični rad studenata likovnih akademija, smjera kiparstva. Od 1991. godine nastalo je više od stotinjak skulptura u kamenu koje su postavljene u Vrsaru i okolici.

    Natjecatelji mogu birati između dvije teme:

    Skulptura u nastajanju

    Fotografiraju se sudionici 26. međunarodne studentske kiparske škole Montraker koji će od 29. kolovoza do 10. rujna stvarati skulpture u kamenu u istoimenom kamenolomu u Vrsaru. Radno vrijeme studenata je od 8 - 12 i 16 - 19 sati, svaki dan osim nedjelje.

    Skulptura u prostoru

    Fotografiraju se skulpture koje su nastale od 1991. godine u radu Međunarodne studentske kiparske škole Montraker i koje su postavljene u javni prostor Vrsara. Naglasak je na odnosu skulpture i prostora oko nje. Kartu Vrsara sa obilježenim lokacijama skulptura natjecatelji mogu zatražiti u uredu Turističke zajednice Općine Vrsar.

    Svaki natjecatelj može prijaviti do tri fotografije. Fotografije se šalju digitalno na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 15. rujna 2016. godine. U naslovu e-maila obavezno napisati ZA FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016.

    Kod prijave treba upisati slijedeće podatke:
    Ime i prezime, adresu, broj telefona i nazive fotografija.
    Fotografije za prijavu ne smiju prelaziti 500 kb po fotografiji.

    Pristigle fotografije će pregledati žiri u sastavu:
    Tatjana Velenik, povjesničarka umjetnosti,
    Sebastijan Vojvoda, akademski slikar
    i Andi Bančić, profesor likovne kulture.

    Žiri će odabrati tri najbolje fotografije koje će dobiti slijedeće nagrade:

    1. nagrada: 3.000 kn
    2. nagrada: 2.000 kn
    3. nagrada: 1.000 kn

    Žiri će napraviti i uži izbor fotografija koje će biti izložene na izložbi u rujnu 2017. godine u sklopu programa Međunarodne studentske kiparske škole Montraker.

    Organizatori si osiguravaju pravo korištenja nagrađenih fotografija u propagandnim materijalima te se obavezuju navesti ime autora kod svakog objavljivanja.

    Dodatne informacije možete zatražiti na e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i broju telefona 091 431 59 59 (zvati od 8 - 15 h).

    Izvor: http://www.poup.hr/hr/aktualnosti/natjecaji/foto-natjecaj-montraker-2016

  • FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU




    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI

    Izložbe su otvorene u sklopu Fotofestivala kojeg je Fotoklub Zagreb, uz suradnju AZIT fotografske grupe iz Koreje, organizirao tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2019. zajedno s predavanjima i prezentacijama na temu Hrvatske fotografije.

    Prva izložba pod nazivom 'Zagreb black and white' otvorena je 22. svibnja u Seoulu, u reprezentativnom prostoru u najstrožem centru grada. Izloženo je ukupno 60 fotografija od 53 autora, članova Fotokluba Zagreb.

    Druga izložba istog naziva otvorena je 1. lipnja u Nacionalnom kulturnom centru u gradu Jeonju. Posebnost ove izložbe je da su fotografije printane na tradicionalnom Korejskom Hanji papiru, koji fotografijama daje posebnu draž. Izložba ostaje otvorena do 19. lipnja.

    Obje izložbe su privukle veliki broj posjetitelja, a na otvorenju su bili utjecajni ljudi iz Korejskog kulturnog i političkog života, te veleposlanik RH u Koreji dr.sc Damir Kušen. Fotoklub Zagreb predstavljali su: Hrvoje Mahović, predsjednik kluba te članovi Biljana Knebl i Božidar Kasal.

    Važno je napomenuti da je, prema navodima organizatora, ovo prva skupna izložba Hrvatskih fotografa u Republici Koreji.

    Inače, ovo je već treći u nizu Fotofestivala koje je Fotoklub Zagreb organizirao izvan granica Hrvatske. Prvi je organiziran 2017. godine u Australiji (gradovi: Sydney, Melbourne i Canberra), a drugi 2018. godine u Kini (gradovi Shanghai i Hangzhou).

     

    Ukratko o Klubu

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije fotoklubove u svijetu. Klub danas broji preko 300 aktivnih članova koji se okupljaju utorcima na klupskim druženjima. Godišnje klub organizira 20-ak izložbi, 30-ak predavanja na razne fotografske teme, te 10-ak tečajeva fotografija, a posebno treba spomenuti organizaciju bijenalne međunarodne izložbe Zagreb Salon. U klubu se čuva i bogata zbirka fotografija gotovo svih značajnijih hrvatskih fotografa od tridesetih godina do danas.
    Klub ima i bogatu međunarodnu suradnju s fotoklubovima i kulturnim institucijama iz Austrije, Slovenije, Finske, Italije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Brazile, Koreje s kojima organizira izložbe i fotoradionice.

    PREDSJEDNIK FOTOKLUBA ZAGREB

    Hrvoje Mahović, dipl.ing.geod.

    • zgrada izložbe u gradu jeonju
    • izložba u Seoulu
    • izlozba u gradu jeonju2
    • zajednička fotografija-seoul
    • Mary Crnkovic Pilas_Rainy days and Mondays
    • Jeonju- govor predsjendika Kluba
    • Image44
    • Hrvoje Mahovic spooky_
    • Dren Butkovic_The cathedral in the spring PLAKAT
    • izlozba u gradu jeonju
  • Fotografija i umjeće fotografiranja

    U današnje doba pod pojmom fotografije podrazumjevamo digitalne zapise sa fotoaparata a zaboravljamo na one zanimljive početke fotografije koji datiraju sa početka 19. stoljeća kada je francuz N.Niepce napravio prvu crno – bijelu fotografiju....

    Naziv fotografijapotječe od latinske riječi camerakoja označava mračnu kutiju ili mračnu prostoriju. Počeci fotografije i fotografiranja potječu iz 19. stoljeća kada je francuz N. Niepce uspio napraviti prvu fotografiju. Počeci fotografije su bili preduvjet u današnji svijet fotografije kojega mi poznajemo. Tadašnji fujinonglavni nedostaci fotoaparata su bili nemogućnost pohranjivanja te nemogućnost prenošenja fotoaparata. O pravoj fotografiji koju mi danas poznajemo, možemo govoriti tek nakon pojave prvog negativai izuma fotoosjetljivog materijala na koji se mogao staviti film. U to doba ljudi su mogli uživati u crno – bijelim fotografijama i filmovimai bili su dostupni samo imućnog gospodi. Razvoj fotografije se godinama usavršavao, tek nakon razvoja elektronike i razvoja digitalnih fotoaparata omogućen je prijenos fotografija na prijenosne medije. Tek tada dolazi na red fotografija koju mi poznajemo, lijepa i zanimljiva, fotografija koja može opisati svaki dio određenog trenutka pa čak i dočarati dašak emocija sa kojima se možemo poistovijetiti. 

    Najosnovnija podjela fotografije je na analognu i digitalnu fotografiju. Većina ljubitelja fotografije i fotografiranja se koristi digitalnim fotoaparatima dok je kod profesionalnih fotografa ostalo podjeljeno mišeljenje o svim prednostima i manama digitalne fotografije. Kod profesionalnih fotografa u izboru fotoaparata, glavnu ulogu igraju ukusi i nijanse ali i tehnike fotografiranja kojom se bave. rolle

    Fotografije snimljene sa digitalnih fotoaparata možete naknadno obraditi na brojnim programskim medijima koji dopuštaju čak i laicima da naprave kvalitetne i zanimljive fotografije. 

    Stručnjaci kojima je fotografija njihov posao ali i strast,  koriste se fotoaparatima koji moraju podržavati sve kvalitete kako bi ta fotografija na što bolji način dočarala svu ljepotu trenutka. Trenuci koji ostaju na tim fotografijama su naš pocjetnik na prošlost i događaje koje često zaboravljamo. Kod profesionalnih
     fotografa
    najveći utjecaj na kvalitetu fotografije ima objektiv, koji je laički rečeno tzv. povećalo. Objektivskuplja sve zrake svjetlosti u jednu točku. Objektivi se odabiru prema određenim uvjetima;  prirodu, događaje ili ljude možete slikati sa teleobjektivomili širokokutnim objektivom ovisno o dubinskoj oštrini, kutu snimanja ili udaljenosti.

    Fotografija dijeli brojne tehnike sa slikarstvom, tako da sa sigurnošću možemo reći da je fotografija umjetnost koja često zna biti energična, maštovita pa čak i stastvena. Fotografija i fotografiranje je umjetnost kojoj se mora pristupati sa mnogo ljubavi i pažnje. Nisu sve fotografije iste!

     Prave fotografije imaju svoju priču koju često ne možemo odgonetnuti ali nas zaintrigiraju i potaknu  nam maštu...

     

    Autor: Jasmina Tutić

     

     

     

  • Fotografije Harija Maslića – Priča o univerzalnoj ljepoti



    Rodjen u Bosni i Hercegovini, sa prebivalistem u Njemackoj. S umjetnoscu je vezan od ranog djetinjstva, a te snove realizuje danas kao menadzer umjetnickog brenda MerisCon Art and Design (www.meriscon.com). Njegovo umjetnicko stvaralastvo je protkano kroz slikarstvo i kroz fotografiju.

    O Hariju Maslicu kao fotografu, posebno u smjeru people fotografije, najbolje govori sljedeci kriticki osvrt slobodnog umjetnika i putopisca Josipa Svobode:

    Fotografija predstavlja kako aktivnu tako i pasivnu umjetničku formu. Stupanj u kojem fotograf učestvuje u svojoj umjetničkoj kreativnosti varira od fotografa do fotografa; fotograf može da ispriča jednu priču unutar fotografije ili da samo registruje životni trenutak onakvim kakav jeste. U ovom pogledu postoji jedna generalna istina kod fotografisanja: bez fotografa nema fotografije. Čak i na najjednostavnijem snimku vidljiv je uticaj fotografa.

    Hari Maslić pripada onoj grupi kreativnih fotografa-umjetnika koji su skloni da orkestriraju i koreografiraju strukturu fotografije kako bi realizirali jednu kreativnu ideju ili poruku; u slučaju ovog umjetnika to je sam život, ili još bolje rečeno to je najljepši dio života – to je mladost. U beskrajnom proticanju momenata, Hari Maslić je za koreografiju svojih slika odabrao momente mladosti ljudskog života; u režiranim fotografijama vidi se ljubav i posvećenost autora za njegovu ideju kao i njegova očaranost mladalačkom radošću, bezbrižnošću i osmijehom. Postavši emocionalno povezan sa subjektom, Hariju Masliću je uspjelo da stvori ideje koje mu pomažu da uhvati pravu bit svog subjekta. Mladost – grupe vedrih i nasmijanih djevojaka i mladića u koreografisanim fotografijama – ne samo da prenosi snažne emocije na posmatrača nego svojom izvorskom svježinom, razigranošću i čistoćom provocira u njemu poistovjećivanje i sjećanje na vlastitu mladost; u bilo koje okruženje da autor ove krasne Izložbe stavi svoj idejni subjekt –priroda ili sterilni objekti istorijske prošlosti ili sadašnjosti – on okruženju u koji je stavljen daje novo značenje, novi sadržaj, novu priču.

    Osim klasicnih fotografskih pravaca intenzivno radi i realizuje sotinge sa modelima, koji su cesto bili na coverima poznatih magazina.

    Harijeva djela i aktivnosti mozete pratiti na:

    portalu MerisCon

    MerisCon

    MerisCon instagram

    Photography Hari M. facebook

    MerisCon Art facebook

    • 14753920_10207800333348024_7427505079501798194_o
    • 14753479_10207800341508228_2639861317780188239_o
    • 14753227_10207800334148044_3241430575519191155_o
    • 14732188_10207800352308498_7605681443041558513_n
    • 14713047_10207800341588230_5715506389135365333_o
    • 14717224_10207800333628031_8518692118408338034_n
    • 14713774_10207800330707958_5705954037121244688_n
    • 14713630_10207800331347974_4152908504933954045_n
    • 14711558_10207800331267972_3814257072175522244_o
    • 14706838_10207800333708033_4371483309724989272_o
    • 14707810_10207800330787960_3974827945045733152_o
    • 14702332_10207800332187995_2789408499898884110_n
    • 14700898_10207800334668057_3541791524061946923_o
    • 14700848_10207800331067967_5877234420432837774_o
    • 14700765_10207800352348499_8792305720977050788_o
    • 14695409_10207800333588030_7453772773450232440_n
    • 14695415_10207800330947964_2459294666018020941_n
    • 14691153_10207800335228071_4656558621676428554_o
    • 14680724_10207800332788010_3741466654485362532_n
    • 14657241_10207800336988115_88721083751689908_n
    • 14666076_10207800333108018_1199858728347308756_n
    • 14671177_10207800330827961_3787141216453005594_n
    • 14642077_10207800333468027_2009595936263481333_n
    • 14650353_10207800335548079_8169851050438474311_n
    • 14633696_10207800341628231_598592122636468084_o
    • 14633586_10207800337188120_254637286527267521_o
    • 14633515_10207800336948114_7221385168124067590_o
    • 14615824_10207800332147994_1561893560754143478_o
    • 14615784_10207800332347999_4158317504402441711_o
    • 14615718_10207800342908263_8275938173906357711_o
    • 14542427_10207800336028091_3670089252147318678_o
    • 11229318_10207800331947989_4690150694416793201_o
  • Hari Maslić “HARMONY OF DIVERSITY”

    vrijeme: 05.08.2017

    mjesto: galerija „MAK“ Sime Milutinovića Sarajlije, Sarajevo

    Kroz ciklus od 30 fotografija “Harmony of diversity”, autor Hari Maslić predstavlja svoje putovanje kroz medij fotografije. S obzirom da djeluje unutar dva likovna medija (slikarstvo i fotografija) te ih homogenizira, osjetno je prisustvo i jednog i drugog u njegovom ciklusu.Hari Maslić

    U svojim počecima fotografija je pokušavala oponašati slikarstvo – često se postavljalo pitanje da li je ona umjetnost ili ne. Piktorijalizam, pravac koji je nastao u drugoj polovini XIX vijeka težio je da poveže fotografiju sa slikarstvom. Neki od njegovih predstavnika, kao što su Julia Margaret Cameron, Heinrich Kuhn ili Robert Demachy, primjenjivali su različite tehničko-tehnološke intervencije u procesu rada (docrtavanje, bojenje…) i tako kreirali fotografije čija likovnost počiva na slikarskim kanonima.

    Piktorijalizam je bio popularan sve do dvadesetih godina XX vijeka, kada se sadržajnost i likovnost fotografije počinje bazirati na njenim izražajnim mogućnostima – oštrini-neoštrini, svjetlosti, kompoziciji, kadru, itd.

    Ono što je primjetno na fotografijama Harija Maslića jeste da on ne pokušava imitirati sliku na platnu, nego koristi svijest o oba medija – slikarstvu i fotografiji – te njihovom sublimacijom dolazi do konačnih rješenja. Na fotografijama je vidljiva autorova potreba za istraživanjem izražajnih mogućnosti softvera poput Photoshopa, koji su danas sastavni dio fotografskog djelovanja. Kroz to istraživanje, Maslić dolazi do rješenja, koja će na najbolji način dočarati doživljaj subjekta koji fotografiše. Fokus njegovog promatranja je žensko lice i tijelo, njihova senzualnost i erotičnost, koje potencira variranjem svjetlosnih efekata. On istražuje kolorit kao snažan likovni element i njegove aplikativne mogućnosti na svakoj fotografiji, te ga na sebi svojstven način koristi kao polaznu tačku.

    Hari Maslić

    Kroz historiju fotografije često su se istraživali motivi ženskog portreta i akta. Alfred Stieglich, Edward Weston ili František Drtikol samo su neki od fotografa koje vezujemo za ovu tematiku, naročito kada je u pitanju akt. Kako je fotografija napredovala na tehničko-tehnološkom planu, tako su se i kreativne mogućnosti ovog medija proširile, što se odrazilo na rad velikog broja fotografa XX vijeka. Oni su također istraživali efekte svjetlosne modulacije na modelima koje su fotografisali.

    Hari Maslić svoj subjekt promatra kroz senzualnu prizmu, ponekad koristeći sfumato, specifičan kadar ili potencirajući facijalnu ekspresiju modela. Uz pažljiv odabir lokacije i korištenje pomoćnih rekvizita, autor doprinosi dramatizaciji i ukazuje na istraživačko promišljanje u cilju postizanja autentičnog autorskog rukopisa.

    Kako je Alfred Eisenstaedt rekao: “Bitnije je da vam se desi ‘klik’ sa subjektom koji fotografišete od onog na fotoaparatu.” Na svakoj fotografiji Hari Maslić pokušava da prikaže svoju viziju modela, povezanost koju uspostavlja sa njim u trenutku nastanka fotografskog zapisa. On svoju viziju želi da prenese promatraču njegovih fotografija i da ga uvede u svoj senzualni svijet – za njega odabir ovih 30 fotografija, simbolično predstavlja određen narativ, koji promatraču otkriva autorov unutrašnji mikrokosmos i njegove emocije.

    “Naravno, uvijek će biti onih koji će isključivo gledati na tehniku, koji pitaju ‘kako’, dok oni koji su malo više radoznali će pitati ‘zašto’, ja sam lično uvijek više preferirao inspiraciju od informacije.” Man Ray

    Autor recenzije:
    van.prof.mr. Ivan Hrkaš

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.